Idući izbori za Sabor trebaju se održati najkasnije u srpnju 2024., a prvi krug predsjedničkih izbora u prosincu iste godine. U svibnju 2024. bi pak trebali biti održani izbori za novi saziv Europskoga parlamenta. Prema tome, 2024. svakako može biti označena kao „superizborna godina“ u Hrvatskoj. Premda je uvijek mogućnost, ne postoje neke posebne naznake da se Sabor mogao ranije raspustiti jer vladinoj većini odgovaraju prijevremeni izbori, a posebno je niska mogućnost da aktualna vlada izgubi povjerenje u idućoj godini.
Zanimljivi izbori
Međutim, kako u Europi, tako i izvan nje, nadolazeće nas godine čeka nekoliko zanimljivih izbornih procesa. Opći izbori u Turskoj će testirati u kojoj mjeri je Erdoğanova moć i dalje konsolidirana nakon što je referendumom 2017. proveden prelazak na predsjednički sustav vlasti. Prema dostupnim anketama, Erdoğan uvjerljivo vodi, kao i njegov AKP. Premda je otklonio mogućnost kandidature, jedini koji se u ispitivanjima javnog mnijenja istaknuo kao osoba koja može pobijediti Erdoğana jest ankarski gradonačelnik Mensur Yavaş, član kemalističkog CHP-a.
Španjolski socijalisti premijera Pedra Sáncheza već mjesecima su u anketama iza konzervativne Narodne stranke, no pitanje je hoće li pučani imati većinu ili će Sánchez ponovno uspjeti formirati vladu lijevog centra i ljevice. U Grčkoj se očekuje kako će konzervativna Nova demokracija zadržati većinu. U susjednoj Crnoj Gori još nije poznato hoće li biti prijevremenih parlamentarnih izbora, nakon što je proguran sporni zakon koji je suzio predsjedničke ovlasti te stvorio pretpostavke da se predsjednika Đukanovića „natjera“ da prihvati za novog mandatara Miodraga Lekića. Na proljeće se pak trebaju održati predsjednički izbori koje bi Đukanović trebao moći relativno lako dobiti.
Poljska zbog rata u Ukrajini, barem privremeno, nije enfant terrible Europske unije (za razliku od Mađarske), no jesenski parlamentarni izbori u ovoj najvećoj članici od zemalja koje su ušle u posljednjih godina svakako će biti napeto praćeni na cijelome kontinentu. Koalicija ujedinjene desnice, predvođena strankom Pravda i pravednost u gotovo svim anketama ima blagu prednost pred glavnom oporbenom snagom, Građanskom koalicijom, koju predvodi Građanska platforma Donalda Tuska. Međutim, ankete koje zajednički uzimaju ukupni rezultat oporbenih stranaka i koalicija, koje sežu od lijeve koalicije do agrarno-konzervativne Poljske pučke stranke, prognoziraju po nekim izračunima čak i dvoznamenkastu prednost za opoziciju. Pitanje je mogu li se ove raznorodne stranke doista adekvatno udružiti snage na izborima i nakon izbora te mogu li uopće srušiti aktualnu vlast. Parlamentarni izbori se na ljeto imaju održati u Ukrajini. Iz hrvatskog iskustva znamo kako izbori koji se provode u ratu, dok je dio zemlje okupiran, obično znače da će stranka na vlasti biti u značajnoj prednosti. Proruske stranke koje su proglašene umiješanima u suradnju s okupatorom, privremeno su suspendirane, a Zelenski se može nadati relativno laganoj pobjedi, uz bivšeg predsjednika Porošenka i njegovu stranku Europska solidarnost kao glavne takmace.
Argentina je možda prva u nogometu, no i dalje ju muči troznamenkasta inflacija. Premda još nisu poznati službeni kandidati, ankete sugeriraju da bi aktualni predsjednik Alberto Fernández i lijeva, peronistička koalicija Fronta za svakoga mogla izgubiti vlast u korist liberalno-konzervativne oporbene koalicije Zajedno za promjene. Na važnim općim izborima u Nigeriji prednost za sada ima poduzetnik Peter Obi, kandidat Laburističke stranke
U najmnogoljudnijoj demokraciji, Indiji, koja je pod premijerom Nahendrom Modijem skliznula u hinduski etnonacionalizam, u idućoj godini očekuje se niz pokrajinskih izbora i dopunskih izbora za upražnjena mjesta u gornjem domu državnog parlamenta, što će testirati popularnosti Modijevog BJP-a, koji, zajedno s koalicijskim partnerima, nema većinu u tom domu. U susjednom Pakistanu bi, prema sadašnjim anketama, Imran Khan, legendarni kriketaš i premijer koji je prošloga proljeća izgubio glasovanje o povjerenju, sa svojom centrističkom strankom PTI mogao ponovno pobijediti.
