Jučer je potvrđeno da je Agrokor u posljednja dva tjedna s ruskom Sberbankom dogovorio kredite kojima je tvrtka dobila dodatnih 300 milijuna eura, što joj je, navodno, dovoljno za plaćanje svih dospjelih obveza prema dobavljačima.
Slobodna Dalmacija otkriva kako, zajedno s ranijom pozajmicom, ruska Sberbanka kreditira Agrokor s milijardu eura, ali vlasnik koncerna Ivica Todorić ima dužnički aranžman prema kojemu je založio preko 90 posto dionica Agrokora.
“Ako on ne plati, a dužničko-vlasnički aranžman dođe na naplatu, tu nema puno filozofije, gubi 90 posto vlasništva i to će postati vlasništvo kreditora. On je tempiran na polovicu 2018. godine i vjerujem da će Todorić riješiti do tada, ne vjerujem da će to riskirati”, za Slobodnu Dalmaciju piše Frenki Laušić.
Ivica Todorić je najnovijom kreditom iz Rusije kupio vrijeme i suzio prostor za glasine da ga u idućih nekoliko tjedana čeka crna budućnost.
Među kreditorima je i njemačka Deutsche Bank, a to je kredit koji je Ivica Todorić ugovorio 2014. kao osobni dug i iznosi 485 milijuna eura. Ako Deutsche Bank ocjeni da kredit neće biti vraćen, može i prije lipnja 2018. može naplatiti potraživanja preuzimanjem dionica raznih Agrokorovih tvrtki. Ipak, Deutsche Bank, navodno, ne namjerava povlačiti nagle poteze spremna je sufinancirati oporavak Agrokora, ali ako se u njemu smanji utjecaj obitelji Todorić. No, to je otprilike i stav ruskih kreditora.
Naime, osim njemačke državne banke je u Agrokoru prisutno i oko 1,3 milijarde eura ruskog državnog kapitala kroz kredite najvećih kreditora, Sberbanke i VTB banke.
Pozivajući se na Bloomberg i druge izvore, jučer je ruski financijski portal 1Prime objavio vijest kako Sberbanka želi preuzeti kontrolu nad hrvatskim Agrokorom.
Sberbanka želi preuzeti kontrolu nad hrvatskim Agrokorom, jednim od najvećih proizvođača hrane u zemljama jugoistočne Europe i sudjeluje u poslu spašavanja tvrtke opterećene dugom, prenosi Bloomberg.
Dakle, Sberbanka, koja je najveći vjerovnik Agrokora, u razgovoru s drugim vjerovnicima u zamjenu za refinanciranje i održavati djelatnost tvrtke želi preustroj u vodstvu Agrokora. Pregovori se nastavljaju i vlasnička struktura još nije dogovorena.
Sberbanka je u ovom mjesecu Agrokoru pristala dati kredit od 100 milijuna eura, a pregovara i drugi od 200 milijuna eura. Ruska banka je Agrokoru već izdala kredita vrijednosti 1 milijarde eura, a više od trećine duga posjeduje i VTB banka.
Ruski portal piše kako je Agrokor najveća privatna tvrtka u Hrvatskoj, a glavne aktivnosti su joj proizvodnja hrane i male industrije. Od 2014. godine je Sberbanka Agrokor kreditirala sa 600 milijuna eura.
U 2015. godine su Sberbank i Agrokor potpisali u St. Petersburgu Memorandum o razumijevanju prema kojem provode suradnja, dok su u lipnju 2016. godine, stranke potpisale Memorandum o razumijevanju kojim su se obvezali na razvoj dugoročne suradnje na tržištima Rusije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Ruska financijska tvrtka VTB Capital je u Agrokor ušla zajedno sa švicarskom bankom UBS, kada je u kolovozu 2016. organizirala plasman vrijednosnih papira Agrokora, piše tada rusko izdanje Reutersa. Obveznice su se nudile investitorima s prinosom od 5 posto godišnje.
Kako se saznaje, najnovija transakcija se obavlja putem posebnog Escrow računa, prenosi Sputnik. Ovaj račun jamči kupcu da će sredstva koja su stavljena na račun biti plaćena nakon ispunjenja svih uvjeta o kojima su sve strane dogovorile kada su plaćale račun, a račun se otvara isključivo za jednu određenu transakciju i poslije se zatvara.
Dakle, najnovija pozajmica se može promatrati kao svojevrsni namjenski kredit Sberbanke Agrokoru.
