„Požega je grad duge i bogate povijesti. Povijest na ovim prostorima započinje još u rimsko doba, kada je Požega označavala Vallis Aureu ili "Zlatnu dolinu". U srcu je bilo veliko rimsko naselje Incerum. Istraživanja su pokazala postojanje pretpovijesnog života. Požega, kako ga danas znamo, počinje se formirati u srednjem vijeku. Stari požeški grad izgrađen je vjerojatno u 11. stoljeću. Bila je to šesterokutna pronađena smještena na brežuljku u sredini.
Požega 1221. (Požeški burg u srednjem vijeku) danas je brdo između Požeške regimente poznate kao "stari grad". Požega je nekoć bila rezidencija hrvatsko-ugarske kraljice i kao takva je izuzeta iz zabrane i županijske nadležnosti. Iako od trenutka dobivanja potvrde o statusu kraljevskog okruga nije sačuvana, građani su uživali privilegije jednake onima u slobodnim kraljevskim gradovima. Službeni status slobodnog kraljevskog grada Požege dobiva 1765. godine
Požega koja je zadržala svoj srednjovjekovni raspored ulica. Govori o vrlo bogatom i razvijenom životu srednjovjekovne Požege, koja postaje središte crkve, vladinih, trgovačkih, vojnih i drugih pozicija, okolne regije. Požeška županija spominje 1210. godinu, grad je 1227. godine nazvan "Castrum de Posega". Od važnih srednjovjekovnih spomenika, zbog turskih osvajanja su očuvana samo crkva sv. Lovre (prvi spomen 1303.g.) s gotičkim freskama i crkva Sv. Duha iz 1285. (od 1573. do 1688. godine služila je kao džamija) i još uvijek predstavlja izuzetno bogatu kulturnu i povijesnu potvrdu kulturnog i povijesnog kontinuiteta i života grada još od srednjeg vijeka. 1537. godine u Požegi pod vlašću Otomanskog carstva, Požega i to ima veliko značenje kao središte Požeškoga sandžaka, upravno i vojno središte Slavonije, 1688. godine Turaka oslobođen fra Luka Sokol Ibrišimović Požegu. Požega je danas poznata, grad je došao pod vlast Habsburgovaca, a srednjovjekovni grad dodaje bogat barokni izgled Obnovljena Požeška županija, isusovačka gimnazija (1699.), peti najstariji u Hrvatskoj, i najstarija u današnjoj Slavoniji. 1763. sagrađena je i danas katedrala sv. Terezije Avilske. Katedrali su svojim doprinosom zidnim slikama doprinijeli slavni slikari i Celestin Medović Oton Iveković. Pošto su mnogi znanstvenici i pisci koji su dali Požeškoj Hrvatskoj i niz kulturnih ustanova i spomenika, Požeško-slavonska zvala se Atena. Posebno plodonosan bio je XVIII. i XIX.stoljeće. Ugledni slikar i književnik Matko Peić izjavio je kako Udruga ima brojne književne i kulturne ličnosti o kojima možemo govoriti o požeškoj književnosti.U 19. stoljeću opadanje važnosti Požege u korist Osijeka, Slavonski Brod je smjestio povoljne položaje prometa uz rijeku Savu i Dravu, u to vrijeme ključni čimbenici za izgradnju prve željezničke pruge. 20. stoljeće, odlazak u masovno naseljavanje Požege u Hercegovini, Lici, Dalmaciji i Gorskom Kotaru i Zagorju, te krajem stoljeća uglavnom izbjeglica iz Bosne. Potomci ovih doseljenika sada čine većinu stanovništva Požege. Od 1921. do 1991. godine grad nosi ime Požeško-slavonska, po čemu se razlikuje od Požeške Srbije. 1993. Nakon smirivanja stanja u regiji obnovljena Požeško-slavonska, u početku obuhvaćena Našice i povezana mjesta, nakon spajanja Našica, Osječko-baranjska županija formirala je današnji izgled županije.“; izvor: http://www.croatiameetings.com/destinations/pozega/10/history/
Moram priznati da za đir do Požege nije bio bijeg od brodske papirnato plišane rodice, već odlazak u Gradsko kazalište Požega na premijeru "Kratki izlet", prema romanu Antuna Šoljana u izvedbi srednjoškolske kazališna družina u kojoj je jedna od glumaica moja starija kćer. Više nego dovoljan razlog, tako da će ovaj đir biti izvan teme brodskih đirova.
Slavonski Brod+ Požega= kružni tokovi. Mislim, pardon, znam da ih je Požega prije našeg grada počela graditi. S obzirom da smo mi odavno pretekli Požegu za desetak kružnih tokova. S druge strane, iz Požege je Alojz, hrpa političkih i fizičkih nasilnika, kojih kod u Brodu nas u politici nema, koliko zasada znamo. Oni imaju zatvor, a ni jedan njihov političar/ nasilnik nije u istom. Pa oni imaju nešto što je nemoguće imati veće od brodskih. E, a, imaju veća jaja od stitopora od nas. Prvo što vidiš na ulasku u Požegu je jaje u pol kružnog toka, naravno gigantsko jaje.
Slavonski Brod ima daleko uređenije staze, ali oronulije fasade. Mi imamo jednu "Vesnu" u pol grada koja baš legne kao šaka na oko. Oni imaju sklad građevina i donekle uređene fasade. Kazališna kavana među najljepšim kavanama je definitivno. Prilagođena je osobama s invaliditetom, naravno sve osim wc-a. Kazalište je pristupačno, pristupačnije od KKD IBM; wc... ne znam da li je prilagođen... izdržao sam.
Požega ima Multifunkcionalni centar za osobe s invaliditetom, izvor: http://arhiva.strukturnifondovi.hr/multifunkcionalni-centar-za-osobe-s-invaliditetom-u-pozegi-mfc , a Slavonski Brod ga nema iako na raspolaganju imamo iste fondove.
Slavonski Brod ima brand Đuru i Šefkija, a Požega ima tamo neko Zvečevo. Izumili su čokoladu s rižom. Kao izvozno orijentirana zemlja kakaovac i rižu uvozimo. Naravno čokoladu s rižom izvozimo.
Slavonski Brod ima mislim najveću Gospodarsko-proizvodne zonu Đuro Đaković u centru grada. Kakav god bio Slavonski Brod meni je ljepši. Mi imamo aveniju, a oni samo u snovima. Slično je što su oba grada poluprazna kad odu novoj kući „naši“ Požežani i Brođani. Svaki drugi, pardon, treći ili četvrti izlog je u funkciji. Poznato mi je to iz nekog grada i ulice (opp. Starčevićeva SB).
BTW, odlična i dinamična predstava.
