Dugo smo čekali oficijelne gospodarske pokazatelje s ciljem da analiza prvih rezultata Vladinog gospodarskog programa bude što objektivnija. Nažalost, i s istekom petog mjeseca, nismo dobili kompletne službene statističke podatke za prva tri mjeseca ove godine, ali su stigle djelomične brojke. Rezultati su katastrofalni, jer su svi negativni prošlogodišnji trendovi nastavljeni i produbljeni. Prema podacima FINA-e za prvi kvartal ove godine, ukupno hrvatsko gospodarstvo bilježi pad dodane vrijednosti od 6,3 milijarde kuna ili 18% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dovoljno je reći da je katastrofalne 2009. godine pad dodane vrijednosti bio 12 milijardi kroz cijelu godinu, dakle u prvom kvartalu ove godine bilježimo dvostruko brži pad!

Negativni rezultati – logična posljedica Vladinih poteza

Iako se retorika političara i novinara koji su u proteklom razdoblju širili lažni optimizam baziran na lijepim željama radikalno promijenila, još uvijek se može osjetiti izvjesna doza čuđenja. Naime, očito je da su „Odgovorni“ i njihovi glasnogovornici donekle iznenađeni brzinom i dubinom našeg propadanja. Realni analitičari koji dobro poznaju našu situaciju, jasno su upozoravali na neminovne posljedice nestručnih nekompetentnih i nedorađenih poteza kao glavnih uzroka produbljivanja krize.

Izabrani kadrovi – garancija neuspjeha

Izabrani model kadroviranja nije u uprave naših najvećih kompanija doveo stručnjake nego stranačke poslušnike, pa su nam iz tih poduzeća, umjesto planova restrukturiranja, stigla povećanja cijena kao još jedan udarac proizvodnji, industriji i građanima.

Sad je već potpuno jasno da s izabranim kadrovima nikakva ozbiljna reforma nije moguća niti ubuduće. Gospodin Linić jasno detektira probleme u lošem upravljanju državnim poduzećima, pri čemu zaboravlja napomenuti tko je izabrao nesposobne kadrove, i čija je stvarna odgovornost.

Fiskalna politika – isključivo za punjenje proračuna

Podizanje PDV-a na 25%, uz dodatno oporezivanje dividende, službenih automobila i neka druga opterećenja, fiskalni su potezi koji su na gospodarska kretanja znatno više utjecali od smanjenja doprinosa, nekih stopa PDV-a i nekih parafiskalnih nameta koji djeluju u suprotnom smjeru. Sa sigurnošću možemo reći da su opterećenja gospodarstva izazvana potezima nove Vlade veća od olakšica, te da je ukupno djelovanje ovih mjera protuproizvodno. Iako se ovi potezi mogu smatrati nužnima za uredno financijsko funkcioniranje države, izostanak procjene njihovog trajanja govori o tome, da ih Vlada smatra trajnima, te da strukturne reforme kojima bi trebale biti zamijenjene, ova Vlada neće tako brzo uvesti.

Mjere Vlade u poreznom području te određivanju cijena energenata i drugih monopolnih usluga, napravile su tihu inflaciju koja je još više smanjila kupovnu moć stanovništva i potrošnju, jer su plaće praktički stagnirale.

Prouvoznička politika

Makar je to u retorici dužnosnika konstanta, među Vladinim mjerama teško bismo pronašli ijednu koja direktno stimulira izvoz ili proizvodnju. Iako se tečajna politika vodi s mnogo više pozornosti nego prošlih godina, rast tečaja eura još uvijek u potpunosti ne slijedi inflaciju. Istovremeno nekoliko izoliranih slučajeva (mljekari) pokazuju prouvozničke reakcije nadležnih ministarstava. Nažalost, niti ova Vlada ne želi reći zašto u realnosti vodi politiku suprotnu vlastitim teoretskim stavovima, već je sklonija neodrživim isprikama da je se to ne tiče ili da se ne može miješati u tržišnu utakmicu i sl.

