Kao društvo postajemo nesposobni da razlike, podjele i sukobe posredujemo drugačijim tipom govora i jezika, nego to činimo jezikom izrazite nekulture, netolerancije i mržnje koja se širi prema svima različitima, kazao je Pupovac na predstavljanju Biltena SNV-a za 2020. godinu u kojem je registrirano manje slučajeva govora mržnje i nasilja prema Srbima
Aneta Vladimirov, Aleksandar Maršavelski, Milorad Pupovac i Tihomir Ponoš (foto Nenad Jovanović)
Prošle godine smanjen je broj slučajeva historijskog revizionizma, govora mržnje i nasilja prema pripadnicima srpske etničke zajednice, zaključak je Biltena koji je objavilo Srpsko narodno vijeće. Slučajeve fizičkih napada, verbalnih prijetnji, uništavanja i onemogućavanja uživanja vlastite imovine prikupili su istraživači Tihomir Ponoš i Nikola Vukobratović iz Arhiva Srba iz Hrvatske.
Prema njihovim nalazima, u odnosu na 2019. godinu, najviše je smanjen broj vrijeđanja i prijetnji upućenim Srbima i srpskim institucijama (sa 115 na 50) te javnih akcija koje imaju obilježja netrpeljivosti prema Srbima (sa 51 na 14) kao i govora mržnje i etničke netrpeljivosti na sportskim terenima (sa 16 na 8), što ne čudi s obzirom da je prošle godine zbog pandemije korinavirusa bilo znatno manje utakmica. Ukupno je, izračunali su u SNV-u, broj slučajeva u 2020. pao sa 400 iz 2019. na 214, uz napomenu da ove godine nije istraživan govor mržnje na društvenim mrežama.
Predstavljajući Bilten u utorak, u prostorima Arhiva Srba u Zagrebu, istaknuto je da usprkos padu napada brine reakcija državnih tijela na njih koja je u pojedinim slučajevima spora i neodgovarajuća. Istraživači su istaknuli primjere uništavanja nasada 44 stabla bajama umirovljenici Miri Gagić, povećan broj fizičkih sukoba u Vukovaru izazvan nacionalnim porijeklom, izbjegavanje uvođenja dvojezičnosti i dvopismenosti u tom gradu, te sada već uobičajeno isticanje i pisanje ustaškog znakovlja koje sudovi neujednačeno sankcioniraju, pri čemu se posebno ističe odluka Visokog prekršajnog suda po kojem pozdrav "Za dom spremni" u pjesmi "Bojna Čavoglave" Marka Perkovića Thompsona nije prekršaj.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je problem nesustavne i neujednačene sudske prakse.
– Jedan sud osuđuje pozdrav "Za dom spremni", a drugi tvrdi da je Thompsonovo izvikivanje ustaškog pozdrava tokom rata mobiliziralo ljude i da se ne može izjednačavati s vremenom totalitarnog režima čime se daje legitimacija i normalizacija takvom pozdravu kojeg ne bi smjelo biti nigdje osim u posebnim muzejskim, filmskim ili kazališnim prigodama, a nikako ne u nečemu što ima izrazito javan karakter i podržava vezu između ratnih stradanja 1941. i 1991 godine. Time se Hrvatska drži u određenom odnosu taoca. Svi znamo da je bilo pojava i nedemokratskih snaga kao i onih izrazito regresivnih poraženih u Drugom svjetskom ratu na području cijele istočne Europe, ali neke zemlje su se takvih pojava oslobodile, ali Hrvatska nije, što se jasno vidi u Biltenu. Sudovi na žalost ne vide tu razliku, odnosno ne mogu ili je ne žele vidjeti pod pritiskom javnog mnijenja ili moćnih institucija bilo vjerske bilo političke prirode – kazao je Pupovac.
Prema njegovim riječima, postoji problem i s člankom 325 Kaznenog zakona koji predviđa sankcije za vrijeđanje žrtava genocida i holokausta do tri godine zatvora, ali osim te odredbe ne sadrži nikakve druge sankcije. U Hrvatskoj je historijski revizionizam prirodno stanje, naglasio je Pupovac, zalažući se za mijenjanje i ujednačavanje sudske prakse za što je potrebna pomoć autoriteta, ne samo iz akademskog područja, nego i onih koji imaju svijest o važnosti ustavnog patriotizma, ali ne etničkog i vjerskog patriotizma u mržnji, nego patriotizma u vladavini zakonitosti, a kod nas ljudi još uvijek misle da je patriotizam mrziti nekoga, a ne poštivati Ustav koji jamči svima jednakost.
