U proteklih pola godine oskrnavljeno je osam partizanskih spomenika i nadgrobnih obilježja žrtava ustaškog ili nacifašističkog terora: spomen-ploča fra Karlu Ćulumu u Zavojanima, grobnica Frane Raffanellija u Makarskoj, bista Ive Lole Ribara u Zagrebu te spomenici u Dugom Ratu, Šibeniku, Rijeci, Kastvu i zagrebačkoj Dubravi



Zašto je u Republici Hrvatskoj tokom devedesetih godina prošlog stoljeća uništeno, uklonjeno ili devastirano ‘samo’ oko tri tisuće spomenika i spomen-ploča posvećenih antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu, to jest zašto taj vandalski posao, kad ga se već pokrenulo pod visokim pokroviteljstvom tadašnjih državnih i dijela lokalnih vlasti, nije odrađen temeljitije i dosljednije? Ostavimo li po strani tradicionalnu hrvatsku aljkavost i nesistematičnost, iz današnje perspektive čini se da je određeni broj spomeničkih obilježja Narodnooslobodilačke borbe preživio devedesete ponajviše zato da bi se i u budućnosti imala na čemu iživljavati hrvatska protuantifašistička stremljenja i manifestirati ovdašnja nepobjediva protucivilizacijska glupost. Unatoč dugogodišnjim naporima u iskorjenjivanju mramornog, kamenog ili brončanog sjećanja na pobjedničko hrvatsko sudjelovanje u antifašističkom pokretu te na zločinačku praksu nacifašizma i njegovih domaćih pomagača, u Hrvatskoj je ostalo još dovoljno bista te nadgrobnih i spomen-ploča da se i generacije koje dolaze ne moraju naročito brinuti oko eventualne nestašice čvrstog repromaterijala za vlastito domoljubno dokazivanje: neki će, doduše, morati potegnuti više desetaka kilometara da bi čekićem i sprejom pokazali što misle o ishodu Drugog svjetskog rata, ali šta zna tupa mržnja šta je sto kilometara.
Nepoznatom ustašofilu u Makarskoj je zasmetala petokraka uklesana na ploču ispod koje je, s ostalima, sahranjen Frane Raffanelli, borac Prve proleterske brigade koji je u Drugom svjetskom ratu ranjen šest puta

U nastavku donosimo osam crtica o uništavanju i skrnavljenju partizanskih spomenika ili nadgrobnih obilježja podignutih žrtvama ustaškog ili nacifašističkog terora u proteklih šest mjeseci. Zajedničko im je to što su Hrvati ujedno i vandali i više-manje svi oni čiji su grobovi ili spomenici vandalizirani, premda će počinitelji divljaštava iz ovog teksta većinom ostati trajno nepoznati policijskim vlastima: to znači da ono što je ranih devedesetih počelo kao međunacionalni sukob skončava unutarhrvatskim razračunavanjem u kojem je sad antifašistima namijenjena uloga ‘domaćih izdajnika’.

Zavojane kod Vrgorca


U noći sa subote na nedjelju, sa 16. na 17. lipnja, u komade je, prema pisanju Slobodne Dalmacije, razbijena spomen-ploča fra Karlu Ćulumu u Zavojanima kod Vrgorca. Nekoliko mjeseci ranije, ploča – koja je 1961. godine postavljena na vanjskoj strani seoskog groblja – oštećena je udarcima oštrim predmetom, pa su mještani skupili novac i ubrzo postavili novu ploču s identičnim tekstom, u kojem piše da su fra Karla Ćuluma, aktivnog sudionika u Narodnooslobodilačkom pokretu, zvjerski pogubili ustaše 25. maja 1943. godine. Sad će mještani morati u novu akciju prikupljanja novca za ploču, a nekako nije teško predvidjeti kome će prije dodijati ova tragikomična igra. Teško je vjerovati da će lokalni redarstveni organi osjetiti potrebu da se umiješaju u ovaj sukob – još uvijek, naravno, nisu otkriveni počinitelji prve devastacije spomen-ploče – naročito stoga što biografija fra Karla Ćuluma nije po volji ni aktualnom seoskom župniku fra Marku Bitangi. Dotični, naime, već neko vrijeme uporno tvrdi da su fra Karla ubili partizani a ne ustaše, ali za to svoje prekrajanje povijesti ne može ponuditi nikakav dokaz.

