Ruski znanstvenici ovih dana podsjećaju kako su „genijalne stvari najčešće vrlo jednostavne“.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin domaćoj i svjetskoj javnosti obznanio senzacionalnu vijest o prvom u svijetu cjepivu protiv koronavirusa Covid-19 službeno registriranom upravo u njegovoj zemlji, na Zapadu je najprije zavladao šok (očekivalo se da neformalnu svjetsku utrku u pronalasku toga cjepiva dobiju američki, britanski ili neki drugi europski ili pak kineski farmaceutski divovi i znanstvene institucije), kojega je uskoro zamijenilo nepovjerenje i negiranje njegove učinkovitosti, kao i upozorenja na opasnost od nuspojava s obzirom na navodna nedostatna testiranja. Međutim, već se odavno znalo kako i Rusija (čija je znanstvena stručnost u tom pogledu također neupitna), poput brojnih drugih zemalja radi na pronalasku cjepiva protiv koronavirusa pa pretjeranih iznenađenja, barem u formi kako se oni danas medijski prikazuju ipak nije trebalo biti. Iz pojedinih od njih netko neupućen gotovo pa bi mogao pomisliti kako su Rusi i njihovi znanstvenici upravo sišli s drveta i da vijesti ovakvoga tipa koje dolaze iz Moskve nisu vrijedne ničega drugog doli prijezira ili podsmjeha. Ali naravno da to nije tako. I to najmanje iz razloga što je sam Putin prigodom objave ove vijesti, ruku na srce, ipak bio prilično uvjerljiv, kazavši, kako je novo cjepivo, pod službenim nazivom „Sputnik V“, na sebi testirala i jedna od njegovih kćerki, ali i to, da „cjepivo djeluje dostatno učinkovito i da stvara čvrsti imunitet“, te da je „prošlo sva nužna klinička testiranja“.

Putin ima dvije kćeri: Mariju Vorontsevu  i Katerinu Tihonovu, a ruski mediji nastoje proniknuti koja je od njih primila cjepivo, pritom puno češće pretpostavljajući kako se radi o njegovoj starijoj kćeri – Mariji, inače dioničarki ruske perspektivne medicinske tvrtke NOMEKO, osnovane 2019. godine.

Samo cjepivo rezultat je zajedničkog rada ruskog Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju „Gamaleya“ i ruskog Ministarstva obrane (spomenuti institut u mikrobiološkoj zajednici figurira kao brend, nešto poput „Mercedesa“ u svijetu automobilske industrije, što se iz nekog razloga medijski prešućuje). Cjepljenje se obavlja u dvije faze i stvara imunitet koji traje do dvije godine. U listopadu Rusija planira početak masovnog cjepljenja svoje populacije.



Glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tarik Jašarević u Ženevi je izjavio slijedeće: „Nalazimo se u stalnom kontaktu s nadležnim ruskim institucijama i organizacijama i nastavit ćemo raspravu o mogućoj prethodnoj kvalifikaciji cjepiva. Čitav svijet traži putove spasa od ove pandemije.“

Jedna od prvih država koja je izrazila spremnost za kupnju ruskog cjepiva čim ga odobri WHO je Turska, što je prije dva dana objavljeno od strane članova turskog Znanstveno-konzultativnog vijeća o koronavirusu.

Ali dok Zapad sve jače kritizira vijest o pojavi ruskog cjepiva protiv Covida-19, osim Turske – svoj interes za kupnju ruskog cjepiva već su iskazali i Brazil, Filipini, UAE ali i Izrael.

Nije nikakva tajna kako su u svjetskoj „utrci“ u pronalasku cjepiva protiv koronavirusa Covid-19 u igri ogromni ulozi i isto takva financijska dobit. Zato i ne čudi kako je već danas, 13. kolovoza, i njemački ministar zdravstva Jens Spahn za televiziju ZDF kazao kako će u idućih par mjeseci i Njemačka dobiti svoje cjepivo protiv Covida-19. Pritom mi je teško povjerovati kako će Njemačka u tom slučaju biti izvrgnuta ovolikoj količini kritika koje sada trpi Rusija jer se usudila prva proizvesti svoje cjepivo. Ne manje važnu ulogu od one financijske u svemu tome ima i politički prestiž i imidž  – poglavito važan u kontekstu sadašnjih globalnih geopolitičkih sukoba. Zato je potpuno jasno kako će Svjetska zdravstvena organizacija i u ovom slučaju biti izložena novim snažnim pobočnim udarcima i pritiscima, kao što je to već bio (i još uvijek jest) slučaj proteklih mjeseci nakon izbijanja velikog američko-kineskog spora (iniciranog od strane Trumpove administracije), nastaloga po pitanju porijekla samoga Covida-19, gdje Washington otvoreno optužuje Peking i WTO za „urotu“ protiv SAD-a. Zbog toga je ta država i obustavila svoje financiranje spomenute međunarodne organizacije, a čitav „slobodarski“ svijet pozvala na bojkot i sankcije protiv Kine.