Pupovac je kazao da su geste važne i potrebne, ali da same po sebi neće biti dovoljne bez zakonskih izmjena koje trebaju pratiti i promjene u obrazovanju i medijima. Podsjetio je na slučaj jedne zagrebačke škole u kojoj je profesorica djeci dala materijal u kojem se citira Ante Starčević koji je Srbe nazivao "pasminom Slavoserbskom", kao da se radi o životinjama, što je, kako je rekao, klasičan primjer historijskog oblika govora mržnje.
Pozdravio je medijsko praćenje osamdesete obljetnice osnivanja Nezavisne Države Hrvatske proteklih dana, s obzirom da je bilo više tekstova u kojima je istican zločinački karakter NDH, ali i kritizirao šutnju o marširanju crnokošuljaša u Splitu koji izjednačavaju ustaški pozdrav "Za dom spremni" s pozdravom "Hvaljen Isus i Marija".
- O tome se ne smije šutjeti, jer šutnja omogućava govor mržnje. Oni bi ušutjeli istog trenutka kad bi progovorili neki od autoriteta koji moraju zaštiti kršćanski pozdrav kojeg se lijepo sjećam iz svog djetinjstva u Dalmaciji, rastući u miješanoj sredini katolika i pravoslavaca. Ne sjećam se da je itko razvio toleranciju prema pozdravu "Za dom spremni" i da je itko govorio javno da je isti kao i "Hvaljen Isus i Marija". Zato pozdravljamo napredak, ali nas brine što se u školama ne uči ono što se treba učiti i da se na sudovima ne sudi onako kako se treba suditi. Ponavljam da treba sinkronizirano mijenjati zakonodavni okvir koji se polako i mijenja, ali obrazovni koncept se na žalost ne mijenja i nedostaje mu građanski odgoj i svijest o figurama i strahotama iz Drugog svjetskog rata. Zato je dragocjeno ono što je Žarko Puhovski prije nekoliko dana govorio o poglavniku Anti Paveliću. Govor mržnje širi se na sve druge koji nam se ne sviđaju iz različitih razloga, ne samo prema Srbima. Na takav način kao društvo postajemo sve više nesposobni da vlastite razlike, podjele, a nerijetko i sukobe, posredujemo drugačijim tipom govora i jezika, nego to radimo jezikom izrazite nekulture, netolerancije i mržnje. To su tri zabrinjavajuća tipa govora koja se šire u društvu prema svima koji su različiti ili imaju drugačije stavove. Takvo ponašanje može se zaustaviti samo obranom slobode na razlike, borbom za toleranciju i raspravu koja će rasvijetliti sve što treba rasvijetlili, umjesto da sve pretvaramo u kaljužu ružnih riječi i govora mržnje – istaknuo je Pupovac.
Pupovac je također upozorio da je u Hrvatskoj teško krenuti u raščišćavanje s prošlosti i mijenjanje Kaznenog zakona sve dok se na pitanju ustaškog pozdrava dobivaju ili gube glasovi, podsjetivši da je neformalna skupina, u kojoj je bio i predstavnik HDZ-a, dogovorila određena zakonska rješenja, ali i da među njima postoje različiti pogledi na sankcioniranje ustaškog pozdrava.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o verbalnom napadu predsjednika Zorana Milanovića na njega, Pupovac je kazao da bi bilo potrebno posebno analizirati u koji od ta tri govora - nekulture, netolerancije i mržnje – spada ono što je predsjednik kazao, ali da svakako ima segmenata koji spadaju u jedan od njih. Posebno je zabrinjavajuće, rekao je, da javne osobe govore privatnim jezikom čiji je jedan od oblika i govor mržnje. Odustajanje od javnog jezika događa se kad se počne etiketirati i difamirati s ciljem da se sugovornika pretvori u metu i to bez razlike jesu li u pitanju socijalni radnici, medicinsko osoblje, policajci ili Srbi. Umjesto da se problem raspravi, okrećemo se prema difamaciji onih za koje se misli da su možda uzrok problema, a da možda to i nisu, što ne možemo znati, jer se o tome ne raspravlja. Kad predsjednik počne govoriti na takav način to je ozbiljan problem, rekao je Pupovac.
