Kompetentno komentirati Kolindu Grabar-Kitarović mogla bi u ovoj zemlji samo Milka Babović! Naime, jedino njezin jezik raspolaže s toliko termina koji opisuju piruete, okrete, aksele, salta i druge figure koje naša predsjednica izvodi svakodnevno po ‘poledici pameti ljudske’ (Krleža)
Kompetentno komentirati Kolindu Grabar-Kitarović mogla bi u ovoj zemlji samo Milka Babović! Naime, jedino njezin jezik raspolaže s toliko termina koji opisuju piruete, okrete, aksele, salta, luceve i druge figure koje naša predsjednica izvodi svakodnevno po ‘poledici pameti ljudske’ (Krleža). A tek šljokice i volani! Na prosvjedu protiv nasilja, koji je organizirala Jelena Veljača, predsjednica se nije pojavila. ‘Očekivala sam je’, rekla je Veljača. ‘Mislila sam da će se ona, koja je puno navaljivala u tom području, barem pojaviti. Nije se pojavila. Žao mi je.’ Uskoro je, međutim, zažalila i Kolinda. Na prosvjedu se neočekivano, u casual izdanju, ukazao Andrej Plenković (kojega su komunikacijski stručnjaci silno nahvalili zbog tog poteza), pa je i ona osjetila snažan impetus da narednih dana izvede salto i naknadno primi Veljaču. To je ta kibidabi politika. Bila je za Istanbulsku, pa protiv Istanbulske, pa za Marakeš, pa protiv Marakeša, pa protiv Plenkija, pa za Plenkija… Tko će to sve pohvatati? Milka, vratite se i prenosite ovo, Irina Rodnjina je nula prema njoj!
Uvjerljiva, minuciozna, faktički precizna i dramski napeta, dokumentarno-igrana serija ‘Nesreća’ (autor Arsen Oremović), dobrodošla je u terminu u kojemu je nekoć egzistirala legendarna ‘Latinica’, pa je u njemu neko vrijeme vegetirao legendarni Branimir Bilić (prebačen u termin za odrasle), da bi dulje vrijeme prime time termin zjapio pun bog te pita kakvih uradaka, spomenika Udbi, Tuđmanovim tajkunima i sličnih bljuzgi. U Oremovićevoj se seriji rekonstruiraju veliki udesi, oni koje pamtimo desetljećima, o kojima se priča. Jedna bizarna, strašna nesreća, na neočekivanom mjestu, tramvajskoj pruzi koja je od Mirogoja preko Gupčeve zvijezde vodila do srca grada, davne 1954. bila je poprište tragedije u kojoj je poginulo čak 19 ljudi. Po pruzi je naime palo lišće, a kočnice tramvaja nisu bile u ispravnom stanju, što je dovelo do njegova sumanutog strmoglavljivanja niz padinu, a potom i prevrtanja vozila. Tramvaj je nosio broj 13, a zbog njega je pruga od Mirogoja do Zvijezde i ukinuta. Sestra Mladena Kušeca, dječjeg pisca i legendarnog novinara, trudna je preživjela nesreću o kojoj je u seriji pripovijedao, s ujakom Kušecom, i njezin sin koji je danas pilot. Zanimljivo je inače da su ZET-ove tramvaje u Zagrebu proizvodili još dvadesetih godina prošlog stoljeća. Oremović je našao i sina nesretnog vozača koji je preživio nesreću, ali se od nje nikada nije oporavio. Gledati!
Čuvena serija krenula je na Cinestaru tri godine nakon svjetske premijere, a za one koji vole dvadesete i tridesete godine prošlog stoljeća – uz ‘Babilon Berlin’ i ‘Senke nad Balkanom’ – ‘Peaky Blinders’ će dobro leći jer je riječ o reprezentativnom, raskošnom uratku, premda dramski slabijem od BB-a i ‘Senki’. Ukratko, radnja je sljedeća. Birmingham: kladioničarska mafija, podijeljena u gangove, policiji zadaje jedan problem. Drugi joj zadaju komunisti. U zraku lebdi i IRA. U trenutku kad u gradu bude opljačkano veliko skladište oružja, koje bi moglo poslužiti bilo irskim nacionalistima bilo komunistima, London u njega šalje inspektora koji treba riješiti stvar… ‘Kladioničar i komunist. Kakve mi zajedničke veze imamo?’ pita komunist kladioničara. ‘Možda je to popis ljudi koji siromasima budi lažne nade’, uzvraća kladioničar pa dodaje: ‘Jedina je razlika između mene i tebe, Freddie, da moji konji katkad imaju šanse za pobjedu…’ Što reći, vrhunski engleski sarkazam.
