Prehrambeni program Europske unije uskoro bi mogao uključivati nabavu odjeće i utočišta za siromašne EU ali tek nakon što prijedlog prođe obradu Europskog parlamenta. 23. siječnja, Odbor za društvenu politiku EP-a pozvao je stručnjake da rasprave o maksimalnom iskorištavanju novog programa. Nevladine organizacije spremno su dočekale planove ali su i upozorile kako bi nove usluge mogle ugroziti količinu hrane koju je potrebno podijeliti.
Program distribucije hrane za najsiromašnije (MDP) Europske unije bio je od 1987. važan izvor za nabavu namirnica organizacijama koje blisko surađuju sa siromašnima opskrbljujući ih namirnicama. Trenutačno dodijeljuje 500 000 tona hrane godišnje za dobrobit siromašnih. Program je stvoren kako bi se pametno iskoristio tadašnji poljoprivredni višak dobara. Zbog očekivanog osiromašenja intervencijskih zaliha i njihove nepredvidljivosti tijekom perioda 2011. – 2020. kao posljedice uzastopnih reformi zajedničke agrarne politike, MDP će biti diskontinuiran krajem 2013. Predloženi Fond za Europsku pomoć najsiromašnijima zamijenit će i poboljšati postojeći MDP.
Strategija 2020.
Strategija 2020. obvezuje EU na reduciranje broja siromašnih ili onih kojima prijeti siromaštvo za barem 20 milijuna.
Od 116 milijuna ljudi Unije kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost, 40 milijuna je suočeno s ozbiljnim nedostatkom materijalnih dobara.
Jedna od glavnih odlika materijalne deprivacije jest nemogućnost nabave prikladne količine kvalitetne hrane. Udio populacije Unije koja si ne može priuštiti obroke sa mesom, piletinom, ribom (ili vegetarijanskim ekvivalentima) svaki drugi dan – ono što je definirano od strane WHO-a kao osnovne potrebe – iznosio je 8.7 % u 2010. točnije više od 43 milijuna ljudi. Prve brojke dostupne u 2011. otkrivaju pogoršanje situacije.
Posebno ozbiljan oblik materijalne deprivacije jest beskućništvo čiji je opseg teško kvantificirati. Ipak, procjene indiciraju da je u Europi 2009/2010 bilo oko 4.1 milijuna beskućnika. Beskućništvo se u posljednje vrijeme pojačalo zbog društvenog učinka financijske i ekonomske krize kao i zbog rastuće nezaposlenosti. Ono što još više zabrinjava jest da beskućnike često čine obitelji sa djecom, mladi ljudi i imigranti.
U Europskoj uniji trenutno jest 25.4 milijuna djece kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost. Generalno, djeci više prijeti siromaštvo i socijalno isključenost nego ostatku populacije (27% naspram 23% za ukupnu populaciju). Ovo ih izlaže materijalnoj deprivaciji koja ide dalje od neishranjenosti. Npr., 5.7 milijuna djece si ne može priuštiti novu odjeću te njih 4.7 milijuna ne posjeduje dva para obuće odgovarajuće veličine (uključujući par univerzalne obuće). Djeca koja pate od materijalne deprivacije će prije nego njihove dobrostojeće kolege imati lošiji uspjeh u školi, lošije zdravlje i neće iskoristiti svoj puni potencijal u odrasloj dobi.
Novi fond za pomoć siromašnima
Europska komisija predlaže lansiranje novog fonda koji će zamijeniti trenutačni prehrambeni program Unije. Cilj je opskrbiti najugroženije u Europi odjećom i hranom, svladati siromaštvo djece i pomoći siromašnima. Predloženi budžet za fond iznosi 2.5 milijardi € za period od 2014. do 2020.
U predloženi Fond, zemlje članice bi se prijavljivale za financiranje potpore programa koji pokrivaju period od 2014. – 2020. za planove koji putem partnerskih organizacija priskrbljuju hranu najsiromašnijima te odjeću i druga dobra (poput obuće i higijenskih potrepština) beskućnicima i djeci.