Tihomir Ponoš rekao je da je predsjednik Milanović u Biltenu za 2020. godinu istaknut kao vrlo pozitivna osoba zbog svog stava prema ustaškom pozdravu te napuštanju obljetnice akcije "Bljesak" u Okučanima zbog korištenja pozdrava "Za dom spremni", ali i da je uključen u negativnu tablicu za budući Bilten za 2021. godinu na kojem se upravo radi te da to ne bi bio prvi slučaj uključivanja najviših državnika u Bilten, s obzirom da je prethodnih godina u njega zbog svojih izjava bila uvrštena i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Aleksandar Maršavelski, docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu, kazao je kako je u istraživanju Hrvatskog pravnog centra prošle godine utvrđeno da je oko 50 posto svih slučajeva govora mržnje počinjeno prema pripadnicima srpske nacionalne zajednice te da su počinioci najčešće neotkriveni. Istaknuo je da primjeri iz Biltena jasno govore kako je pravni okvir po kojem se gone neadekvatan te da su kazne najčešće uvjetne ili novčane. Ipak, istaknuo je, napredak se vidi, zakoni se mijenjaju, a prošli tjedan Vlada je usvojila i protokol o postupanju u slučaju govora mržnje kao i da će izmjenama Zakona o elektroničkim medijima ta zaštita biti podignuta na viši nivo.
Pohvalio je pozitivnu klimu koja vlada trenutno u Hrvatskoj i pozvao da sa nastavi putem pomirenja jer je to jedini način da se mržnja iskorijeni.
- Žalosno je vidjeti staricu kojoj su kiselinom zalili nasade badema, pohvalno je je da joj je srpska zajednica pomogla, ali više bih volio vidjeti da Hrvati pomažu Srbima i obratno. Zato je poučna priča o hrvatskom branitelju Popaju iz Petrinje koji je u potresu ostao bez kuće pa mu je srpska zajednica omogućila da dobije novi dom. S obzirom na aktualnu klimu, vjerujem da će to toga biti sve više – rekao je Maršavelski, koji se također založio za promjenu prekršajnog zakona koji predviđa kazne za govor mržnje od tek nekoliko stotina kuna.
Ponoš je rekao da je prošle godine zabilježen 21 fizički napad na Srbe, pri čemu osobito brine situacija u Vukovaru. Podsjetio je i na iznimno loše stanje infrastrukture u krajevima poput Banije gdje Srbi žive u većem broju, nerješavanje statusa registracije škola na srpskom jeziku, istaknuvši da su govoru mržnje izvrgnuti i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj pri čemu ih se tretira kao "vladare iz sjene" što nikako nisu bezopasne izjave, nego potpirivanje teorija zavjere i sredstvo za difamaciju i poziv na verbalne napade i prijetnje.
Na pokušaj provokativnog novinarskog pitanja o položaju "crvene zvezde" kao simbola u Hrvatskoj, Pupovac je kazao da je petokraka prognana iz javnog prostora i proskribirana već 30 godina.
- Ako se negdje i pojavi, kao što je bio slučaj s umjetničkom instalacijom u Rijeci na nju se digne i kuka i motika. Da smo negdje drugdje ja bih koristio izraz "zvezda", ali budući da smo ovdje i govorimo jezikom koji je i vaš i moj neću to učiniti. Kad govorite o "zvezdi" imam osjećaj da mi lijepite stigmu. Ne bih imao ništa protiv kad bi to bio moj izbor. U povijesnim okolnostima sasvim sigurno bih bio na toj strani. I danas vrijednosti koje su stajale iza nje smatram svojim vrijednostima. Vrijednosti bratstva, jednakosti i slobode danas su na žalost zamijenjene drugim koje predstavljaju problem za naše društvo. Zvijezda nije problem. Petokrake smo se oslobodili 90-ih godina. Ako prođete Zagrebom i usporedite koliko ima nacrtanih petokraka na fasadama, a koliko ušatih slova "U", "Za dom spremni" i "Ubij Srbina", bit će vam jasno gdje je problem – kazao je Pupovac.
