Nepovjerenje može biti uzrokovano i time što javnost malo zna o nerazjašnjenim zbivanjima oko rafinerije, kao i o tome kako napreduje plinifikacija, pa je mnogo spekulacija i nagađanja. Čak i zamjenik gradonačelnika priznaje kako nije temeljito obaviješten: gradska uprava, naprosto, nije sugovornik u procesu, pa do njih ne dolazi dovoljno informacija
Zrak u Slavonskom Brodu ne zaudara već pola godine – to je najvažnije. Povrh toga, Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu (RNB) trebala bi biti priključena na plin iz Hrvatske do svibnja sljedeće godine, što je u četvrtak za naš list izjavio predsjednik uprave tvrtke Crodux Energetika Branko Radošević.
Bude li kako Radošević najavljuje, izrazito zagađenje zraka koje je brodski kraj s obje strane Save ugrožavalo posljednjih deset godina, postat će stvar prošlosti.
Radoševićeva će najava vjerojatno osokoliti slavonskobrodski kraj, ali pitanje je hoće li joj ljudi baš sasvim povjerovati. Jer, nekoliko su već puta u protekle dvije godine svjedočili potpisivanju kojekakvih ugovora, razgovorima na najvišim političkim razinama, sve do spominjanja te teme na susretima hrvatske predsjednice s ruskim ministrom vanjskih poslova i predsjednikom Ruske federacije Vladimirom Putinom osobno, kao i smjelim najavama o skorom rješenju problema, ali konkretnih radova oko Slavonskog broda ljudi još nisu vidjeli.
Neke je detalje našem listu ipak otkrio Branko Radošević. U pismenom odgovoru na naša pitanja kazao je kako je riječ o »izravnom, priključnom plinovodu kojim će Crodux kao opskrbljivač plina priključiti Rafineriju nafte Brod kao svog krajnjeg kupca, i taj se plinovod može koristiti isključivo za tu namjenu, sukladno rješenje HERA-e i Plinacra. Projekt je u tijeku. Redovno se održavaju koordinacije dionika i prati realizacija. Uime Croduxa i RNB, cijeli projekt vodi tvrtka Ekonerg. Planirani završetak radova je konac travnja sljedeće godine.« O »tehničkim i komercijalnim detaljima« plinifikacije, kao ni i o planovima i poslovanju RNB-a Radošević nije htio govoriti. O ovome potonjem – stanju, planovima i budućnosti bosanskobrodske rafinerije – nismo uspjeli doznati više, jer iz tvrtke nisu odgovorili na pitanja našeg lista.
Čisto zbog remonta
U listopadu prošle godine, snažna eksplozija u rafineriji zatresla je brodski kraj, i praktički obustavila proizvodnju. Od ožujka ove godine, rafinerija službeno ne radi: na remontu je. Od tada, zrak u Slavonskom Brodu gotovo je čist. Zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda Hrvoje Andrić relativno je zadovoljan, pa za naš list kaže kako su pokazatelji kakvoće zraka »značajno bolji« u odnosu na prošlu godinu.
- U prošloj godini, koncentracija sumporovodika, plina zbog kojega je u Brodu toliko zaudaralo, prekoračena je sedamdeset puta. Ove godine, samo pet puta. Također, koncentracija većih lebdećih čestica prošle je godine prekoračena 72 puta, a ove trinaest puta. Manje lebdeće čestice, koje se mjere u prosječnoj vrijednosti, prošle su godine izmjerene u iznosu od 39 mikrograma po metru kubnom, što je bitno više od dozvoljenih 25 mikrograma. Ove godine, prosječna je vrijednost niža od dvadeset mikrograma po metru kubnom, pa očekujemo da ćemo se ove godine, nakon dugog vremena, zadržati ispod dopuštene razine. Sve u svemu, realna je mogućnost da ćemo ove godine nakon dugo, dugo vremena u Slavonskom Brodu imati zrak prve kategorije - kazao nam je zamjenik gradonačelnika.
Andrić se slaže s ocjenom da je »nesreća u rafineriji spasila grad od smrada«.
- Ali, nadamo se da je i osvijestila vlasnike da ne mogu raditi uz minimalne troškove, pa dok ide, ide, i ‘kako bog da. Ako se računa na trajniju, održivu i dužu proizvodnju te ostanak pogona proizvodnje naftnih derivata na samoj granici EU, tada u taj proces treba uložiti, treba ga plinificirati i zadovoljiti ekološke standarde, pa neka radi koliko hoće. Rafinerije rade u cijelom svijetu, ima ih i u središtima gradova, i nitko se ne buni sve dok su ekološki standardi zadovoljeni, a zdravstveno je sve u redu, kaže zamjenik gradonačelnika Slavonskog broda.
