Vrijeme nam istječe

U ljetno vrijeme na sjevernoj polutki, kada je manje vjerojatno da će ljudi odmahivati rukom na priče o klimatskim promjenama s nelogičnom logikom da ja nama hladno pa o kakvom zagrijavanju pričamo, skupina znanstvenika objavila je novo zabrinjavajuće istraživanje koje govori da je Zemlja na putu ulaska u stanje "staklenika".

"Koristeći okvir za kompleksne sustave utvrdili smo da skup povratnih procesa intrinzičnih za Zemljin sustav može dovesti do prelaska planetarnog praga. Ako prijeđemo prag, to ne samo da bi ubrzalo klimatske promjene, već bi nas odvelo na put izvan ljudske kontrole i nepovratno izbacilo sustav u stanje staklenika (Hothouse Easth)", izjavio je za H-Alter Will Steffen.

Steffen je jedan od glavnih autora istraživanja koje je pod nazivom Putanje Zemljinog sustava u antropocenu početkom kolovoza objavljeno u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciencies of the United States of America PNAS.

Pojednostavljeno, znanstvenici s raznih strana svijeta razmatrali su postoji li taj prag nakon kojega stabilizacija klime više neće biti moguća čak i ako se emisije radikalno smanje, gdje se nalazi taj prag, kakve su posljedice prelaska tog praga i što se mora učiniti da bi se takav prelazak spriječio.

"Mi smo zapravo sada na putu prema Hothouse Earth. Kritično pitanje je koliko smo daleko od pretpostavljenih planetarnih pragova. Naš je sud da bismo mogli prijeći takav prag u ovom stoljeću i to čak već za nekoliko desetljeća", kaže Steffen, znanstvenik Australskog nacionalnog sveučilišta u Canberri i Centra za otpornost iz Stockholma.

Ostanak na putanji prema "stakleniku Zemlja" imao bi ogromne posljedica za ljudska društva, ponekad nagle i nedvojbeno razorne, ističe tim koji je osim Steffena okupio znanstvenike iz Europe i SAD-a, s prestižnih institucija poput Instituta za istraživanja klimatskih utjecaja iz njemačkog Potsdama.

Planet bi u tom stanju bio opasan za mnoge, donio bi brojne rizike za zdravlje, ekonomiju, političku stabilnost i na kraju doveo bi u opasnost samu nastanjivost Zemlje za čovjeka. Posebno ranjive su poljoprivredna proizvodnja i zalihe vode. Znanstvenici još navode erozije društava, kolapse, velike migracije i kulturne promjene povezane s ozbiljnim sušama i globalnom megasušom.

"Poljoprivredni su sustavi organizirani oko relativno stabilnih obrazaca iz holocena. Ostanak na putanji prema 'stakleniku Zemlja' znači da ćemo prijeći granicu do koje imamo mogućnost prilagodbe što će rezultirati smanjenom proizvodnjom, povećanim cijenama i još većom razlikom među bogatim i siromašnim državama", tvrde istraživači.

Uz to, ako ostanemo na ovoj putanji, do kraja stoljeća ili ranije ostat ćemo bez koraljnih grebena, obalna područja u kojima se nalaze neki od najvećih svjetskih gradova bit će potopljena, a pogađat će ih i sve češće oluje.

Nakon razdoblja sveopćeg kaosa za čovjeka, "staklenik Zemlja" bi se u dužem razdoblju vjerojatno stabilizirala na prosječnoj temperaturi toplijoj za 4 do 5 C u odnosu na predindustrijsko razdoblje i razinama mora višim za 10 do 60 metara nego danas, no upitno je u kavom će stanju do tada biti ljudska vrsta.

Do prelaska granice nakon koje nema mogućnosti povratka u stabilnije uvjete moglo bi doći i prije prosječnog porasta temperature od 2C, granice s kojom se u međunarodnim klimatskim pregovorima često baratalo. Ovo istraživanje upozorava kako bi se već kod 2C ili prije mogli aktivirati važni kritični elementi, povećavati temperature još više i aktivirati druge elemente u nizu koji podsjeća na rušenje domina. Takav domino efekt odveo bi Zemljin sustav u još više temperature, ističe se u istraživanju.

