[caption id="attachment_162479" align="aligncenter" width="540"] Zdravko Ćosić: Siene II (Slika je u vlasništvu Matije Prke)[/caption]
Na današnji dan, 15. prosinca 1941, godine, prije točno osamdeset godina, u Slavonskom Kobašu, rodio se hrvatski slikar Zdravko Ćosić.
Na datum rođenja velikog umjetnika prije nekoliko dana podsjetio me u e-mailu veliki poštovatelj slikara, liječnik iz Zagreba Matija Prka, upitavši, hoće li se ta okrugla obljetnica nekako obilježiti u Slavonskom Brodu ili Slavonskom Kobašu? Za planove Brodsko-posavske županije, Grada Broda, općine Slavonski Kobaš, lokalnih likovnih institucija i udruga u vezi svečanog isticanja rečene godišnjice, a radi spomena na Ćosićevo djelo koje ga svrstava u najveće hrvatske pejsažiste – ne znam, jer nigdje nisam pročitao najave. To nipošto ne znači da se likovni krugovi županije i Broda, istaknuti likovnjaci i pripadnici kulturnog administrativnog aparata, neće, rječju i djelom, prisjetiti čuvenog majstora akvarela, s motivima slavonskih, kobaških krajolika. Treba samo „prolistati elektronički tisak", i provjeriti.
Zdravka Ćosića upoznao sam posredstvom Slavka Mirkovića, poznatog feljtonista, pjesnika i esejista, o čijem djelu javnost čeka valorizacijske radove iz redova uglednih članova Matice Hrvatske kojima je pripadao. Slavko je s Ćosićem dogovorio moj dolazak, pa ja sam jedno rano zimsko jutro busom krenuo za Kobaš. Kada sam stigao zatekao sam amarcordovsku, neprozirnu maglu. Jedva sam pronašao Ćosićevu kuću. Dočekali su me maestro Ćosić i njegov rođak i učenik, slikar Karlo Kolundžić. Bilo je to prije nešto manje od dvadeset godina. Razgovor ugodni sa slikarom prvotno je objavljen u Mirkovićevom Sjevernom obzoru, a kasnije i na brodskim portalima sbplus i sbperiskop. Intervju je, usuđujem se istaknuti, rijetko autentično svjedočanstvo o slikarevim svjetonazorskim izjašnjavanjima i prepuno nadahnutih definicija slikarstva, umjetnosti i života. Spomenuo bih da je taj intervju Matija Prka, pisac odrednice o Zdravku Ćosiću u Wikipediji, uvrstio kao vanjsku poveznicu.
Obljetnica rođenja Zdravka Ćosića za koju javnost ne zna hoće li ili neće biti adekvatno obilježena, što je žalosno da žalosnije ne može biti, izvrstan je povod za sugerirati kulturnim birokratima i županijsko/brodskim likovnim stvaraocima da, u skladu sa suvremenim tehnološkim i elektroničkim mogućnostima, napokon započnu sa sustavnom virtualnom promocijom likovnih umjetnika, svakako, i nenadmašnog Zdravka Ćosića, prvenstveno u vidu stalnih izložbi njihovih radova na namjenskom internetskom portalu. Podsjetio bih da je Ćosić stvorio preko 2 000 slika, rasutih po cijelom svijetu, od kojih je 120 ulja na platnu, akvarela i crteža 1996. donirao Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu, 1996. godine.
Koliko znam, mjesni slikari, kipari, likovni kritičari, potpomognuti s koliko toliko novca lokalne uprave i samouprve, imaju za cilj međusobno okupljanje i afirmaciju kroz organiziranje izložbi, sudjelovanje na likovnim kolonijama, tribinama, predavanjima, uređivanje radionica i tečajeva, edukativnih i kreativnih programa, kako bi animirali javnost o svom djelovanju i radovima. No, čini mi se da se kao organizirana grupa(?) ne bave likovnim i kulturnim marketingom, grafičkim i web dizajnom, organiziranjem natječaja i uređivanjem spomenutog internetskog portala, koji bi, ako bi se pokrenuo, i sam bio svojevrsno likovno djelo, a u kojem bi se našle i informacije o važnim godišnjicama. Stalne virtualne izložbe bile bi jedna od kategorija portala kao glasnogovornika likovnjače skupine.
