Kako je najavljeno, na prosvjedu će govoriti samo Penava, a stradalnici Domovinskog rata, sudionici i žrtve iznosit će svoja potresna svjedočanstva. Penava je sinoć razgovarao s novinarom RTL Televizije kojemu je otkrio što danas planira.
"Mi ćemo sutra do kraja biti brutalni u istini, iskustvima koje ljudi nose u sebi i koji vrište iz tih žrtava. I u tom smislu, to neće biti lijepa priča. Bit će brutalna sutra, toliko koliko je ovim ljudima svaki dan", rekao je Penava dodajući i kako nije bilo izravnih zahtjeva i pritisaka da odustane, ali je to bilo jasno iz medija.
Na pitanje očekuje li sankcije iz HDZ-a, kaže kako mu to nije važno. "Ako neće doći do rješavanja ovoga, sam ću tražiti sankcije", dodao je.
Na pitanje hoće li istupiti iz HDZ-a, kaže: "Ovo je crta ispod koje Vukovar neće ići! Mi ovo nismo spremni pustiti zaboravu. Mi naprosto tražimo pravde za heroje, za silovane žene. Molimo da se shvati da nema veće vrijednosti od ove."
Čledajući TV o ovom Penavom potezu protiv samog sebe, čitajući izjave HDZ-a, na prvu sam shvatio da želi da se procesuira svaki zločinac u Vukovaru, a bilo ih je podosta i to je nedvojbeno .
Među okupljenim prosvjednicima viđeni su i Ljubo Ćesić Rojs, Željka Markić, Stevo Culej, Miro Bulj, Željko Glasnović, Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Darko Milinović, Hrvoje Zekanović i drugi. Po procjenama na prosvjedu je bilo od 9 do 30 tisuća ljudi. Odokativno sam ih bar 100 tisuća nabrojao.
Hoće li izaći iz HDZ, s obzirom da je HDZ svojevremeno abolirao te neupitne ratne zločince. Posjetimo se na zakon koji ću copy/ paste zbog njegove kratkoće.
„ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O OPĆEM OPROSTU
Proglašavam Zakon o općem oprostu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 20. rujna 1996.
Broj: 01-96-1595/1
Zagreb, 24. rujna 1996.
Predsjednik
Republike Hrvatske
- Franjo Tuđman, v. r.
ZAKON O OPĆEM OPROSTU
Članak 1.
Ovim se Zakonom daje opći oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u svezi s agresijom, oružanom pobunom ii oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj.
Oprost se odnosi i na izvršenje pravomoćne presude izrečene počiniteljima kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka.
Oprost od kaznenog progona i postupka odnosi se na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996.
Članak 2.
Protiv počinitelja kaznenih djela iz članka 1. ovoga Zakona kazneni se progon neće poduzimati, a kazneni se postupak neće pokretati.
Ako je kazneni progon poduzet, obustavit će se, a ako je kazneni postupak pokrenut, sud će rješenjem postupak obustaviti po službenoj dužnosti.
Ako je osoba na koju se odnosi oprost iz stavka 1. ovoga članka lišena s lobode, odlukom suda pustit će se na slobodu.
Članak 3.
Od oprosta za kaznena djela iz članka 1. ovoga Zakona izuzeti su počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava koje imaju karakter ratnih zločina i to za kaznena djela genocida iz članka 119., ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120., ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika iz članka 121., ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz članka 122., organiziranja grupe i poticanja na počinjenje genocida i ratnih zločina iz članka 123., protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja iz članka 124., protupravnog oduzimanja stvari od ubijenih i ranjenih na bojištu iz članka 125., upotrebe nedopuštenih sredstava borbe iz članka 126., povrede parlamentara iz članka 127., surovog postupka s ranjenim, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz članka 128., neopravdane odgode repatrijacije ratnih zarobljenika iz članka 129., uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika iz članka 130., poticanja na agresivni rat iz članka 131., zloupotrebe međunarodnih znakova iz članka 132., rasne i druge diskriminacije iz članka 133., utemeljivanja ropskog odnosa i prijevoza osoba u ropskome odnosu iz članka 134., međunarodnog terorizma iz članka 135., ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom iz članka 136., uzimanja talaca iz članka 137. Osnovnog krivičnog zakonika Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 31/93. - pročišćeni tekst, 35/93., 108/95., 16/96. i 28/96.), te kaznenog djela terorizma propisanog odredbama međunarodnog prava.