Pušu na hladno
A u Brodu, već i psihološki, do prošlogodišnje eksplozije i obustave proizvodnje u rafineriji sigurno nije bilo sve u redu. Petar Toth Đerđ, predsjednik brodske ekološke udruge »Eko integral«, za naš list podsjeća na zdravstvene tegobe kakve je moglo izazvati onečišćenje zraka u Slavonskom brodu.
- Ako i jest točno ono što se tvrdi, da sumporovodik, koji uzrokuje neugodan miris, nije opasan za zdravlje, smrad u zraku sigurno je psihološka teškoća. Lebdeće čestice, međutim, sigurno su opasne. To nije dvojbeno. Imaju ozbiljan negativan utjecaj na trudnice i djecu te ljude s respiratornim, a možda i kardiovaskularnim problemima. Sva svjetska i europska izvješća govore da onečišćeni zrak skraćuje životni vijek i do dvije ili tri godine. Lebdeće čestice, naročito one do dva i pol mikrona, naročito su opasne, jer ulaze ne samo u bronhe, nego često i u krvotok, pa mogu izazvati kardiovaskularne probleme - kaže Đerđ Toth.
Kako sada stoje stvari, možemo se nadati da tim problemima možda zauvijek dolazi kraj. Možda, jer u Slavonskom brodu pušu i na hladno – imaju iskustvo da uvijek može i drukčije. Nepovjerenje može biti uzrokovano i time što javnost malo zna o nerazjašnjenim zbivanjima oko rafinerije, kao i o tome kako napreduje plinofikacija, pa je mnogo spekulacija i nagađanja.
Čak i zamjenik gradonačelnika priznaje kako nije temeljito obaviješten: gradska uprava, naprosto, nije sugovornik u procesu, pa do njih ne dolazi dovoljno informacija. Ekološkim udrugama, dakako, još je teže doznati što se događa, a kad ni gradska uprava ni aktivisti ne znaju što se zbiva, građani, dakako, znaju još i manje.
- Gradska uprava nema izravnu komunikaciju s rafinerijom. Istina, oni su odmah tu preko Save, ali to je druga država. Sve bi trebalo ići preko hrvatskih državnih institucija. Postoje, istina, radne skupine, i hrvatska i međudržavna između Hrvatske i BiH, za praćenje rada rafinerije, ali ti se sastanci održavaju rijetko, a i naše je iskustvo da na njima ništa nismo uspjeli ni inicirati ni poboljšati - kazao nam je zamjenik gradonačelnika, koji na pitanje zna li hoće li rafinerija proraditi, i kako – na plin ili kao dosad, na mazut - odgovara ovako: »Znamo koliko i vi, iz medija.«
Što još zagađuje slavonskobrodski zrak?
Ekolozi u Brodu tvrde da rafinerija nije jedini zagađivač. Petar Toth Đerđ sumnjičav je i prema gradskom odlagalištu smeća te nekim pogonima metaloprerađivačke grupacije »Đuro Đaković«, premda napominje da s oba ta mjesta u posljednje vrijeme stižu vijesti o poboljšanjima. - U posljednje vrijeme smetlište se sanira i manje zaudara. U »Đuri Đakoviću«, veliko je pitanje zagađuje li ljevaona ili ljevaona aluminijskih odljevaka. Posljednje informacije govore da francuska tvrtka vlasnica ljevaone aluminijskih odljevaka sanira pogon i pobljšava ekološke uvjete, kazao nam je Toth Đerđ. Zamjenik gradonačelnika pridodao je i promet na graničnom prijelazu prema BiH, za koji se nadaju rasterećenju kad se izgrade »susjedni« granični prijelazi. Kaže da zagađuje i promet autocestom Zagreb-Beograd, koja Slavonski Brod presijeca na dva dijela. Gradski čelnici zauzimaju se za ograničenje brzine kroz Brod te izmještanje naplatnih kućica dalje od grada. Provjerili smo kako je na gradskome odlagalištu smeća, koje je dva i pol kilometra istočno od centra Slavonskog Broda, nedaleko od Save. Odlagalište nam je pokazala voditeljica odjela zaštite okoliša i komercijale u slavonskobrodskom poduzeću Komunalac Sofija Brkić. Zajedno sa suradnicom, provezla nas je automobilom kroz odlagalište, na kojemu se neugodni mirisi uistinu ne osjete. - Odlagalište, koje je na ovome mjestu od 1992, u posljednjih deset godina sanirali smo u tri faze. Sada smo dobili status odlagališta otpada prve kategorije, tvrdi Sofija Brkić. Uvjerili smo se da slavonskobrodsko odlagalište ne zaudara – osim, priznaje Brkić, »katkad kratkotrajno ljeti, kada se dovezu goleme količine organskog otpada, ali ti neugodni mirisi brzo prođu i nisu štetni za zdravlje«. Dostupni su kontejneri za razvrstavanje otpada; onaj otpad koji se može reciklirati prodaje se tvrtkama koje proizvode ogrjevne blokete, a polja na koja se otpad više ne odlaže prekrivena su travom i pretvorena u brda. Polja koja se još koriste, i koja jasno raskrinkavaju pohlepnu prirodu civilizacije smeća u kojoj živimo, obrađena su bagerima koji razvrstavaju i nabijaju otpad, koji se potom redovito prekriva zemljom i sliježe pa, prema tvrdnjama Sofije Brkić, nije ekološka prijetnja.