Ovo je, kažem, samo sugestija, na koju me je ponukala nebriga odgovornih kad je riječ o obljetnici rođenja Zdravka Ćosića.
Na današnji dan, 15. prosinca 1941, godine, prije točno osamdeset godina, u Slavonskom Kobašu, rodio se hrvatski slikar Zdravko Ćosić.
Na datum rođenja velikog umjetnika prije nekoliko dana podsjetio me u e-mailu veliki poštovatelj slikara, liječnik iz Zagreba Matija Prka, upitavši, hoće li se ta okrugla obljetnica nekako obilježiti u Slavonskom Brodu ili Slavonskom Kobašu? Za planove Brodsko-posavske županije, Grada Broda, općine Slavonski Kobaš, lokalnih likovnih institucija i udruga u vezi svečanog isticanja rečene godišnjice, a radi spomena na Ćosićevo djelo koje ga svrstava u najveće hrvatske pejsažiste – ne znam, jer nigdje nisam pročitao najave. To nipošto ne znači da se likovni krugovi županije i Broda, istaknuti likovnjaci i pripadnici kulturnog administrativnog aparata, neće, rječju i djelom, prisjetiti čuvenog majstora akvarela, s motivima slavonskih, kobaških krajolika. Treba samo „prolistati elektronički tisak", i provjeriti.
Zdravka Ćosića upoznao sam posredstvom Slavka Mirkovića, poznatog feljtonista, pjesnika i esejista, o čijem djelu javnost čeka valorizacijske radove iz redova uglednih članova Matice Hrvatske kojima je pripadao. Slavko je s Ćosićem dogovorio moj dolazak, pa ja sam jedno rano zimsko jutro busom krenuo za Kobaš. Kada sam stigao zatekao sam amarcordovsku, neprozirnu maglu. Jedva sam pronašao Ćosićevu kuću. Dočekali su me maestro Ćosić i njegov rođak i učenik, slikar Karlo Kolundžić. Bilo je to prije nešto manje od dvadeset godina. Razgovor ugodni sa slikarom prvotno je objavljen u Mirkovićevom Sjevernom obzoru, a kasnije i na brodskim portalima sbplus i sbperiskop. Intervju je, usuđujem se istaknuti, rijetko autentično svjedočanstvo o slikarevim svjetonazorskim izjašnjavanjima i prepuno nadahnutih definicija slikarstva, umjetnosti i života. Spomenuo bih da je taj intervju Matija Prka, pisac odrednice o Zdravku Ćosiću u Wikipediji, uvrstio kao vanjsku poveznicu.
Obljetnica rođenja Zdravka Ćosića za koju javnost ne zna hoće li ili neće biti adekvatno obilježena, što je žalosno da žalosnije ne može biti, izvrstan je povod za sugerirati kulturnim birokratima i županijsko/brodskim likovnim stvaraocima da, u skladu sa suvremenim tehnološkim i elektroničkim mogućnostima, napokon započnu sa sustavnom virtualnom promocijom likovnih umjetnika, svakako, i nenadmašnog Zdravka Ćosića, prvenstveno u vidu stalnih izložbi njihovih radova na namjenskom internetskom portalu. Podsjetio bih da je Ćosić stvorio preko 2 000 slika, rasutih po cijelom svijetu, od kojih je 120 ulja na platnu, akvarela i crteža 1996. donirao Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu, 1996. godine.
Koliko znam, mjesni slikari, kipari, likovni kritičari, potpomognuti s koliko toliko novca lokalne uprave i samouprve, imaju za cilj međusobno okupljanje i afirmaciju kroz organiziranje izložbi, sudjelovanje na likovnim kolonijama, tribinama, predavanjima, uređivanje radionica i tečajeva, edukativnih i kreativnih programa, kako bi animirali javnost o svom djelovanju i radovima. No, čini mi se da se kao organizirana grupa(?) ne bave likovnim i kulturnim marketingom, grafičkim i web dizajnom, organiziranjem natječaja i uređivanjem spomenutog internetskog portala, koji bi, ako bi se pokrenuo, i sam bio svojevrsno likovno djelo, a u kojem bi se našle i informacije o važnim godišnjicama. Stalne virtualne izložbe bile bi jedna od kategorija portala kao glasnogovornika likovnjače skupine.
Ovo je, kažem, samo sugestija, na koju me je ponukala nebriga odgovornih kad je riječ o obljetnici rođenja Zdravka Ćosića.