Od oprosta se izuzimaju počinitelji ostalih kaznenih djela utvrđenih Osnovnim krivičnim zakonom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 31/93. - pročišćeni tekst, 35/93., 108/95., 16/96. i 28/96.) i Krivičnim zakonom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 32/93. - pročišćeni tekst, 38/93., 28/96., i 30/96.) koja nisu počinjena tijekom agresije, oružane pobune ili oružanih sukoba te nisu u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj.
Za osobe koje su pravomoćnom presudom osuđene u odsutnosti za kaznena djela iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se odredbe Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 34/93. - pročišćeni tekst, 38/93., 25/94., 28/96.) o ponavljanju postupka, s tim da rok iz članka 398. stavka 1. toga Zakona počinje teći stupanjem na snagu ovoga Zakona.
Članak 4.
Protiv rješenja suda iz članka 2. ovoga Zakona državni odvjetnik ne može izjavit žalbu ako je sud primijenio oprost u korist počinitelja kaznenih djela za koja se ovim Zakonom daje oprost u okviru pravne kvalifikacije kaznenog djela koju je utvrdio državni odvjetnik.
Članak 5.
Ovlašćuje se ministar pravosuđa da po potrebi donese potanje propise za provedbu ovoga Zakona.
Članak 6.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
1. Zakon o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 58/92. i 39/95.),
2. Zakon o oprostu počiniteljima kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije ("Narodne novine" br. 43/96.).
Članak 7.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 740-02/92-01/06
Zagreb, 20. rujna 1996.
ZASTUPNIČKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Zastupničkog doma Sabora
akademik Vlatko Pavletić, v.r.“; izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_09_80_1390.html
Ako ne možemo riješiti ratne zločine za koje se znaju krivci imenom i prezimenom kako ćemo onda tekriješiti korupcijske afere ili stvoriti učinkovitu upravu i pravosuđe. Nikome to nije ni cilj. Zločin je zločin( članak 3), ali zašto se stalno vračamo u prošlost? Ne postoji Plenkovic bez medijske slike o Plenkovicu. Ne postoji Pupovac bez slike o Pupovcu.
Ova država nije zadovoljila osnovne potrebe svojih građana( Eskima, Hrvata i Srba). Građani iz nje masovno odlaze, ni sirijske izbjeglice ne žele ovdje ostati - država nije samoj sebi svrha, država mora pružati zadovoljavajući život građanima, ona je tu zbog građana. Kome ćemo uskoro moći suditi za prošlost? Nikome, koliko god ona bila bolna, kad je upitno tko će tu ostati.. Za Penavu nema sankcije, a čovjek je organizirao prosvjed na koji je došlo 10 ak tisuća ljudi, a Milinović je izbaćen iz HDZ-a zbog organiziranog turističkog posjeta HDZ u. Diskriminacija?
Da se vratim s zločina na naš grad?
Sukladno povelji ali s velikim NE naš grad je ravno nula stanova u novogradni projektirao i izgradio za mlade OSI, Ta spoznaja totalno diskriminira mlade OSI kao i parove OSI. Pogotovo ako su u invalidskim kolicima. Postoji jedna sitnica, ni jedna od novokomponiranih zgrada nema dizalo.
Uf, skoro sam zaboravio: radovi oko papirnato plišane rodic, simbola brodskog turizma, idu sve brže i uskoro ću, napokon, imati pogled na turbo kružni tokić