Makarska


Nekoliko dana prije događaja u Zavojanima, na groblju Svetog Križa u Makarskoj oskvrnuta je nadgrobna ploča obitelji Raffanelli. Kako je javila Makarska kronika, nepoznatom ustašofilu zasmetala je petokraka uklesana na ploču ispod koje je, s ostalima, sahranjen Frane Raffanelli, borac Prve proleterske brigade koji je u Drugom svjetskom ratu ranjen šest puta: vandal je ispod petokrake dopisao slovo ‘U’. Inače, sin Frane Raffanellija je komodor Ivo Raffanelli, aktualni zapovjednik Hrvatske ratne mornarice. ‘A što da kažem… Jedino da normalan čovjek ovako nešto sigurno ne bi napravio niti bi mu ikada palo na pamet’, izjavio je komodor Raffanelli. Bista prvog političkog komesara partizanskog Prvog mornaričkog odreda Ive Raffanellija – Franinog brata, to jest strica sadašnjeg zapovjednika HRM-a – srušena je u obližnjem Podgora Selu revolucionarne 1991. godine.

Rijeka


Maturanti iz Bakra obilježili su 22. svibnja, zadnji dan svog srednjoškolskog obrazovanja, pohodom na centar Rijeke u crnim majicama i s ustaškim parolama na usnama: Novi list je objavio da je jedan od njih, kojeg je policija naknadno otkrila, išarao Spomenik oslobođenja na Delti slovom ‘U’ i šifrom ‘ZDS’, to jest ‘Za dom spremni’. Taj spomenik u obliku obeliska, djelo kipara Vinka Matkovića, otkriven je 1955. u povodu desete godišnjice oslobođenja Rijeke.
U siječnju je nepoznat netko sprejom iscrtao slovo ‘U’ na postolju spomenika Partizanu u Kastvu. Uzgred, nekoliko tjedana kasnije lokalna vlast odlučila je posjeći 88 borova posađenih u čast Titu

‘Vjerujem da će mnogi ovaj čin pokušati opravdati mladenačkom ludošću, neznanjem i prkosom prema autoritetima, možda čak i slučajnošću, no posljednjih je godina u našoj državi previše takvih ‘ludosti’ i ‘neznanja’ da bi ih se moglo svrstati u slučajnosti. U našem je društvu, nažalost, očito postalo poželjno i prihvatljivo isticati simbole režima koji je ubijao, zatvarao i proganjao ljude zbog porijekla, političkog stava ili vjere. I dok čitav civilizirani svijet osuđuje i ne dopušta takvo ponašanje, naša zemlja i naše društvo polako ali sigurno okreću leđa vrijednostima moderne Europe i klize u nacionalizam i neofašizam i postajemo društvo u kojem su sve glasniji različiti pokreti koji pokušavaju smanjiti ili dokinuti odavno izborena ljudska prava i slobode’, komentirao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Zagreb, Dubrava


Četiri-pet dana prije devastacije spomenika na Delti, na okretištu tramvaja u Dubravi, prema pisanju Antifašističkog vjesnika, unakažen je nacističkim i ustaškim simbolima i porukama spomenik posvećen šesnaestorici Zagrepčana koje su ustaške vlasti objesile na telefonske stupove 20. prosinca 1943. godine. Najpoznatija žrtva tog prvog javnog vješanja u ustaškom Zagrebu bio je gimnazijski profesor Bogdan Ogrizović. Spomenik u Dubravi djelo je kipara Dušana Džamonje, a otkriven je 1960. godine. Počinitelji vandalizma nisu uhvaćeni.