Poruka koje smo mogli čuti posljednjih dana su da cilj nije sačuvati vlasnika, već sustav. Iz potvrđenih sastanaka Vlade Hrvatske i Sberbanke se može zaključiti da naše vlasti zastupaju one kojima je Agrokor najviše dužan, a ruska banka, navodno, ne daje novac direktno Agrokoru, već samo plaća njegove dugove.
Međutim, Sberbanka već sad kontrolira Agrokorove financijske poslove i treba vidjeti uvjete kreditiranja iz Memoranduma o razumijevanju kojim su se obvezali na razvoj dugoročne suradnje na tržištima Rusije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije iz lipnja 2016. godine.
Na ovo se može gledati kao na svojevrsno razrješenje Ivice Todorića, a Sberbanka zainteresirana za preuzimanje nadzora nad restrukturiranjem Agrokora.
U svakom slučaju, pitanje Agrokora sve manje postaje pitanje sudbine Ivice Todorića i može postati političko pitanje koje će biti riješeno ovisno o stavu Vlade Hrvatske prema Rusiji.
U suprotnim slučajevima, kada se radilo o saveznicima i pouzdanim partnerima, Kremlj je dao opraštati milijarde dolara duga. Na primjer, krajem prošlog mjeseca je Moskva Bosni i Hercegovini oprostila 125 milijuna dolara starog sovjetskog duga. Uzbekistanu je prije godinu dana oprostila 95% ili preko 800 milijuna dolara duga.
Iako je uglavnom riječ o starom sovjetskom dugu, Ruska Federacija je od 2000. do danas, oprostila više od 140 milijardi dolara duga. Prije nekoliko godina je Kubi otpisala 31,7 milijardi dolara duga.
Iraku je otpisala 21,5 milijardi dolara, afričkim zemljama nakon 2008. godine više od 20 milijardi dolara, a oprost se nazvao “bratskom pomoći”. Mongoliji 11,1 milijardi dolara, Afganistanu 11 milijardi, Sjevernoj Koreji 10 milijardi, Siriji 9,8 milijardi od ukupno 13,4 milijarde dolara, a zauzvrat su potpisani brojni ugovori u području graditeljstva, nafte i plina. Vijetnam je Moskva oprostila 9,53 milijarde dolara, Etiopiji oko 6 milijardi dolara, Alžiru 4,7 milijardi dolara, a Alžir je obećao da će kupovati ruske proizvode u puno većem iznosu.
Od 2012. do 2014. godine, osim Sjeverne Koreje i Kube, otpisan je dug Kirgistanu od 599 milijuna dolara i to nakon što se ta zemlja pridružila Carinskoj uniji, a ona, kao što smo spomenuli i Uzbekistanu 865 milijuna dolara oprošteno Uzbekistanu i istovremeno posljednjih 174 milijuna dolara Mongoliji.
Sve u svemu, od 2000. godine je Rusija svojim partnerima oprostila više od 140 milijardi dolara.
“Rusija oprašta dugove, ali je najlakši način za otpis zamjena takvih dugova za usluge”, tvrdi ruski stručnjak Hromov.
Mihail Deržavin, filmski i kazališni glumac, kaže “kako treba oprostiti dugove onim zemljama koje ih nikada neće moći vratiti”.
Konstantin Zatulin, direktor Instituta za zemlje Zajednice Nezavisnih Država, kaže: “Ako želite biti voljeni, morate prihvatiti da ćete biti i prevareni. Međutim, nema potrebe držati se Uzbekistana, ako on ne može platiti dug. Isto vrijedi i za Bjelorusiju, iako oni sa svojim starim trikovima žele zaobići sankcije.”
Sudeći prema navedenim iznosima, oko, 1,3 milijarde dolara i nije neki “veliki novac” za ruske države banke, ali je naša “politička elita”, potpuno nepotrebno, zauzela takav stav prema Moskvi da je malo vjerojatno da možemo računati na bilo kakve ustupke u slučaju Agrokor.
Kako će sve završiti, ostaje nam da vidimo, iako se čini da će o svemu odlučivati Sberbanka i Deutsche Bank, koji bi se mogli dogovoriti o podijeli upravljačkih prava u zemljama u kojima Berlin i Moskva žele ojačati svoj utjecaj. Budući da je su Hrvatska i Slovenija već u Europskoj uniji i NATO paktu, nije isključeno da se Sberbanka, odnosno ruska Vlada, fokusiraju na područja Srbije i Bosne i Hercegovine.