Jačanje antipoduzetničke klime

Iako državni dužnosnici permanentno govore o nužnosti razvoja privatnog poduzetništva kao jednog od najvažnijih gospodarskih stupova, realnim potezima konstantno podgrijavaju antipoduzetničku klimu. Izmjene kaznenog zakona ZTD-a i nekih financijskih zakona idu u smjeru zaoštravanja odgovornosti menadžera i poduzetnika. Tako menadžer koji radi u tuđe ime i za tuđi račun, odgovara vlastitom imovinom za svoje propuste. Pitam se, idu li te promjene u tom smjeru da će sutra i radnik, ukoliko svojom greškom ošteti stroj, za to odgovarati svojom kućom. Pitam se, hoće li ministri, te državni i lokalni dužnosnici koji upravljaju stotinama puta većim resursima, za štete odgovarati vlastitom imovinom?! Hoće li i liječnici, u čijim su rukama ljudski životi, za svoje pogreške odgovarati vlastitom imovinom ili će samo menadžeri ostati ta rijetka, sramotna vrsta za koju je, usput rečeno, za blaže pogreške predviđen stup srama.

U nastojanju da vlastite pogreške prebace na poduzetnike i menadžere, vlastodršci spominju i sudske procese protiv istih, zaboravljajući da su najveća i najčešća kriminalna djela učinili njihovi politički poslušnici kojima su svi oni dali upravljačka mjesta ili im čak predali državna poduzeća, i koji se teško mogu nazvati menadžerima.

Dobronamjerni poluproizvodi s upitnim efektima

Vlada je dosta energije i vremena potrošila kako bi u društvo instalirala posve nova rješenja za rješenje pojedinih problema.

Tako se prvi put u tržišnoj ekonomiji privatnom sektoru omogućava korištenje „besplatne“ radne snage. Iako je ovaj pokušaj popraćen silnim medijskim afirmatizmom i predstavljen kao velika pomoć mladim stručnjacima pri stjecanju radnog iskustva, negativne posljedice manipulacija koje su omogućene ovim zakonom, rješavat ćemo još vrlo dugo. U pokušaju da se privatnim investitorima olakša investicija u male fotonaponske centrale, znatno se skraćuje administrativni postupak. Instalirano rješenje ne preferira domaću proizvodnju, a korekcije poticajne cijene rezultirat će time da će, umjesto nekoliko tisuća radnih mjesta, Hrvatska dobiti par bogatijih uvoznika.

Ni najnovija parada s plastičnim vrećicama ne ide u drugom smjeru. Ekološki svakako najčišći materijal, proglašen je ekološki neprihvatljivim, a uništavanje nekoliko tisuća radnih mjesta uz pogodovanje nekolicini uvoznika, usputnom pojavom.

U fasadama je spas

Vlada najavljuje spas kroz investicije, jer će se u Hrvatskoj obnavljati čak dvadesetak fasada tjedno. Iako praksa pokazuje mnogo sporiju dinamiku ovih građevinskih radova koji neće stvoriti ni kunu dodane vrijednosti, mislim da ni sami autori ideje više ne vjeruju da će nas to, i uz trostruko brže pokretanje investicija, izvesti iz krize. Valja napomenuti da u pet mjeseci nema niti jedne prave industrijske ili proizvodne investicije u RH koja bi obećavala da naši donositelji odluka uopće razumiju u kojem smjeru treba ići.

Pozitivni potezi

Uz sva graničenja u kojima radi, Vlada je uspjela pokrenuti i nekoliko pozitivnih aktivnosti. Uz već spomenuto smanjenje doprinosa i nekih parafiskalnih nameta, ne smije se zaobići ni 370 milijuna kuna namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. Taj će novac izvjesnom broju poduzetnika omogućiti predah, ali nikako neće trajno riješiti njihove probleme. Niti kreditna sredstva HBOR-a koja se najavljuju, ne mogu riješiti probleme mnogih, ali mogu znatno pomoći.

Jedini pravi veliki gospodarski potez u prvih pet mjeseci ove Vlade je potpis ugovora o koncesiji Zračne luke Zagreb, prema kojem će se u slijedećih 36 mjeseci realizirati investicija od četvrt milijarde eura u nove privredne potencijale.

Umjesto zaključka

Produbljivanje negativnih gospodarskih trendova jasna su posljedica dosadašnjih poteza Vlade. Pet mjeseci pratimo aktivnosti bazirane uglavnom na tvrdoglavosti i neznanju, a onda slušamo isprike začinjene arogancijom. Nastavi li se u istom smjeru i s istim potencijalima, rezultat se neće promijeniti. Pitam se, možemo li uopće smoći snage i hrabrosti za stvarne promjene u svim segmentima društva, pritom duboko vjerujući da za to još uvijek nije kasno.

 

Preuzeto s portala: www.dnevno.hr