Šibenik


Spomen-kosturnica antifašističkih boraca na šibenskom Gradskom groblju Kvanj išarana je sredinom svibnja natpisom ‘Broz zločinac’ i ‘Hrvacka’. ‘Činjenica je da se natpisi pojavljuju u svibnju, kada imamo obilježavanja Neretve, Sutjeske, strijeljanja na Šubićevcu, Kumrovca i svega ostalog. Ljudi koji nemaju hrabrosti iskazati stavove iskazuju ih na takav način’, izjavio je Zoran Restović, predsjednik županijske organizacije antifašističkih boraca i antifašista. Nepismeni junaci i dalje su nepoznati.

Dugi Rat


U ponedjeljak, 23. travnja spomenik poginulim borcima Narodnooslobodilačke vojske u Dugom Ratu, postavljen 1951. između Jadranske magistrale i mora, osvanuo je s crnim slovima ‘U’ po sebi, šahovnicom s prvim bijelim poljem i natpisima ‘HOS’ i ‘Za dom spremni’. Vijest o ovoj devastaciji, koja nije prva kad se radi o rečenom spomeniku čiji je autor Splićanin Ivan Mirković, objavljena je samo u rijetkim lokalnim medijima, poput portala Dalmacija danas, a nismo uspjeli pronaći izraze osude mjesnih vlasti. Počinitelji nisu otkriveni.

Zagreb, Črnomerec


Bista narodnog heroja Ive Lole Ribara vraćena je u Prilaz baruna Filipovića u listopadu 2017. godine, a otada je tri puta bila na meti barbara, koji su inspiraciju mogli pronaći u političkom nauku Zlatka Hasanbegovića, pripadnika vladajuće koalicije u Zagrebu predvođene gradonačelnikom Milanom Bandićem. Spomenik je dva puta bio nagrđivan grafiterskim djelovanjem razigranih simpatizera Nezavisne Države Hrvatske, a treći put, početkom ožujka, bista je naprosto odvaljena i odnesena s postolja. Pronađena je tri tjedna kasnije u Prilazu baruna Filipovića, u blizini mjesta na koje ju je svečano bio postavio gradonačelnik Bandić. Počinitelji, naravno, nisu pronađeni.

Kastav, Rubeši


U siječnju je nepoznat netko sprejom iscrtao slovo ‘U’ na postolju impozantnog spomenika Partizanu u Kastvu blizu Rijeke. Ustaški znak našvrljan je preko uklesanog teksta: ‘Prolazniče! Pogledaj more, planinu, kamenje. Kućice i u njima ljude… Ovdje se rodila misao otpora: ‘Na kamenu – za kamen’.’ Autor četrnaest metara visokog spomenika je Vinko Matković, a u njegovo podizanje 1963. kastavski klesari, zidari i radnici ugradili su tri tisuće sati volonterskog rada. Uzgred, nekoliko tjedana nakon što se klempavo ‘U’ pojavilo na spomeniku, lokalna vlast prionula je uređenju čitavog vidikovca s kojeg Matkovićev Partizan bdije nad Liburnijom, pri čemu je donesena odluka da se iz estetsko-ekološko-sigurnosnih razloga posječe osamdeset i osam borova posađenih u čast Josipu Brozu Titu. ‘Mjesni odbor Rubeši naručio je idejno rješenje uređenja spomenika, a Grad je odlučio krenuti u sanaciju i uređenje okoliša spomenika, jer se ove godine slavi velika obljetnica najvećeg spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi u Kastvu. Prvu fazu čini uklanjanje stabala, od kojih su neka već bila i suha, pa je bila realna prijetnja da će se urušiti’, kazao je gradonačelnik Kastva Matej Mostarac za Novi list.