U svakom slučaju, ova naizgled obična situacija oko mogućeg stečaja jedne kompanije se polako pretvara u geopolitičku utakmicu u kojoj Hrvatskoj tradicionalno nedostaje odlučnosti i slobode odlučivanja.
logično
Slobodna Dalmacija otkriva kako, zajedno s ranijom pozajmicom, ruska Sberbanka kreditira Agrokor s milijardu eura, ali vlasnik koncerna Ivica Todorić ima dužnički aranžman prema kojemu je založio preko 90 posto dionica Agrokora.
“Ako on ne plati, a dužničko-vlasnički aranžman dođe na naplatu, tu nema puno filozofije, gubi 90 posto vlasništva i to će postati vlasništvo kreditora. On je tempiran na polovicu 2018. godine i vjerujem da će Todorić riješiti do tada, ne vjerujem da će to riskirati”, za Slobodnu Dalmaciju piše Frenki Laušić.
Ivica Todorić je najnovijom kreditom iz Rusije kupio vrijeme i suzio prostor za glasine da ga u idućih nekoliko tjedana čeka crna budućnost.
Među kreditorima je i njemačka Deutsche Bank, a to je kredit koji je Ivica Todorić ugovorio 2014. kao osobni dug i iznosi 485 milijuna eura. Ako Deutsche Bank ocjeni da kredit neće biti vraćen, može i prije lipnja 2018. može naplatiti potraživanja preuzimanjem dionica raznih Agrokorovih tvrtki. Ipak, Deutsche Bank, navodno, ne namjerava povlačiti nagle poteze spremna je sufinancirati oporavak Agrokora, ali ako se u njemu smanji utjecaj obitelji Todorić. No, to je otprilike i stav ruskih kreditora.
Naime, osim njemačke državne banke je u Agrokoru prisutno i oko 1,3 milijarde eura ruskog državnog kapitala kroz kredite najvećih kreditora, Sberbanke i VTB banke.
Pozivajući se na Bloomberg i druge izvore, jučer je ruski financijski portal 1Prime objavio vijest kako Sberbanka želi preuzeti kontrolu nad hrvatskim Agrokorom.
Sberbanka želi preuzeti kontrolu nad hrvatskim Agrokorom, jednim od najvećih proizvođača hrane u zemljama jugoistočne Europe i sudjeluje u poslu spašavanja tvrtke opterećene dugom, prenosi Bloomberg.
Dakle, Sberbanka, koja je najveći vjerovnik Agrokora, u razgovoru s drugim vjerovnicima u zamjenu za refinanciranje i održavati djelatnost tvrtke želi preustroj u vodstvu Agrokora. Pregovori se nastavljaju i vlasnička struktura još nije dogovorena.
Sberbanka je u ovom mjesecu Agrokoru pristala dati kredit od 100 milijuna eura, a pregovara i drugi od 200 milijuna eura. Ruska banka je Agrokoru već izdala kredita vrijednosti 1 milijarde eura, a više od trećine duga posjeduje i VTB banka.
Ruski portal piše kako je Agrokor najveća privatna tvrtka u Hrvatskoj, a glavne aktivnosti su joj proizvodnja hrane i male industrije. Od 2014. godine je Sberbanka Agrokor kreditirala sa 600 milijuna eura.
U 2015. godine su Sberbank i Agrokor potpisali u St. Petersburgu Memorandum o razumijevanju prema kojem provode suradnja, dok su u lipnju 2016. godine, stranke potpisale Memorandum o razumijevanju kojim su se obvezali na razvoj dugoročne suradnje na tržištima Rusije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Ruska financijska tvrtka VTB Capital je u Agrokor ušla zajedno sa švicarskom bankom UBS, kada je u kolovozu 2016. organizirala plasman vrijednosnih papira Agrokora, piše tada rusko izdanje Reutersa. Obveznice su se nudile investitorima s prinosom od 5 posto godišnje.
Kako se saznaje, najnovija transakcija se obavlja putem posebnog Escrow računa, prenosi Sputnik. Ovaj račun jamči kupcu da će sredstva koja su stavljena na račun biti plaćena nakon ispunjenja svih uvjeta o kojima su sve strane dogovorile kada su plaćale račun, a račun se otvara isključivo za jednu određenu transakciju i poslije se zatvara.
Dakle, najnovija pozajmica se može promatrati kao svojevrsni namjenski kredit Sberbanke Agrokoru.
Poruka koje smo mogli čuti posljednjih dana su da cilj nije sačuvati vlasnika, već sustav. Iz potvrđenih sastanaka Vlade Hrvatske i Sberbanke se može zaključiti da naše vlasti zastupaju one kojima je Agrokor najviše dužan, a ruska banka, navodno, ne daje novac direktno Agrokoru, već samo plaća njegove dugove.