Bilten možete pročitati ovdje.
portalnovosti
Aneta Vladimirov, Aleksandar Maršavelski, Milorad Pupovac i Tihomir Ponoš (foto Nenad Jovanović)
Prošle godine smanjen je broj slučajeva historijskog revizionizma, govora mržnje i nasilja prema pripadnicima srpske etničke zajednice, zaključak je Biltena koji je objavilo Srpsko narodno vijeće. Slučajeve fizičkih napada, verbalnih prijetnji, uništavanja i onemogućavanja uživanja vlastite imovine prikupili su istraživači Tihomir Ponoš i Nikola Vukobratović iz Arhiva Srba iz Hrvatske.
Prema njihovim nalazima, u odnosu na 2019. godinu, najviše je smanjen broj vrijeđanja i prijetnji upućenim Srbima i srpskim institucijama (sa 115 na 50) te javnih akcija koje imaju obilježja netrpeljivosti prema Srbima (sa 51 na 14) kao i govora mržnje i etničke netrpeljivosti na sportskim terenima (sa 16 na 8), što ne čudi s obzirom da je prošle godine zbog pandemije korinavirusa bilo znatno manje utakmica. Ukupno je, izračunali su u SNV-u, broj slučajeva u 2020. pao sa 400 iz 2019. na 214, uz napomenu da ove godine nije istraživan govor mržnje na društvenim mrežama.
Predstavljajući Bilten u utorak, u prostorima Arhiva Srba u Zagrebu, istaknuto je da usprkos padu napada brine reakcija državnih tijela na njih koja je u pojedinim slučajevima spora i neodgovarajuća. Istraživači su istaknuli primjere uništavanja nasada 44 stabla bajama umirovljenici Miri Gagić, povećan broj fizičkih sukoba u Vukovaru izazvan nacionalnim porijeklom, izbjegavanje uvođenja dvojezičnosti i dvopismenosti u tom gradu, te sada već uobičajeno isticanje i pisanje ustaškog znakovlja koje sudovi neujednačeno sankcioniraju, pri čemu se posebno ističe odluka Visokog prekršajnog suda po kojem pozdrav "Za dom spremni" u pjesmi "Bojna Čavoglave" Marka Perkovića Thompsona nije prekršaj.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je problem nesustavne i neujednačene sudske prakse.
– Jedan sud osuđuje pozdrav "Za dom spremni", a drugi tvrdi da je Thompsonovo izvikivanje ustaškog pozdrava tokom rata mobiliziralo ljude i da se ne može izjednačavati s vremenom totalitarnog režima čime se daje legitimacija i normalizacija takvom pozdravu kojeg ne bi smjelo biti nigdje osim u posebnim muzejskim, filmskim ili kazališnim prigodama, a nikako ne u nečemu što ima izrazito javan karakter i podržava vezu između ratnih stradanja 1941. i 1991 godine. Time se Hrvatska drži u određenom odnosu taoca. Svi znamo da je bilo pojava i nedemokratskih snaga kao i onih izrazito regresivnih poraženih u Drugom svjetskom ratu na području cijele istočne Europe, ali neke zemlje su se takvih pojava oslobodile, ali Hrvatska nije, što se jasno vidi u Biltenu. Sudovi na žalost ne vide tu razliku, odnosno ne mogu ili je ne žele vidjeti pod pritiskom javnog mnijenja ili moćnih institucija bilo vjerske bilo političke prirode – kazao je Pupovac.
Prema njegovim riječima, postoji problem i s člankom 325 Kaznenog zakona koji predviđa sankcije za vrijeđanje žrtava genocida i holokausta do tri godine zatvora, ali osim te odredbe ne sadrži nikakve druge sankcije. U Hrvatskoj je historijski revizionizam prirodno stanje, naglasio je Pupovac, zalažući se za mijenjanje i ujednačavanje sudske prakse za što je potrebna pomoć autoriteta, ne samo iz akademskog područja, nego i onih koji imaju svijest o važnosti ustavnog patriotizma, ali ne etničkog i vjerskog patriotizma u mržnji, nego patriotizma u vladavini zakonitosti, a kod nas ljudi još uvijek misle da je patriotizam mrziti nekoga, a ne poštivati Ustav koji jamči svima jednakost.