Deset ključnih prirodnih povratnih procesa od kojih neki predstavljaju kritične elemente su topljenje permafrosta, oslobađanje metana iz spremnika koje predstavlja dno oceana, slabljenje spremnika ugljika u zemlji i oceanima, povećana bakterijska prisutnost u oceanima, umiranje Amazone prašume, umiranje borealnih šuma, smanjenje snježnog pokrivača na sjevernoj hemisferi, gubitak arktičkog ljetnog leda i smanjenje površine morskog leda na Antarktiku i polarnih ledenih kapa.

"Ti prirodni povratni procesi mogu se pretvoriti iz naših 'prijatelja' koji spremaju ugljik u 'neprijatelja' koji ga nekontrolirano emitira u ionako topliji svijet", ističu.

"Nemoguće je reći koji je od deset kritičnih elemenata koji smo identificirali najopasniji jer su svi oni u interakciji. Sa stajališta složenih sustava upravo je interakcija među kritičnim elementima ono što je zapravo važnije nego bilo koji od tih elemenata pojedinačno", objašnjava Steffen. Kako bismo izbjegli opasnost prelaska praga nakon kojeg nema povratka moramo u najmanju ruku zadržati porast temperature ispod ili blizu 1,5C koliko god je moguće.

"Moramo ciljati na cilj iz Pariškog dogovora, koji govori o zaustavljanju porasta temperature na ‘…daleko ispod 2C’. Riječi ‘daleko ispod' su ovdje bitne. Smatramo da je niska vjerojatnost da ćemo prijeći planetarni prag i aktivirati domino efekt na 1,5C, dok za 2C to nije tako. Dosezanje tog cilja zahtijeva brzu i dubinsku redukciju emisija stakleničkih plinova, zaštitu i poboljšanje bioloških spremišta ugljika i – podupirući ove akcije – mnogo učinkovitiji globalni sustav upravljanja poduprijet fundamentalnom promjenom u vrijednostima prema upravljanju Zemljinim sustavom", ističe Steffen.

Nažalost, većina država svijeta ni tri godine nakon potpisivanja Pariškog dogovora nisu uskladile svoje energetske, ekonomske i okolišne politike s ciljevima koje su potpisale.

No, čak i ako se postigne prelazak na putanju koji ovi znanstvenici nazivaju "stabilizirana Zemlja" čovječanstvo će se suočiti s brzim i ključnim promjenama i nesigurnostima. I "stabilizirana Zemlja" bit će toplija nego ikad u najmanje posljednjih 800 tisuća godina, toplija nego ikad otkad njome korača moderni čovjek.

Kada smo razgovarali prije tri godine Steffen je izjavio kako će globalno društvo ili drastično transformirati ekonomiju ili kolapsirati.

"U te tri godine vidim neke znakove transformacije. Na primjer, moj grad Canberra će do 2020. ostvariti 100% opskrbe električne energije iz obnovljivih izvora. To je za samo dvije godine. No, to je preraspršeno i daleko preslabo. Ovi rani napori moraju jako brzo biti prošireni da bi se kreirala široka društvena promjena. Vrijeme nam istječe", zaključuje

Dominantni društveno-ekonomski sustav, baziran na visokougljičnom ekonomskom rastu i eksploataciji resursa mora se hitno promijeniti. Moramo stvoriti sustav koji prepoznaje da je čovječanstvo integralni dio Zemljinog sustava, ističu znanstvenici, a nada ostaje da ih ipak sve više ljudi čuje.

Naime, iako su Steffen i kolege znanstvenici uveli koncept planetarnih granica i opasnosti njihovog prelaska još prije više godina, ovo zadnje istraživanje izazvalo je puno veći interes svjetskih medija.

"Sada definitivno postoji puno veći interes za naša istraživanja i dio tog interesa se može pripisati činjenici da ekstremni vremenski događaji postaju sve češći i intenzivniji upravo zbog klimatskih promjena", ističe.

Kako javlja Guardian, za ovo je istraživanje zabilježen nezapamćen interes, i do sada je downloadirano više stotina tisuća puta.