U rodnoj zemlji Nikole Tesle i danas, u 21. stoljeću, preko 5.000 ljudi doslovno živi u mraku, jer nemaju pristup električnoj energiji. Da je situacija doista „mračna“ potvrđuje i podatak da Hrvatska spada među one članice Europske unije koje imaju najvišu razinu energetskog siromaštva, što se ogleda u nedostatku pristupa modernim oblicima energije ili nemogućnosti građana da podmire troškove za energiju nužnu za život u prihvatljivim uvjetima.
„Prema izvještaju Državnog zavoda za statistiku iz 2017. godine, u Hrvatskoj, bez električne energije, živi 5.038 ljudi, u 2.537 stanova. Dodatno, 7,4 posto građana Hrvatske živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 21 posto ih kasni s plaćanjem režija, a 11,4 posto živi u stambenom prostoru u kojem prokišnjava krov, vlažan je, ima dotrajalu i trulu stolariju ili podove. Pritom 56,2 posto njih ne može podmiriti neočekivani financijski izdatak, a 43,9 posto teško ili vrlo teško spaja kraj s krajem. O ovom problemu svake godine i pučka pravobraniteljica govori u svojim godišnjim izvještajima“, kaže za Lupigu Marija Mileta, Koordinatorica komunikacija udruge Zelena akcija i asistentica na Programu klimatskih promjena.
Upravo ova udruga, koja već 30 godina djeluje na području okolišne i društvene pravde, putem crowdfunding platforme GoGetFunding, pokreće humanitarnu akciju čiji je cilj omogućiti instalaciju solarnih sustava u barem pet hrvatskih kućanstava koja nemaju pristup električnoj energiji. Humanitarnu kampanju nazvali su “Zraka sunca - svjetlo nade”, a Zelena akcija pokrenula ju je u suradnji s inicijativom “Ljudi za ljude”.
„Želimo podržati barem pet kućanstva na području Sisačko-moslavačke županije koja još uvijek, u 21. stoljeću, nemaju pristup struji. Putem ove kampanje želimo podignuti svijest o tom problemu te istodobno podariti ljudima 'svjetlo nade' odnosno - struju. Želimo također pokazati kako je solarna energija jedno od ključnih rješenja za energetsko siromaštvo i klimatsku krizu“, poručuju iz Zelene akcije, ističući kako je Hrvatska među 17 članica Europske unije s najvišom razinom energetskog siromaštva.
„To je podatak iz istraživanja - prvog takvog - kojeg je proveo Open Exp, globalna mreža neovisnih stručnjaka, a objavila koalicija 'Pravo na energiju' ('Right to Energy Coalition') prošle godine. Prema tom istraživanju, odnosno prvom Europskom indeksu energetskog siromaštva, taj je problem prevladavajući na području južne i istočne Europe. Na popisu 17 zemalja koje imaju najvišu razinu energetskog siromaštva na neslavnom prvom mjestu je Bugarska, dok se Hrvatska nalazi na trinaestom mjestu“, pojašnjava Mileta.
Akcija traje sljedećih mjesec dana (ILUSTRACIJA: Zelena akcija)
Naša sugovornica objašnjava kako se pojam energetsko siromaštvo odnosi na nemogućnost podmirenja troškova za energiju nužnu za život u prihvatljivim uvjetima, drugim riječima energetski siromašni ljudi su oni koji žive u neadekvatnim uvjetima – ne mogu prostore grijati zimi ili hladiti ljeti ili nemaju struju ili žive u energetski neučinkovitim stambenim prostorima te plaćaju visoku cijenu energije, uz nisku razinu dohotka.
Iako je problem energetskog siromaštva realan, u Hrvatskoj nije definirano tko je energetski siromašan niti tko je u opasnosti da to postane. Nije definirana ni metoda za utvrđivanje i praćenje energetskog siromaštva te ne postoji regulatorni okvir za njegovo suzbijanje. Jedina mjera koju država poduzima su vaučeri od 200 kuna za one sa socijalnom pomoći.
Prema posljednjim dostupnim podacima, više od devet posto ljudi živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Čak 19,5 posto stanovništva u Hrvatskoj, prema Državnom zavodu za statistiku, živi u kućanstvima u kojima postoji određen rizik od siromaštva.
„U tri desetljeća našeg postojanja, zabilježili smo brojne uspjehe. Primjerice, zahvaljujući našim kampanjama i uličnim akcijama, zaustavljeni su mnogi štetni projekti, poput termoelektrane u Lukovom Šugarju, projekt Družba Adria, hidroelektrana Ombla, termoelektrana Plomin C, spalionica otpada u Zagrebu, spriječeno je istraživanje nafte i plina u Jadranu ... Nadalje, treba istaknuti i vjerojatno najveću kampanju civilnog društva 'Ne damo Varšavsku' koja je imala velik broj neizravnih pozitivnih posljedica, poput izmjena zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana te senzibiliziranja javnosti za teme prostornog planiranja i javnog interesa. Ta je kampanja nesumnjivo bila poticaj ostalim sličnim inicijativama u Hrvatskoj kao, primjerice, 'Srđ je naš', 'Savica za Park', ali i u regiji, primjerice u Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje je javnost snažno krenula u obranu javnog prostora“, kaže Mileta.
Napominje kako je Zelena akcija kroz svoje kampanje javnog zagovaranja, ukazivala na razne štetne odluke različitih nivoa vlasti i poticala građanski aktivizam nudeći ujedno drugačije modele upravljanja javnim i prirodnim resursima.
„Tijekom svih 30 godina našeg djelovanja inzistiramo na sintezi zaštite okoliša i društvene pravde te nastojimo da naše ulične akcije prati i visoka kvaliteta edukacije o obnovljivim izvorima energije, gospodarenju otpadom, pravu na pristup informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i tako dalje. Isto tako, u Zelenoj akciji, uz Zeleni telefon, kao najstariji besplatni servis građanima i građankama, osiguravamo i besplatnu pravnu pomoć u pitanjima okoliša kao i Biciklopopravljaonu, besplatni servis za popravak bicikala u sklopu kojeg se i doniraju bicikli potrebitima. Doprinijeli smo i donošenju jednog od najstrožih zakona o GMO-ima u Europskoj uniji, sudjelovali u inicijativi za donošenje Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja te doprinijeli ukidanju koruptivnog i skandaloznog Zakona o igralištima za golf“, kažu iz udruge čija najnovija kampanja “Zraka sunca - svjetlo nade”, starta danas.
Kažu kako je namjera ove humanitarne akcije da se uz pomoć građana i građanki prikupi 15.000 američkih dolara, što je otprilike nešto manje od 100.000 kuna.
„Tim sredstvima bismo ugradili solarne sustave u najmanje pet kućanstava i omogućili tim ljudima pristup električnoj energiji. Skupljanje donacije putem platforme GoGetFunding trajat će mjesec dana, od 10. veljače do 10. ožujka, nakon čega će uslijediti 'rad na terenu' odnosno fizička instalacija solarnih sustava u kućanstva. Osim putem online platforme, građani i građanke će moći donirati i putem posebnog bankovnog računa“, kažu organizatori, u nadi da će, ovisno o uspješnosti provedbe ove kampanje, nastaviti sa sličnim akcijama.
lupiga