Pupovac je kazao da su geste važne i potrebne, ali da same po sebi neće biti dovoljne bez zakonskih izmjena koje trebaju pratiti i promjene u obrazovanju i medijima. Podsjetio je na slučaj jedne zagrebačke škole u kojoj je profesorica djeci dala materijal u kojem se citira Ante Starčević koji je Srbe nazivao "pasminom Slavoserbskom", kao da se radi o životinjama, što je, kako je rekao, klasičan primjer historijskog oblika govora mržnje.
Pozdravio je medijsko praćenje osamdesete obljetnice osnivanja Nezavisne Države Hrvatske proteklih dana, s obzirom da je bilo više tekstova u kojima je istican zločinački karakter NDH, ali i kritizirao šutnju o marširanju crnokošuljaša u Splitu koji izjednačavaju ustaški pozdrav "Za dom spremni" s pozdravom "Hvaljen Isus i Marija".
- O tome se ne smije šutjeti, jer šutnja omogućava govor mržnje. Oni bi ušutjeli istog trenutka kad bi progovorili neki od autoriteta koji moraju zaštiti kršćanski pozdrav kojeg se lijepo sjećam iz svog djetinjstva u Dalmaciji, rastući u miješanoj sredini katolika i pravoslavaca. Ne sjećam se da je itko razvio toleranciju prema pozdravu "Za dom spremni" i da je itko govorio javno da je isti kao i "Hvaljen Isus i Marija". Zato pozdravljamo napredak, ali nas brine što se u školama ne uči ono što se treba učiti i da se na sudovima ne sudi onako kako se treba suditi. Ponavljam da treba sinkronizirano mijenjati zakonodavni okvir koji se polako i mijenja, ali obrazovni koncept se na žalost ne mijenja i nedostaje mu građanski odgoj i svijest o figurama i strahotama iz Drugog svjetskog rata. Zato je dragocjeno ono što je Žarko Puhovski prije nekoliko dana govorio o poglavniku Anti Paveliću. Govor mržnje širi se na sve druge koji nam se ne sviđaju iz različitih razloga, ne samo prema Srbima. Na takav način kao društvo postajemo sve više nesposobni da vlastite razlike, podjele, a nerijetko i sukobe, posredujemo drugačijim tipom govora i jezika, nego to radimo jezikom izrazite nekulture, netolerancije i mržnje. To su tri zabrinjavajuća tipa govora koja se šire u društvu prema svima koji su različiti ili imaju drugačije stavove. Takvo ponašanje može se zaustaviti samo obranom slobode na razlike, borbom za toleranciju i raspravu koja će rasvijetliti sve što treba rasvijetlili, umjesto da sve pretvaramo u kaljužu ružnih riječi i govora mržnje – istaknuo je Pupovac.
Pupovac je također upozorio da je u Hrvatskoj teško krenuti u raščišćavanje s prošlosti i mijenjanje Kaznenog zakona sve dok se na pitanju ustaškog pozdrava dobivaju ili gube glasovi, podsjetivši da je neformalna skupina, u kojoj je bio i predstavnik HDZ-a, dogovorila određena zakonska rješenja, ali i da među njima postoje različiti pogledi na sankcioniranje ustaškog pozdrava.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o verbalnom napadu predsjednika Zorana Milanovića na njega, Pupovac je kazao da bi bilo potrebno posebno analizirati u koji od ta tri govora - nekulture, netolerancije i mržnje – spada ono što je predsjednik kazao, ali da svakako ima segmenata koji spadaju u jedan od njih. Posebno je zabrinjavajuće, rekao je, da javne osobe govore privatnim jezikom čiji je jedan od oblika i govor mržnje. Odustajanje od javnog jezika događa se kad se počne etiketirati i difamirati s ciljem da se sugovornika pretvori u metu i to bez razlike jesu li u pitanju socijalni radnici, medicinsko osoblje, policajci ili Srbi. Umjesto da se problem raspravi, okrećemo se prema difamaciji onih za koje se misli da su možda uzrok problema, a da možda to i nisu, što ne možemo znati, jer se o tome ne raspravlja. Kad predsjednik počne govoriti na takav način to je ozbiljan problem, rekao je Pupovac.
