Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je međunarodnu zajednicu na izgradnju novog svjetskog poretka kako bi se spriječilo izbijanje novih sukoba. On je ujedno izjavio da najveću odgovornost za sadašnje probleme snosi SAD, čija je politika dovela do raspada sustava globalne sigurnosti, kao i do niza državnih prevrata u zemljama Bliskog Istoka i u Ukrajini. Prema riječima ruskih eksperata, Putin je potvrdio da se stav Rusije ne mijenja i pozvao Zapad na dijalog radi rješavanja nagomilanih pitanja.
Vladimir Putin na zasjedanju međunarodnog debatnog kluba "Valdaj" u Sočiju: jednopolarni svijet je u suštini apologija diktature, i nad ljudima, i nad zemljama. Izvor: Reuters
Predsjednik Rusije Vladimir Putin optužio je SAD za raspad sustava međunarodne sigurnosti i kao prioritetni zadatak označio izgradnju novog sustava odnosa s ciljem sprečavanja svjetskih i lokalnih konflikta. To je ruski lider izjavio 24. listopada u Sočiju, tijekom zasjedanja međunarodnog debatnog kluba "Valdaj", koji okuplja stručnjake iz nekoliko desetaka zemalja.
Prema Putinovim riječima, Moskva se ne namjerava izolirati od vanjske politike, unatoč sankcijama i pogoršanju odnosa sa Zapadom zbog sukoba u Ukrajini. Kremlj je otvoren za dijalog i normalizaciju ekonomskih odnosa. Rusija je također spremna za razgovor na temu nuklearnog razoružavanja.
O politici SAD-a i novom svjetskom poretku
Očito oni koji beskrajno štancaju "obojene revolucije" doživljavaju sebe kao genijalne umjetnike i nikako se ne mogu zaustaviti, a uopće ne razmišljaju o posljedicama.
Vladimir Putin, predsjednik RF
Kako je rekao Vladimir Putin, pokazalo se da je jednopolarni svjetski poredak preveliki teret za državu-hegemona. Po njegovim riječima, takva nestabilna konstrukcija dokazala je da nije sposobna za učinkovitu borbu protiv opasnosti kao što su konflikti, terorizam, trgovina narkoticima, religijski fanatizam, šovinizam i neonacizam. "Jednopolarnom svijet je u suštini apologija diktature, i nad ljudima, i nad zemljama", smatra Putin.
Danas nema garancija, istaknuo je predsjednik, da je postojeći sustav globalne i regionalne sigurnosti sposoban sačuvati svijet od potresa.
"Ranije se novi svjetski poredak, koji je određivao pravila igre i ponašanje svjetskih sila, izgrađivao kao rezultat velikih ratova. Zemlje-pobjednice su zasjedale na Jalti, u Potsdamu, i pripremale nove zakone koji vrijede u međusobnim odnosima, tj. stvorile su načelo nepovredivosti granica i slobode naroda na samoopredjeljenje, te osnovale organizaciju Ujedinjenih naroda", rekao je za Ruski vjesnik Aleksandar Konovalov, direktor Instituta za strateške procjene.
Prema riječima Konovalova, sada je potreba za novim sustavom veća nego ikada, a nije bilo ratova u kojima bi bio određen novi svjetski poredak. "Hladni rat je završen, ali bez mirovnog sporazuma i bez usuglašavanja načela uzajamnih odnosa. Sada ih treba stvarati, no nitko ne zna tko se treba baviti formuliranjem tog novog svjetskog poretka", naglasio je Konovalov.
Ukrajinai budući sukobi
Razlika između minhenskog i ovog Putinovog govora je u tome što je 2007. predsjednik samo protestirao protiv politike SAD-a, a sada se Rusija aktivno suprotstavlja politici Washingtona u Ukrajini i Siriji.
