O zaostaloj avionskoj bombi pronađenoj prekjučer u Jagićevoj ulici Slavonskom Brodu, pisale su sve novine i portali, a snimke jame iz koje je zlokobno virila, s policijskim trakama za ograđivanje opasnog prostora, bile su neizostavni dio svih televizijskih dnevnika. Miroljubivi čitatelji i gledatelji uz pridjev „zaostala“ očekivali su i pridjev „moralno“. Stvarno, kad se razmisli o njihovoj razaralačkoj svrsi, jedino se može zaključiti da su sve bombe, i one koje su eksplodirale i one koje su ostale u jednom komadu, moralno zaostale, u smislu zaustavljenog ili nepotpunog moralnog razvoja onih koji ih prave i istresaju na glave civila.
Događaj s pronađenom neeksplodiranom bombom, provedena evakuacija, prisustvo Hitne pomoći, uniforme koje su osiguravale rizično područje... sve to je mlađe Brođane podsjetilo na 1992. godinu u kojoj su zrakoplovi, natovareni razornim bombama, svoj uništavalački teret iskrcavali nad gradom. One starije Brođane vijest o nađenoj američkoj bombi iz Drugo svjetskog rata, podsjetila je na Saveznička bombardiranja Broda. O njima sam oduvijek znao iz prve ruke. Naime, moj otac je u jednom takvom naletu savezničkih aviona koji se dogodio 27. lipnja 1944. godine, nekoliko stotina metara od podvinjačkog groblja - ranjen špliterom u nogu. Odbio je da mu u brodskoj bolnici prepunoj ranjenika nogu odrežu i, evo, dočekao je zaći u deseto desetljeće života.
Saveznici su, poliječući iz talijanskih baza, tijekom 1944. I 1945. godine, Slavonski Brod kao ustaško uporište i strateški važan pogranični grad u NDH, bombardirali ukupno 27 puta. Nastrašnije bombardiranje dogodilo se 19. siječnja 1945. godine kad je poginulo 300 Brođana. U Brodu je tada živjelo 15 000 stanovnika. U tom bombardiranju u kojem je uništeno 80 posto grada ,sudjelovalo je 720 bombardera i 260 lovaca. U nekoliko sati na grad je palo 1050 bombi, teških između 100 i 500 kilograma.
Pripadnici protueksplozijske službe PU iz Zagreba pretpostavljaju da se radi o američkoj bombi GP 500 lb teškoj 250 kilograma. Tko zna, moguće je da je (moralno) zaostala neeksplodirana bomba upravo iz rečenog bombardiranja.
Pedesetčetiri godine kasnije, 1999. godine, Saveznici će, pod zastavom vojnog saveza NATO, bombardirati 200 km udaljeni Beograd i druge gradove u Srbiji bombama od lakog urana. Jasno, puno preciznije, uz nadzor kamera ugrađenih u bombe, s iskustvom od pola stoljeća davanja takvih svezničkih usluga svugdje po svijetu.