Prijedlog bi bio prilično fleksibilan nacionalnim vlastima kako bi isplanirale i dostavile asistenciju u skladu sa svojim nacionalnim nacrtima. Od zemalja članica ili partnerskih organizacija koje su najbolje pozicionirane očekuje se pomoć ostalima i odgovornost. Partnerske organizacije, često nevladine, bi bile odgovorne za dostavljanje hrane ili dobara najugroženijima. Kako bi se zadovoljile svrhe socijalne kohezije Fonda, partnerske organizacije ne samo da bi trebale omogućiti materijalnu asistenciju najugroženijima nego i poduzeti osnovne aktivnosti koje ciljaju na njihovu socijalnu integraciju. Fond bi trebao moći poduprijeti takve popratne mjere.
Nacionalne vlasti bi mogle koristiti Fond za kupnju hrane i dobara te ih učiniti dostupnima partnerskim organizacijama ili opskrbiti partnerske organizacije sa sredstvima kako bi to mogle same. Prijedlog također predviđa korištenje hrane pohranjene u intervencijskim zalihama ako postoje.
Najbolji način da se pomogne ljudima?
Sudionici rasprave, održane 23. Siječnja, izjavili su da iako bi Fond napravio mnogo dobra ne bi mogao postići sve.
Emer Costello, irska socijal – demokratkinja te zastupnica EP-a odgovorna za upravljanje prijedlogom putem Parlamenta, je rekla: „Ovaj Fond je izraz solidarnosti. Nije oruđe pomoću kojeg se borimo protiv siromaštva ali može pomoći u njegovom iskorijenjivanju.“
Stručnjaci iz organizacija koje se bave pomaganjem siromašnima i beskućnicima su također spremno dočekali prijedlog tijekom sastanka ali su apelirali na više resursa i prikladnog upravljanja zemalja članica kako bi učinkovito iznijele program.
Balázs Cseh, predsjednik mađarske foodbank udruge, upozorio je da bi produljivanje domene programa koja uključuje odjeću i utočišta ostavilo malo novca za opskrbu ljudi sa hranom.
Sljedeći koraci
Odbor društvene politike donijet će odluku u vezi izvještaja sa preporukama Costello u nadolazećim mjesecima. Nakon toga njime će se baviti svi zastupnici EP-a tijekom plenarne sesije.
Izvor: Cenzura
Program distribucije hrane za najsiromašnije (MDP) Europske unije bio je od 1987. važan izvor za nabavu namirnica organizacijama koje blisko surađuju sa siromašnima opskrbljujući ih namirnicama. Trenutačno dodijeljuje 500 000 tona hrane godišnje za dobrobit siromašnih. Program je stvoren kako bi se pametno iskoristio tadašnji poljoprivredni višak dobara. Zbog očekivanog osiromašenja intervencijskih zaliha i njihove nepredvidljivosti tijekom perioda 2011. – 2020. kao posljedice uzastopnih reformi zajedničke agrarne politike, MDP će biti diskontinuiran krajem 2013. Predloženi Fond za Europsku pomoć najsiromašnijima zamijenit će i poboljšati postojeći MDP.
Strategija 2020.
Strategija 2020. obvezuje EU na reduciranje broja siromašnih ili onih kojima prijeti siromaštvo za barem 20 milijuna.
Od 116 milijuna ljudi Unije kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost, 40 milijuna je suočeno s ozbiljnim nedostatkom materijalnih dobara.
Jedna od glavnih odlika materijalne deprivacije jest nemogućnost nabave prikladne količine kvalitetne hrane. Udio populacije Unije koja si ne može priuštiti obroke sa mesom, piletinom, ribom (ili vegetarijanskim ekvivalentima) svaki drugi dan – ono što je definirano od strane WHO-a kao osnovne potrebe – iznosio je 8.7 % u 2010. točnije više od 43 milijuna ljudi. Prve brojke dostupne u 2011. otkrivaju pogoršanje situacije.