‘Tražim samo mir i uvijek sam propovijedao samo mir’, rekao je Pablo Escobar, čiji je kokainski kartel otpravio bogu na račun oko 800 policajaca, a ranio njih 500, dok je njegov suradnik Popaj kriv za smrt oko tri tisuće ljudi. Tko zna koliko su stotina tisuća života uništili širom planeta ti kolumbijski trgovci ekstazama, ali sebe su svakako vidjeli kao pravednike. ‘Moj je brat uvijek mislio na čovječanstvo. Mislio je na sirotinju. Htio im je pomoći. Bio je vjernik. Vjerovao je u boga’, rekao je u kameru bliski Escobarov rođak. Iz našeg kuta gledano, to je dosta čudan tip asketskog humanizma, no on se očito pojavljuje u mnogim glavama. ‘Najljepše godine svog života proveo sam trudeći se da olakšam ljudima život pružajući im zabavu i razonodu. Za nagradu sam dobio jedino prezir i život pun straha od proganjanja’, rekao je svojedobno i Al Capone, a takvih primjera sebedarja, kristoljublja, domoljublja i ostalih vrlina i na našoj je sceni tušta i tma, od zagrebačkog nadčovjeka do tajkuna koji je državi darovao koncern s milijardama minusa pa se pohvalio kako je ‘sve darovao Hrvatskoj’.
‘Svijet se’, rekao je jednom Bukowski, ‘počinje spasavati spasavajući jednog čovjeka, sve ostalo je ili grandiozna romantika ili politika…’ Jednog čovjeka, jednu mačku, psa lutalicu, svejedno, svako od tih djela vrijedi više od sanjarenja o svjetskoj pravdi. Originalna reportaža u ‘Pulsu’, jednom od rijetkih gledljivih programskih otoka na Prvom programu HRT-a, bavi se bračnim parom koji se s jednog otoka (Velike Britanije koja postaje Mala) preselio na drugi (Hvar), pa se tamo bacio u spašavanje mačaka, koje ljeti žive u izobilju, zbog turista, ali zimi muku muče s hranom. U akciju se uključila i lokalna zajednica. U reportaži smo vidjeli sretne i dobre ljude, žive i site mačke, puna šaka brade!
portalnovosti
TNT, N1, 17. ožujka, 09:00
Kompetentno komentirati Kolindu Grabar-Kitarović mogla bi u ovoj zemlji samo Milka Babović! Naime, jedino njezin jezik raspolaže s toliko termina koji opisuju piruete, okrete, aksele, salta, luceve i druge figure koje naša predsjednica izvodi svakodnevno po ‘poledici pameti ljudske’ (Krleža). A tek šljokice i volani! Na prosvjedu protiv nasilja, koji je organizirala Jelena Veljača, predsjednica se nije pojavila. ‘Očekivala sam je’, rekla je Veljača. ‘Mislila sam da će se ona, koja je puno navaljivala u tom području, barem pojaviti. Nije se pojavila. Žao mi je.’ Uskoro je, međutim, zažalila i Kolinda. Na prosvjedu se neočekivano, u casual izdanju, ukazao Andrej Plenković (kojega su komunikacijski stručnjaci silno nahvalili zbog tog poteza), pa je i ona osjetila snažan impetus da narednih dana izvede salto i naknadno primi Veljaču. To je ta kibidabi politika. Bila je za Istanbulsku, pa protiv Istanbulske, pa za Marakeš, pa protiv Marakeša, pa protiv Plenkija, pa za Plenkija… Tko će to sve pohvatati? Milka, vratite se i prenosite ovo, Irina Rodnjina je nula prema njoj!
