Vlada je prošloga mjeseca u Sabor uputila prijedlog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji se prvi put donosi u Hrvatskoj. "U ovakvom sustavu kakav danas živimo, ovakav zakon je dobrodošao jer je on garant određene regulacije tržišta", ističe Miroslav Kovač iz Udruge OPG-a Hrvatske Život. "Nedostataka je puno", smatra pak Hrvoje Gregurić iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Otežan pristup maloprodaji, avansna plaćanja za pristup pregovorima, ulazne naknade za ulazak u trgovinu, naknade za policu u trgovini, nametanje promocija, kašnjenje u plaćanjima, jednostrano i retroaktivno mijenjanje uvjeta ugovora, jednostrano kršenje ugovora, nametanje naknada za privatne marke, postupci odmazde, nametanje ambalažnog materijala, naknade za slabiju prodaju, nametanje dodatnih popusta, jednostrano povlačenje proizvoda s police, nametanje neuvjetovanog povrata neprodane robe, prebacivanje troškova zbog krađe ili gubitka proizvoda, nametanje troškova vezanih uz prigovore potrošača… Dug je popis onoga što spada u "nepoštene trgovačke prakse", a od čega primarni proizvođači u Hrvatskoj nisu zaštićeni.
Šira javnost je s ovakvim praksama trgovaca prema proizvođačima napokon detaljnije upoznata s temom Agrokorova sloma, a upravo usporedno s odmotavanjem katastrofe u Agrokoru proveden je proces izrade Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je vodilo Ministarstvo poljoprivrede. Ovakav zakon koji bi trebao zaštiti proizvođače od samovolje trgovaca imaju 22 od 28 država članica EU, a Hrvatska ga izrađuje prvi puta.
"Ovo je zakon koji po prvi put u Hrvatskoj uređuje odnose između trgovaca, dobavljača i proizvođača. Mali i srednji proizvođači često su bili 'najslabija karika' u lancu opskrbe hranom, pa će ovaj zakon visokim kaznama za nepoštene prakse konačno destimulirati one pojedince koji su zlorabili svoju tržišnu snagu na uštrb naših poljoprivrednika i proizvođača hrane", komentirali su za H-Alter iz Ministarstva poljoprivrede.
Prema konačnoj verziji Zakona koji je Vlada RH 11. svibnja uputila u saborsku proceduru visina kazne za teže povrede iznosila bi 3.500.000 kn za pravne osobe, odnosno 1.500.000 kn za fizičke osobe, a za lakše povrede do 1.000.000 kn za pravne osobe, odnosno 500.000 kn za fizičke osobe.
Još jedna od bitnijih odredbi zakona tiče se definiranja obaveze sklapanja pismenog ugovora primarnog proizvođača kao dobavljača s otkupljivačem ili prerađivačem. Ta odredba uključuje i rok plaćanja do 60 dana, čime nisu svi proizvođači zadovoljni.
"Za našu robu rok plaćanja od 60 dana nije primjeren jer se radi o povrću koji ima jako kratki rok trajanja. Vi kad dođete u trgovački centar morate odmah platiti danas ono što ste kupili. Trgovački centar naše povrće ili proda u roku od tri dana ili baci. Ako je prodao robu, realan rok isplate proizvođaču je 30 dana. To bi moglo biti i kraće, primjerice u Njemačkoj je rok 21 dan, no 30 dana je uobičajena praksa, samo Španjolska ima 40 dana što je još uvijek kraće od ovih 60 dana", kaže Hrvoje Gregurić iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Povrćari tu vide i mjesta za daljnje produženje rokova jer je rok za podnošenje žalbe za neplaćanje nadležnoj Agenciji za tržišno natjecanja 15 dana nakon isteka roka.
"I onda ta firma još ima rok od 30 dana da dostavi očitovanje o žalbi. Mi smo tako praktički u situaciji da se roba može ne platiti više od 100 dana i da je sve legalno. Trgovac, naime, robu može platiti dan prije isteka roka od 30 dana za očitovanje i neće biti kažnjen", smatra Gregurić.