Međutim, Sberbanka već sad kontrolira Agrokorove financijske poslove i treba vidjeti uvjete kreditiranja iz Memoranduma o razumijevanju kojim su se obvezali na razvoj dugoročne suradnje na tržištima Rusije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije iz lipnja 2016. godine.
Na ovo se može gledati kao na svojevrsno razrješenje Ivice Todorića, a Sberbanka zainteresirana za preuzimanje nadzora nad restrukturiranjem Agrokora.
U svakom slučaju, pitanje Agrokora sve manje postaje pitanje sudbine Ivice Todorića i može postati političko pitanje koje će biti riješeno ovisno o stavu Vlade Hrvatske prema Rusiji.
U suprotnim slučajevima, kada se radilo o saveznicima i pouzdanim partnerima, Kremlj je dao opraštati milijarde dolara duga. Na primjer, krajem prošlog mjeseca je Moskva Bosni i Hercegovini oprostila 125 milijuna dolara starog sovjetskog duga. Uzbekistanu je prije godinu dana oprostila 95% ili preko 800 milijuna dolara duga.
Iako je uglavnom riječ o starom sovjetskom dugu, Ruska Federacija je od 2000. do danas, oprostila više od 140 milijardi dolara duga. Prije nekoliko godina je Kubi otpisala 31,7 milijardi dolara duga.
Iraku je otpisala 21,5 milijardi dolara, afričkim zemljama nakon 2008. godine više od 20 milijardi dolara, a oprost se nazvao “bratskom pomoći”. Mongoliji 11,1 milijardi dolara, Afganistanu 11 milijardi, Sjevernoj Koreji 10 milijardi, Siriji 9,8 milijardi od ukupno 13,4 milijarde dolara, a zauzvrat su potpisani brojni ugovori u području graditeljstva, nafte i plina. Vijetnam je Moskva oprostila 9,53 milijarde dolara, Etiopiji oko 6 milijardi dolara, Alžiru 4,7 milijardi dolara, a Alžir je obećao da će kupovati ruske proizvode u puno većem iznosu.
Od 2012. do 2014. godine, osim Sjeverne Koreje i Kube, otpisan je dug Kirgistanu od 599 milijuna dolara i to nakon što se ta zemlja pridružila Carinskoj uniji, a ona, kao što smo spomenuli i Uzbekistanu 865 milijuna dolara oprošteno Uzbekistanu i istovremeno posljednjih 174 milijuna dolara Mongoliji.
Sve u svemu, od 2000. godine je Rusija svojim partnerima oprostila više od 140 milijardi dolara.
Zašto Rusija ne može otpisati dug Todoriću?
“Rusija oprašta dugove, ali je najlakši način za otpis zamjena takvih dugova za usluge”, tvrdi ruski stručnjak Hromov.
Mihail Deržavin, filmski i kazališni glumac, kaže “kako treba oprostiti dugove onim zemljama koje ih nikada neće moći vratiti”.
“Naravno, ako to neće biti udar na naš budžet. No, siguran sam da u vladi naše zemlje sjede pametni ljudi koji znaju dobro računati i vidjeti kome oprostiti, a kome ne”, rekao je Mihail Deržavin.
Konstantin Zatulin, direktor Instituta za zemlje Zajednice Nezavisnih Država, kaže: “Ako želite biti voljeni, morate prihvatiti da ćete biti i prevareni. Međutim, nema potrebe držati se Uzbekistana, ako on ne može platiti dug. Isto vrijedi i za Bjelorusiju, iako oni sa svojim starim trikovima žele zaobići sankcije.”
Sudeći prema navedenim iznosima, oko, 1,3 milijarde dolara i nije neki “veliki novac” za ruske države banke, ali je naša “politička elita”, potpuno nepotrebno, zauzela takav stav prema Moskvi da je malo vjerojatno da možemo računati na bilo kakve ustupke u slučaju Agrokor.
Kako će sve završiti, ostaje nam da vidimo, iako se čini da će o svemu odlučivati Sberbanka i Deutsche Bank, koji bi se mogli dogovoriti o podijeli upravljačkih prava u zemljama u kojima Berlin i Moskva žele ojačati svoj utjecaj. Budući da je su Hrvatska i Slovenija već u Europskoj uniji i NATO paktu, nije isključeno da se Sberbanka, odnosno ruska Vlada, fokusiraju na područja Srbije i Bosne i Hercegovine.
U svakom slučaju, ova naizgled obična situacija oko mogućeg stečaja jedne kompanije se polako pretvara u geopolitičku utakmicu u kojoj Hrvatskoj tradicionalno nedostaje odlučnosti i slobode odlučivanja.
logično