Tihomir Ponoš rekao je da je predsjednik Milanović u Biltenu za 2020. godinu istaknut kao vrlo pozitivna osoba zbog svog stava prema ustaškom pozdravu te napuštanju obljetnice akcije "Bljesak" u Okučanima zbog korištenja pozdrava "Za dom spremni", ali i da je uključen u negativnu tablicu za budući Bilten za 2021. godinu na kojem se upravo radi te da to ne bi bio prvi slučaj uključivanja najviših državnika u Bilten, s obzirom da je prethodnih godina u njega zbog svojih izjava bila uvrštena i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Aleksandar Maršavelski, docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu, kazao je kako je u istraživanju Hrvatskog pravnog centra prošle godine utvrđeno da je oko 50 posto svih slučajeva govora mržnje počinjeno prema pripadnicima srpske nacionalne zajednice te da su počinioci najčešće neotkriveni. Istaknuo je da primjeri iz Biltena jasno govore kako je pravni okvir po kojem se gone neadekvatan te da su kazne najčešće uvjetne ili novčane. Ipak, istaknuo je, napredak se vidi, zakoni se mijenjaju, a prošli tjedan Vlada je usvojila i protokol o postupanju u slučaju govora mržnje kao i da će izmjenama Zakona o elektroničkim medijima ta zaštita biti podignuta na viši nivo.
Pohvalio je pozitivnu klimu koja vlada trenutno u Hrvatskoj i pozvao da sa nastavi putem pomirenja jer je to jedini način da se mržnja iskorijeni.
- Žalosno je vidjeti staricu kojoj su kiselinom zalili nasade badema, pohvalno je je da joj je srpska zajednica pomogla, ali više bih volio vidjeti da Hrvati pomažu Srbima i obratno. Zato je poučna priča o hrvatskom branitelju Popaju iz Petrinje koji je u potresu ostao bez kuće pa mu je srpska zajednica omogućila da dobije novi dom. S obzirom na aktualnu klimu, vjerujem da će to toga biti sve više – rekao je Maršavelski, koji se također založio za promjenu prekršajnog zakona koji predviđa kazne za govor mržnje od tek nekoliko stotina kuna.
Ponoš je rekao da je prošle godine zabilježen 21 fizički napad na Srbe, pri čemu osobito brine situacija u Vukovaru. Podsjetio je i na iznimno loše stanje infrastrukture u krajevima poput Banije gdje Srbi žive u većem broju, nerješavanje statusa registracije škola na srpskom jeziku, istaknuvši da su govoru mržnje izvrgnuti i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj pri čemu ih se tretira kao "vladare iz sjene" što nikako nisu bezopasne izjave, nego potpirivanje teorija zavjere i sredstvo za difamaciju i poziv na verbalne napade i prijetnje.
Na pokušaj provokativnog novinarskog pitanja o položaju "crvene zvezde" kao simbola u Hrvatskoj, Pupovac je kazao da je petokraka prognana iz javnog prostora i proskribirana već 30 godina.
- Ako se negdje i pojavi, kao što je bio slučaj s umjetničkom instalacijom u Rijeci na nju se digne i kuka i motika. Da smo negdje drugdje ja bih koristio izraz "zvezda", ali budući da smo ovdje i govorimo jezikom koji je i vaš i moj neću to učiniti. Kad govorite o "zvezdi" imam osjećaj da mi lijepite stigmu. Ne bih imao ništa protiv kad bi to bio moj izbor. U povijesnim okolnostima sasvim sigurno bih bio na toj strani. I danas vrijednosti koje su stajale iza nje smatram svojim vrijednostima. Vrijednosti bratstva, jednakosti i slobode danas su na žalost zamijenjene drugim koje predstavljaju problem za naše društvo. Zvijezda nije problem. Petokrake smo se oslobodili 90-ih godina. Ako prođete Zagrebom i usporedite koliko ima nacrtanih petokraka na fasadama, a koliko ušatih slova "U", "Za dom spremni" i "Ubij Srbina", bit će vam jasno gdje je problem – kazao je Pupovac.
Bilten možete pročitati ovdje.
portalnovosti