Iznenadno i neočekivano iskakanje Rusije u prvi plan po pitanju pronalaska cjepiva opasno remeti planove mnogih ključnih „igrača“ u ovoj „velikoj igri“, pa je teško očekivati kako će ono ostati bez njihovog protuodgovora. WHO se sada našao u nezavidnoj situaciji tj. stoji „između dvije vatre“ – od kojih je jedna čisto političke, a druga fundamentalno-načelne prirode: prvo, nezadovoljnog Zapada – sumnjičavog prema ruskom uspjehu zbog svojih političkih i financijskih interesa; i drugo, mogućeg pronalaska riješenja (makar ono dolazilo i iz Rusije) za najveći globalni problem 2020. godine, čije će se teške posljedice osjećati još dugo i zbog čega WHO kao „arbitar“ mora djelovati pošteno u donošenju „presude“ o kvaliteti, sigurnosti i učinkovitosti ruskog cjepiva „Sputnik V“. Jer u ovoj globalnoj zdravstvenoj utrci s vremenom važan je ne samo svaki mjesec, već i svaki tjedan pa i dan za što brži završetak agonije u kojoj se zbog pandemije našao čitavi svijet i njegovo gospodarstvo, dok su obični ljudi već posve sluđeni različitim epidemiološkim mjerama za sprječavanje širenja koronavirusa. Osim toga, WHO-u će biti teško ignorirati činjenicu da će Rusija prva početi masovnu vakcinaciju svoga stanovništva (najavljenu za listopad), jer ona to sigurno ne bi činila s nekakvim opasnim ili nedjelotvornim sredstvom i to iz dva ključna razloga: prvo, njezino državno vodstvo nema suicidalne i samodestruktivne nemjere u odnosu na svoj narod i zemlju; i drugo, oči čitavoga svijeta bit će uprte u Rusiju i na praktične rezultate tj. (ne)učinkovitost njenoga cjepiva. Teško je vjerovati kako bi se Putin s takvim preozbiljnim stvarima želio kockati. Ali ipak pričekajmo listopad i pogledajmo, hoće li Rusija uistinu krenuti u masovno cjepljenje svoga stanovništva. Ukoliko se to dogodi, a cjepivo bude djelotvorno, Rusija bi postala prva zemlja svijeta  čije će se gospodarstvo „isčupati“ iz ralja epidemioloških barijera i ograničenja što bi joj dalo prednost pred konkurencijom. Pritom je jasno kako bi u tom slučaju sve kritike od strane političkih i znanstvenih krugova Zapada prema najnovijem ruskom cjepivu vrlo brzo pale u vodu i da bi se značajan dio zemalja mogao opredijeliti upravo za njega s ciljem spašavanja svojih duboko posrnulih ekonomija.  Dovoljno je pogledati što se po pitanju težine pandemije događa u Latinskoj Americi, Bliskom istoku, Iranu, Indiji, …

Ruski znanstvenici ovih dana svojim kolegama na Zapadu i tamošnjim medijima napominju, kako su „genijalne stvari najčešće vrlo jednostavne“. Dodao bih: onda one ne bi smjele biti niti preskupe! A možda je upravo u tome i ključan „problem“ s ruskim cjepivom, koje će nesumnjivo biti jeftinije tj. cjenovno pristupačnije od onih koja se sada pripremaju u laboratorijima velikih svjetskih farmaceutskih kuća i uglednih znanstvenih institucija. Ali ipak pričekajmo još malo s donošenjem konačnoga suda. Kakav god on bio, stvari nesumnjivo postaju sve zamršenije i zanimljivije jer se geopolitička bojišnica s tradicionalnih poprišta sada prebacila i na ono javnozdravstveno – kao nikada ranije. A čitav ovaj „show“ dodatno pojačava i približavanje američkih predsjedničkih izbora.

geopolitika