Zajednica udruga hrvatskih povrćara, koja okuplja 700 proizvođača u 20-ak županijskih članica, sudjelovala je u javnoj raspravi i s nizom drugim primjedbi, no većina ih, kažu, nije usvojena. I proizvodnja povrća bilježi konstantan pad broja proizvođača, guše ih nelojalna konkurencija, uvoz, birokracija...
Povrćare guši birokracija i uvoz
"Na primjer, uvozi se povrće iz Makedonije koja nema europske zakone i gdje se koriste razni pesticidi koji su u EU zabranjeni. Kontrola robe nije definirana. Imamo situacije da domaći trgovački lanci prilikom prijave robe prime robu kao da je dobra, a onda je vrate nakon tjedan dana, izmisle nešto da ne moraju platiti. Događalo se da domaći distributeri ljudima nakon mjesec dana vrate mrkvu ili celer. Uz to često traže dodatne rabate i slično. Akcije bi trebalo definirati jednom u nekom vremenskom roku, ne možete svaka dva tjedna imati rajčicu ili salatu imati na akciji. Svjesni smo da ljude treba privući, ali mi se ne možemo uvijek odricati svoje zarade. Ovim zakonom bi se puno toga trebalo rješavati, ali ovaj prijedlog ima puno nedostataka", ističe Gregurić koji najvećim plusom zakona smatra što je zakon uopće u proceduri.
Iz Udruge OPG-a Hrvatske Život također podržavaju donošenje zakona, no oni su nešto optimističniji po pitanju mogućih učinaka zakona.
"Pitanje je kako će se ovaj zakon kasnije provoditi i naše unutarnje snage, koliko mi uopće imao ljudskih potencijala i infrastrukturne snage da možemo taj zakon pratiti da on uistinu bude jednim dijelom jamac toga da na policama trgovinama bude 40-50 posto hrvatskih proizvoda. Mi nemamo drugih poluga, nismo dobro organizirani, nemamo vlasništvo obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nad zemljom, nemamo financijski sustav u svojim rukama, nemamo porezne sustave kakav bismo željeli, ne proizvodimo dovoljno svoje hrane. U ovakvom sustavu kakav danas živimo, ovakav zakon je dobrodošao jer je on garant određene regulacije tržišta", ističe Miroslav Kovač iz udruge Život.
No, iz udruge Život ističu kako bi prije ovog zakona bilo ključno u sve sektore poljoprivredne proizvodnje prenijeti europsku Uredbu 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, koja je zasad uvedena samo u mljekarstvu, nakon četiri godine lobiranja proizvođačkih organizacija.
"Ta uredba je nama proizvođačima možda u ovom trenutku bitnija. U mljekarstvu sada svaki otkupljivač mora ponuditi ugovor proizvođačima. Dosad nije bilo te obaveze, pa se puno mlijeka prodavalo i bez ugovora ili s ugovorom koji je netko napisao, a nije se o njemu pregovaralo. EU propisuje i sadržaj ugovora kako bi zaštitila manje i neorganizirane proizvođače", kaže Kovač koji smatra kako ovakav pravilnik o uređenju treba propisati u svim segmentima poljoprivrednog tržišta.
"U proizvodnji voća, povrća, žitarica i ostalog nema takvog pravilnika zato što nemamo organizirane proizvođačke organizacije. Naime, nije problem samo u pitanju ugovora, jako je važno tko pregovara te ugovore, a to su proizvođačke organizacije. U Hrvatskoj danas djeluju dvije proizvođačke organizacije mljekara, dok ih u drugim sektorima nema. To je otkupljivačima i ostalima na tržištu dobro došlo, jer s druge strane stola neće imati nekoga tko će s njima pregovarati", upozorava Kovač.
Problema će i nakon usvajanja zakona, kako ističu predstavnici poljoprivrednih proizvođača, biti puno, no zakon je bitna karika u lancu uspostavljanja pravednijeg sustava te njegovo donošenje podržavaju. Ministarstvo očekuje usvajanje Zakona u Saboru prije ljeta, a punu primjenu svih njegovih odredbi od 1. siječnja 2018. Hoće li u saborskoj raspravi zakonski prijedlog doživjeti bitnije promjene, ostaje za vidjeti.
h-alter