Nesreća, HRT, 18. ožujka, 20:05
Uvjerljiva, minuciozna, faktički precizna i dramski napeta, dokumentarno-igrana serija ‘Nesreća’ (autor Arsen Oremović), dobrodošla je u terminu u kojemu je nekoć egzistirala legendarna ‘Latinica’, pa je u njemu neko vrijeme vegetirao legendarni Branimir Bilić (prebačen u termin za odrasle), da bi dulje vrijeme prime time termin zjapio pun bog te pita kakvih uradaka, spomenika Udbi, Tuđmanovim tajkunima i sličnih bljuzgi. U Oremovićevoj se seriji rekonstruiraju veliki udesi, oni koje pamtimo desetljećima, o kojima se priča. Jedna bizarna, strašna nesreća, na neočekivanom mjestu, tramvajskoj pruzi koja je od Mirogoja preko Gupčeve zvijezde vodila do srca grada, davne 1954. bila je poprište tragedije u kojoj je poginulo čak 19 ljudi. Po pruzi je naime palo lišće, a kočnice tramvaja nisu bile u ispravnom stanju, što je dovelo do njegova sumanutog strmoglavljivanja niz padinu, a potom i prevrtanja vozila. Tramvaj je nosio broj 13, a zbog njega je pruga od Mirogoja do Zvijezde i ukinuta. Sestra Mladena Kušeca, dječjeg pisca i legendarnog novinara, trudna je preživjela nesreću o kojoj je u seriji pripovijedao, s ujakom Kušecom, i njezin sin koji je danas pilot. Zanimljivo je inače da su ZET-ove tramvaje u Zagrebu proizvodili još dvadesetih godina prošlog stoljeća. Oremović je našao i sina nesretnog vozača koji je preživio nesreću, ali se od nje nikada nije oporavio. Gledati!
Peaky Blinders, Cinestar Premiere, 19. ožujka, 21:00
Čuvena serija krenula je na Cinestaru tri godine nakon svjetske premijere, a za one koji vole dvadesete i tridesete godine prošlog stoljeća – uz ‘Babilon Berlin’ i ‘Senke nad Balkanom’ – ‘Peaky Blinders’ će dobro leći jer je riječ o reprezentativnom, raskošnom uratku, premda dramski slabijem od BB-a i ‘Senki’. Ukratko, radnja je sljedeća. Birmingham: kladioničarska mafija, podijeljena u gangove, policiji zadaje jedan problem. Drugi joj zadaju komunisti. U zraku lebdi i IRA. U trenutku kad u gradu bude opljačkano veliko skladište oružja, koje bi moglo poslužiti bilo irskim nacionalistima bilo komunistima, London u njega šalje inspektora koji treba riješiti stvar… ‘Kladioničar i komunist. Kakve mi zajedničke veze imamo?’ pita komunist kladioničara. ‘Možda je to popis ljudi koji siromasima budi lažne nade’, uzvraća kladioničar pa dodaje: ‘Jedina je razlika između mene i tebe, Freddie, da moji konji katkad imaju šanse za pobjedu…’ Što reći, vrhunski engleski sarkazam.
Portreti za povijest: Escobar, HRT, 20. ožujka, 22:04
‘Tražim samo mir i uvijek sam propovijedao samo mir’, rekao je Pablo Escobar, čiji je kokainski kartel otpravio bogu na račun oko 800 policajaca, a ranio njih 500, dok je njegov suradnik Popaj kriv za smrt oko tri tisuće ljudi. Tko zna koliko su stotina tisuća života uništili širom planeta ti kolumbijski trgovci ekstazama, ali sebe su svakako vidjeli kao pravednike. ‘Moj je brat uvijek mislio na čovječanstvo. Mislio je na sirotinju. Htio im je pomoći. Bio je vjernik. Vjerovao je u boga’, rekao je u kameru bliski Escobarov rođak. Iz našeg kuta gledano, to je dosta čudan tip asketskog humanizma, no on se očito pojavljuje u mnogim glavama. ‘Najljepše godine svog života proveo sam trudeći se da olakšam ljudima život pružajući im zabavu i razonodu. Za nagradu sam dobio jedino prezir i život pun straha od proganjanja’, rekao je svojedobno i Al Capone, a takvih primjera sebedarja, kristoljublja, domoljublja i ostalih vrlina i na našoj je sceni tušta i tma, od zagrebačkog nadčovjeka do tajkuna koji je državi darovao koncern s milijardama minusa pa se pohvalio kako je ‘sve darovao Hrvatskoj’.
Puls, HRT, 21. ožujka, 21:00
‘Svijet se’, rekao je jednom Bukowski, ‘počinje spasavati spasavajući jednog čovjeka, sve ostalo je ili grandiozna romantika ili politika…’ Jednog čovjeka, jednu mačku, psa lutalicu, svejedno, svako od tih djela vrijedi više od sanjarenja o svjetskoj pravdi. Originalna reportaža u ‘Pulsu’, jednom od rijetkih gledljivih programskih otoka na Prvom programu HRT-a, bavi se bračnim parom koji se s jednog otoka (Velike Britanije koja postaje Mala) preselio na drugi (Hvar), pa se tamo bacio u spašavanje mačaka, koje ljeti žive u izobilju, zbog turista, ali zimi muku muče s hranom. U akciju se uključila i lokalna zajednica. U reportaži smo vidjeli sretne i dobre ljude, žive i site mačke, puna šaka brade!
portalnovosti