Još starija tehnologija
Petar Toth Đerđ tvrdi da je uprava rafinerije svojedobno objavila da još uvijek čekaju nalaze vještaka, policije i istražnih tijela, koji bi trebali objasniti zašto je u listopadu prošle godine eksplodirao veliki pogon u rafineriji. Tvrdi i da je to postrojenje na desnoj obali Save, u gradu koji je do rata funkcionirao kao jedno naselje a sada je podijeljen državnom granicom, od obnove 2018. radilo s tehnologijom starijom od one s kojom je radilo do 1991, kada je sve stalo.
- Do rata, rafinerija je radila s tehnologijom iz osamdesetih godina. Nakon što je u ratu i poslije njega 18 godina propadala, 2018. je pokrenuta s tehnologijom iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. To je sigurno jedan od razloga zbog kojih je toliko zagađivala zrak - objašnjava slavonskobrodski ekološki aktivist.
No ubuduće, neugodno zagađenje i smrad koji su cijelo desetljeće opterećivali brodski kraj s obje strane granice, trebali bi postati samo neugodna sjećanja: ako rafinerija ne bude pokrenuta, zrak neće biti onečišćen; ako bude pokrenuta na hrvatski plin, ispunit će ekološke standarde EU, što su obećali vlasnici rafinerije. U svakom slučaju, opravdano je očekivati da RNB više nikad neće raditi s dosadašnjom zastarjelom tehnologijom za spaljivanje mazuta, jer, pored projekta plinifikacije za koji odgovorni tvrde da napreduje, to uistinu ne bi imalo baš nikakvog smisla.
Što još zagađuje slavonskobrodski zrak?
Ekolozi u Brodu tvrde da rafinerija nije jedini zagađivač. Petar Toth Đerđ sumnjičav je i prema gradskom odlagalištu smeća te nekim pogonima metaloprerađivačke grupacije »Đuro Đaković«, premda napominje da s oba ta mjesta u posljednje vrijeme stižu vijesti o poboljšanjima. - U posljednje vrijeme smetlište se sanira i manje zaudara. U »Đuri Đakoviću«, veliko je pitanje zagađuje li ljevaona ili ljevaona aluminijskih odljevaka. Posljednje informacije govore da francuska tvrtka vlasnica ljevaone aluminijskih odljevaka sanira pogon i pobljšava ekološke uvjete, kazao nam je Toth Đerđ. Zamjenik gradonačelnika pridodao je i promet na graničnom prijelazu prema BiH, za koji se nadaju rasterećenju kad se izgrade »susjedni« granični prijelazi. Kaže da zagađuje i promet autocestom Zagreb-Beograd, koja Slavonski Brod presijeca na dva dijela. Gradski čelnici zauzimaju se za ograničenje brzine kroz Brod te izmještanje naplatnih kućica dalje od grada. Provjerili smo kako je na gradskome odlagalištu smeća, koje je dva i pol kilometra istočno od centra Slavonskog Broda, nedaleko od Save. Odlagalište nam je pokazala voditeljica odjela zaštite okoliša i komercijale u slavonskobrodskom poduzeću Komunalac Sofija Brkić. Zajedno sa suradnicom, provezla nas je automobilom kroz odlagalište, na kojemu se neugodni mirisi uistinu ne osjete. - Odlagalište, koje je na ovome mjestu od 1992, u posljednjih deset godina sanirali smo u tri faze. Sada smo dobili status odlagališta otpada prve kategorije, tvrdi Sofija Brkić. Uvjerili smo se da slavonskobrodsko odlagalište ne zaudara – osim, priznaje Brkić, »katkad kratkotrajno ljeti, kada se dovezu goleme količine organskog otpada, ali ti neugodni mirisi brzo prođu i nisu štetni za zdravlje«. Dostupni su kontejneri za razvrstavanje otpada; onaj otpad koji se može reciklirati prodaje se tvrtkama koje proizvode ogrjevne blokete, a polja na koja se otpad više ne odlaže prekrivena su travom i pretvorena u brda. Polja koja se još koriste, i koja jasno raskrinkavaju pohlepnu prirodu civilizacije smeća u kojoj živimo, obrađena su bagerima koji razvrstavaju i nabijaju otpad, koji se potom redovito prekriva zemljom i sliježe pa, prema tvrdnjama Sofije Brkić, nije ekološka prijetnja.
novilist