Dmitrij Trenjin, Moskovski centar "Carnegie"
"Razlika između minhenskog i ovog Putinovog govora je u tome što je 2007. predsjednik samo protestirao protiv politike SAD-a, a sada se Rusija aktivno suprotstavlja politici Washingtona u Ukrajini i Siriji. Glavna teza njegovog govora sastoji se u tome da jednopolarni svijet ne vodi računa o ruskim interesima, i da će Moskva braniti svoje stavove u pitanjima koja su za nju ključna", rekao je za Ruski vjesnik Dmitrij Trenin, zamjenik ravnatelja Moskovskog centra "Carnegie".
Kako je Trenin istaknuo, Rusija nema namjeru preuzeti ulogu hegemona koji upravlja sudbinom svijeta, ali će braniti svoju poziciju.
U svom sočinskom govoru Putin je upozorio da sada postoji sve veća vjerojatnost izbijanja novih regionalnih sukoba, ako ne s izravnim, ono bar s neizravnim sudjelovanjem velikih sila. "Faktor rizika ne predstavljaju samo stari međudržavni sporovi, nego i unutarnja nestabilnost pojedinih država, posebno kada je riječ o zemljama koje se nalaze u graničnoj zoni geopolitičkih interesa velikih sila", rekao je on.
Potencijal ljubaznog dijaloga sa Zapadom iscrpljen je još za vrijeme Georgea Busha Mlađeg, i prvi signal takvog stanja bio je sukob u Južnoj Osetiji 2008.
Dmitrij Babič, politolog
Po njegovim riječima, u Ukrajini je izbio upravo takav konflikt. Putin je naglasio da je Rusija skretala pozornost na preuranjenost zakulisnih odluka o asocijaciji Ukrajine s EU i na to da takve odluke podrazumijevaju ozbiljne rizike, između ostalog i za Rusiju kao najvećeg trgovinskog partnera Ukrajine.
"Ali nas tada nitko nije htio slušati, nego nam je rečeno: 'To se vas ne tiče'. I umjesto vođenja složenog, ali, naglašavam, civiliziranog dijaloga, dogurali su do državnog prevrata. Gurnuli su zemlju u kaos, u raspad ekonomije i socijalne sfere, u građanski rat s ogromnim žrtvama", rekao je predsjednik Rusije.
"Očito oni koji beskrajno štancaju 'obojene revolucije' doživljavaju sebe kao genijalne umjetnike i nikako se ne mogu zaustaviti, a uopće ne razmišljaju o posljedicama", dodao je ruski predsjednik.
Politolog Dmitrij Babič je u intervjuu za Ruski vjesnik istaknuo da je suština Putinovog govora u tome da se Rusija više ne može ponašati kao što se ponašala tijekom 1990-ih, tj. ne može ignorirati greške koje pravi Zapad: "Ranije je Moskva polazila od toga da je Zapad sila koja donosi dobro i da mu se mogu oprostiti određene omaške. Međutim, sada je u opasnosti sigurnost Rusije."
Po Babičevom mišljenju, Rusija je bila prisiljena reagirati na nespretne pokušaje da se pomoću ekstremnih islamista svrgne predsjednik Sirije Bašar al-Asad, kao i na smjenu vlasti u Kijevu. Putin istovremeno uporno pokušava predočiti Zapadu svoje stavove. On se obraća svojim oponentima, govori o njihovim interesima i mogućim gubicima, ekonomskim primjerice. "Međutim, do Washingtona i Bruxellesa Putinove riječi najvjerojatnije neće doprijeti, kao ni njegov poziv da se izgradi novi sustav međunarodnih odnosa. Nisam siguran da je odabran pravi auditorij, jer 80% Valdajskog foruma čine predstavnici vesterniziranih zemalja. Potencijal ljubaznog dijaloga sa Zapadom iscrpljen je još za vrijeme Georgea Busha Mlađeg, i prvi signal takvog stanja bio je konflikt u Južnoj Osetiji 2008.", kaže Babič.
Doduše, po riječima ovog politologa, apeli ruskog predsjednika mogu doprijeti do zemalja kao što su Kina, Indija, Brazil i Južnoafrička Republika, jer američka politika ugrožava i njihovu sigurnost.