Posebno ozbiljan oblik materijalne deprivacije jest beskućništvo čiji je opseg teško kvantificirati. Ipak, procjene indiciraju da je u Europi 2009/2010 bilo oko 4.1 milijuna beskućnika. Beskućništvo se u posljednje vrijeme pojačalo zbog društvenog učinka financijske i ekonomske krize kao i zbog rastuće nezaposlenosti. Ono što još više zabrinjava jest da beskućnike često čine obitelji sa djecom, mladi ljudi i imigranti.
U Europskoj uniji trenutno jest 25.4 milijuna djece kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost. Generalno, djeci više prijeti siromaštvo i socijalno isključenost nego ostatku populacije (27% naspram 23% za ukupnu populaciju). Ovo ih izlaže materijalnoj deprivaciji koja ide dalje od neishranjenosti. Npr., 5.7 milijuna djece si ne može priuštiti novu odjeću te njih 4.7 milijuna ne posjeduje dva para obuće odgovarajuće veličine (uključujući par univerzalne obuće). Djeca koja pate od materijalne deprivacije će prije nego njihove dobrostojeće kolege imati lošiji uspjeh u školi, lošije zdravlje i neće iskoristiti svoj puni potencijal u odrasloj dobi.
Novi fond za pomoć siromašnima
Europska komisija predlaže lansiranje novog fonda koji će zamijeniti trenutačni prehrambeni program Unije. Cilj je opskrbiti najugroženije u Europi odjećom i hranom, svladati siromaštvo djece i pomoći siromašnima. Predloženi budžet za fond iznosi 2.5 milijardi € za period od 2014. do 2020.
U predloženi Fond, zemlje članice bi se prijavljivale za financiranje potpore programa koji pokrivaju period od 2014. – 2020. za planove koji putem partnerskih organizacija priskrbljuju hranu najsiromašnijima te odjeću i druga dobra (poput obuće i higijenskih potrepština) beskućnicima i djeci.
Prijedlog bi bio prilično fleksibilan nacionalnim vlastima kako bi isplanirale i dostavile asistenciju u skladu sa svojim nacionalnim nacrtima. Od zemalja članica ili partnerskih organizacija koje su najbolje pozicionirane očekuje se pomoć ostalima i odgovornost. Partnerske organizacije, često nevladine, bi bile odgovorne za dostavljanje hrane ili dobara najugroženijima. Kako bi se zadovoljile svrhe socijalne kohezije Fonda, partnerske organizacije ne samo da bi trebale omogućiti materijalnu asistenciju najugroženijima nego i poduzeti osnovne aktivnosti koje ciljaju na njihovu socijalnu integraciju. Fond bi trebao moći poduprijeti takve popratne mjere.
Nacionalne vlasti bi mogle koristiti Fond za kupnju hrane i dobara te ih učiniti dostupnima partnerskim organizacijama ili opskrbiti partnerske organizacije sa sredstvima kako bi to mogle same. Prijedlog također predviđa korištenje hrane pohranjene u intervencijskim zalihama ako postoje.
Najbolji način da se pomogne ljudima?
Sudionici rasprave, održane 23. Siječnja, izjavili su da iako bi Fond napravio mnogo dobra ne bi mogao postići sve.
Emer Costello, irska socijal – demokratkinja te zastupnica EP-a odgovorna za upravljanje prijedlogom putem Parlamenta, je rekla: „Ovaj Fond je izraz solidarnosti. Nije oruđe pomoću kojeg se borimo protiv siromaštva ali može pomoći u njegovom iskorijenjivanju.“
Stručnjaci iz organizacija koje se bave pomaganjem siromašnima i beskućnicima su također spremno dočekali prijedlog tijekom sastanka ali su apelirali na više resursa i prikladnog upravljanja zemalja članica kako bi učinkovito iznijele program.
Balázs Cseh, predsjednik mađarske foodbank udruge, upozorio je da bi produljivanje domene programa koja uključuje odjeću i utočišta ostavilo malo novca za opskrbu ljudi sa hranom.
Sljedeći koraci
Odbor društvene politike donijet će odluku u vezi izvještaja sa preporukama Costello u nadolazećim mjesecima. Nakon toga njime će se baviti svi zastupnici EP-a tijekom plenarne sesije.
Izvor: Cenzura