Rat i mir
Ratu u Ukrajini ne nazire se kraj. Usprkos brojnim ruskim pokušajima da se razbije europsko jedinstvo, kao i američkim raspravama o načinu i količini pomoći ukrajinskim ratnim naporima, Kijev se, uz snažnu zapadnu pomoć i dalje uspješno brani i povećava svoje šanse oslobađanja okupiranih teritorija. Također, sankcije sve više utječu na rusku ekonomiju. Međutim, nije nerealno očekivati da će Kremlj pokušati Bjelorusiju izravnije uvući u rat te intenzivirati napade na energetsku infrastrukturu u Ukrajini ili pak pokušati isposlovati zamrzavanje sukoba koje bi im omogućilo zadržavanje velikog dijela osvojenog ozemlja. Ukrajinci se nadaju do ljeta biti na Krimu, je li to doista i ostvarivo, prerano je za prognozirati. Pored toga, ne treba zaboraviti kako je Kremlj izravno zainteresiran za povećanje intenziteta nemira na sjeveru Kosova.
Na Pacifiku možemo očekivati nastavak čarki oko Tajvana, ali i ubrzano naoružavanje Japana i zbijanje redova svih zapadnih saveznika uslijed pekinškog pokazivanja mišića. U Afganistanu će talibani svakim danom pokazivati kako nisu odustali od svojih prijašnjih politika potlačivanja žena, a istovremeno će biti sve teže osiguravati mir uslijed napada oporbenih snaga, ali i džihadista bliskih Al Kaidi. Za očekivati je i daljnje razbuktavanje izraelsko-palestinskog sukoba, dok u Siriji Turska i Katar ostaju jedine snage, pored raznih džihadističkih skupina, koje sprečavaju ponovnu konsolidaciju Assadove vlasti. Nakon niza pokušaja mirovnih pregovora, ne nazire se kraj ratu u Jemenu, premda su Bidenova administracija i Ujedinjeni Arapski Emirati najavili prestanak davanja podrške Saudijcima u nečemu što je ustvari njihov posrednički rat s Teheranom. Može se očekivati nastavak prosvjeda u Iranu, ali, nažalost, i sve krvaviji obračuni režima s prosvjednicima.
Energija, klima, recesija
U 2023. možemo očekivati daljnje povećanje ekstremnih klimatskih događaja ususret novom ciklusu klimatskog kompleksa poznatog pod nazivom El Niño koji nas čeka 2024. i koji bi, zajedno s globalnim prosječnim povećanjem temperature zraka, mogao imati katastrofalne posljedice po poljoprivredu i okoliš u nizu dijelova svijeta. Prema sadašnjim projekcijama, cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnja već je promašen, a stvarni prosječni rast temperature bi u idućih par desetljeća, s prvim naznakama već u novoj godini, mogao biti i preko pet stupnjeva.
Cijene energenata su počele padati nakon početnog šoka izazvanog prvo naglim skokom potražnje nakon brojnih zatvaranja tijekom pandemije, te zatim ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, pitanje je kako će se te cijene dugoročno ponašati te može li do sredine iduće godine, kako neke ekonomske prognoze predviđaju, inflacija u eurozoni pasti na jednoznamenkaste vrijednosti. Također se postavlja pitanje hoće li izazovi prilagodbe tržišta rada (tj. problem radnih mjesta u rudarstvu i takozvanim „prljavim industrijama“), dostupnosti jeftinih i održivih tehnologija te energetske sigurnosti značiti usporavanje zelene tranzicije kojoj, u većoj ili manjoj mjeri, teže i Amerika i Europa. Pored toga, u idućoj godini možemo očekivati daljnji skok u korištenju umjetne inteligencije i robotike, što će dovesti do novog rasta vrijednosti velikih visokotehnoloških kompanija, ali i otvoriti problem suvišne radne snage.
Otvaranje Kine, tj. labavljenje izrazito strogih javnozdravstvenih mjera protiv pandemije, trebali bi dati poticaj oporavku svjetske ekonomije, no istodobno bi novo razbuktavanje širenja koronavirusa u toj zemlji, posebice uzme li se u obzir da bi novi soj mogao biti smrtonosniji, moglo upravo dati zamah recesiji. Također, Kini tek prethodi stvarno suočavanje s pucanjem nekretninskog balona. Političke i ekonomske projekcije svijeta u 2023. općenito polaze od toga da će kumuliranje različitih energetskih, geopolitičkih, zdravstvenih i klimatskih šokova s vrlo velikom vjerojatnošću u novoj godini proizvesti situaciju u kojoj će svijet zapasti u globalnu recesiju. U takvom scenariju, Amerika će proći bolje od Europe zbog bolje situacije na tržištu rada i energetske sigurnosti. Također, rat u Ukrajini bi mogao dati novi zamah inovacijama u energetici. Svaka kriza je majka promjena, a tehnološki iskoraci bi, naposljetku, mogli i zauzdati nadolazeću recesiju.
Sve u svemu, premda zapravo nikada nije dokazano da postoji tradicionalna kineska kletva koja nekom priželjkuje „život u zanimljivim vremenima“, teško se ne složiti da doista živimo u takvim vremenima te da nas nakon novogodišnjeg vatrometa i pjenušca očekuju još „zanimljivija“.
