Kataklizmični požar koji je zaprijetio Splitu naštetio je čelniku Vlade, čitavoj njegovoj Vladi, ali ne i njegovoj stranci. Ona drži vlast ne samo na državnoj razini, već i na lokalnoj, koja je bila ugrožena vatrenom stihijom, no zabilježili su jedva mjerljiv pad potpore u anketi CRO Demoskopa od 0,01 posto; konkretnije podupire ih 34,2 nasuprot 34,3 posto prošlog mjeseca.

Požar je do te mjere zgromio javnost, da Agrokor nakon mjeseci odabira više nije najvažnija priča: izgaranje tisuća hektara oko Splita najvažniji je događaj prošlog mjeseca za 52,3 posto ispitanih hrvatskih građana/građanki, a događaji u najvećoj tvrtki u Hrvatskoj, koja se nakon desetljeća zaduživanj, i uz pomoć države, našla red kolapsom, prvi put nakon niza mjeseci manje je bila važna tema (13,7 posto), čak i od svjetskog zlata u vaterpolu (14 %).

Usprkos slabim izgledima za okočanje krize u Agrokoru te požar, koji je na površinu izbacio kritike na račun Vlade, od HDZ-a je daleko više izgubio njihov novi koalicijski partner HNS. Pao je s 2,5 na 2,2 posto, čak ispod ekstremno desne stranke Neovisni za Hrvatsku. Stranka odmetnutih HNS-ovaca, Glas, stoji još slabije od “originala”: uspjela je doseći tek Pametno, koji također ima 1,1 posto odabira. Pao je i opozicijski SDP, koji je 23,8 posto podrške iz srpnja smanjio na 22,1 posto. Most je zadržao treće mjesto uz rast izborne podrške (sa 6,4 porastano je na 7,8), a slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 6,8 posto (početkom srpnja 6,1 posto). Stranka rada i solidarnost BM 365 je po prvi put na petom mjestu s izbornom podrškom od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,2 posto).

Plenković kriv za sve


Više od HDZ-ovog propatio je imidž premijera. Ne samo da je učvrstio položaj na ljestvici najnegativnijih političara po izboru (20,5 posto umjesto prošlomjesečnih 19,6 posto), nego ga je s prvog mjesta najpozitivnije osobe u politici smijenila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s izborom 17,8 posto, koja je čak u kolovozu zabilježila pad “školske” ocjene njenog rada. Predsjednica koju je na Pantovčak poslao upravo HDZ prošlog je mjeseca, podsjetimo, bila najpozitivnija za samo 15 posto građana.

Nakon odabira “nitko” po popularnosti slijedi bivša HNS-ovka Anka Mrak Taritaš s izborom od 6,4 posto (u srpnju 8,7 posto), dok je na petom mjestu Ivan Pernar (5,7 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (4,8%), Milan Bandić (3,6%), Božo Petrov (3,4%), Zlatko Hasanbegović (2,4%) i po prvi put Damir Krstičević (2,2%). Prvak najveće opozicijske stranke, Davor Bernardić tek je na jedanaestom mjestu s izborom od 1,8 posto. Bernardić je istovremeno zabilježio i uspon na ljestvici najnegatvnijih, gdje je trećeplasiran s izborom od 8,5 posto, nasuprot 7,5 posto iz srpnja.

Minimalni pad HDZ-a još više čudi uzme li se u obzir smjer kretanja zemlje kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma. Ovaj smjer kretanja zemlje podupire samo 19,7 posto, u odnosu na 23,1 posto građanki/građana iz srpnja. U ovomjesečnom istraživanju 69,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 63,8 posto iz srpnja. Očigledno je i da je čelni čovjek, a ne njegova stranka, apsorbirala i pad potpore politici Vlade RH, koja u desetom mjesecu njezina mandata iznosi 40,7 posto prema 42,4 posto iz prethodnog mjerenja iz srpnja. Udio anketiranih koji ne podržava politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju iznosio je 48,6 posto prema 41,9 posto iz srpnja.

Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. I ona je u padu: iznosi 2,38, a prije mjesec dana bila je 2,47.

Duga tradicija ograđivanja od (bivših) predsjednika


Plenković zasigurno nije jedini vođa HDZ-a koji na pleća prima grijehe čitave organizacije, ne samo u očima birača, već i partije same. On se, poput svojih prethodnika od Ive Sanadera, provoditelja tzv. detuđmanizacije, Jadranke Kosor, čija je potpora antikorupcijskoj kampanji zbog pristupanj Europskoj uniji doprinijela uhićenju Sanadera, Tomislava Karamarka, koji je izbacio Jadranku Kosor iz HDZ-a, distancirao od svog nepopularnog prethodnika. No, sada se i Plenkoviću potpora topi, kao da je usamljen u političkim potezima, očigledno percipiranim negativno.

Koliko ga ovakvi trendovi stvarno ugrožavaju, ako je poznato da je iz redova vlasti udaljio člana Vlade s ambicijom stranačkog ideologa, Davora Ivu Stiera, koji je tom prigodom najavio svoju kandidaturu? Stier nije sâm otišao; prije njega je ostavku je podnio i njegov savjetnik Ladislav Ilčić, jedno od zapaženijih lica ekstremne desnice u Hrvatskoj. To je Ilčiću bilo drugo crveno svjetlo kod Plenkovića, s obzirom da je novi predsjednik HDZ-a odlučio malo promijeniti sastav partnera na izbornim listama: Ilčić se povukao u korist kolege iz Hrasta, Hrvoja Zekanovića, a odmah su “pali” ektremi poput HSP AS-a i generala Željka Glasnovića, dotadašnjeg zastuupnika HDZ-a iz dijaspore. Iako je od Karamarka naslijedio Predsjedništvo, iz njega ubrzo nestaje i kontroverzni bivši šef Hrvatskog fonda za privatizaciju, Milan Kovač, predstavnik tvrdih desnih nagona HDZ-a, ujedno i član Bleiburškog voda. Stao je i na put poduzetničkim ambicijama kruga bliskom Milijanu Brkiću. Nakon parlamentarnih izbora dočekao je i prigodu da se riješi i drugih predstavnika tvrde desnice poput popularnog Zlatka Hasanbegovića, nezavisne Brune Esih, a njegovim se micanjem u centar može nazvati i uvođenje HNS-a u Vladu umjesto Mosta, čiji su istaknuti dužnosnici ponikli iz ekstremno desnih strančica.

Odgovor na pitanje o ranjivosti Plenkovića na čelu stranke, sudeći po iskustvu HDZ-a, zapravo se svodi na njegove uspjehe, ali ne uspjehe Vlade, već stranke na izborima. Lokalni izbori nagradili su HDZ osvajanjem Splita i Dubrovnika pa će Stieru trebati još strpljenja, toliko koliko će trajati Vlada HDZ-a i HNS-a.

faktograf