Dok se mirotvoran svijet zgraža nad gaženjem ljudskih prava i međunarodnih pravnih normi, trgovci smrću zadovoljno broje sve deblje i deblje svežnjeve milijuna okrvavljene kešovine. Biden ili Trump? Sasvim je svejedno.
Američki predsjednički izbori 5. studenoga 2024. godine, je li, samo što nisu, a nakon nedavne globalne blamaže dementnoga, izgubljenog u prostoru i vremenu aktualnog predsjednika Josepha Robinette „Joe“ Bidena, Jr. (81) u predizbornoj debati s protukandidatom za Bijelu kuću Donaldom Johnom Trumpom (78) ugledni The New York Times i The Wall Street Journal objavljuju da republikanac Trump u odvojenim anketama vodi za šest postotnih bodova ispred demokrata Bidena (49 prema 43 posto). To ne znači da će se ta ili još veća Trumpova prednost potvrditi u studenom na biralištima širom SAD-a, odnosno da si je Trump već osigurao mjesto 47. predsjednika SAD-a samo pobjedom u toj debati, jer je dominirao čak i unatoč seriji masnih laži, ali… Utjecajni The New York Times jest netom po toj demokratskoj blamaži najstarijim kandidatom u američkoj povijesti – u kojoj je Biden osobno doveo u pitanje fizičku, psihičku i intelektualnu sposobnost za voditi najmoćniju državu na svijetu, nuklearnu velesilu – pozvao vremešnog Bidena da povuče kandidaturu za predsjednika SAD-a.
Donald John Trump i Ukrajina? Dođe li na vlast, poništit će Bidenovu politiku prema toj najvećoj europskoj zemljiNo, već je prekasno. Demokrati čak nemaju odgovarajuću zamjenu za Bidena – npr. Hillary Rodham Clinton studenoga 2016. godine je već bila fasovala Trumpovu lekciju – a vremešni lovac na drugi mandat u Bijeloj kući niti želi napustiti kampanju niti ga obitelj uvjerava u to, pa… Situacija nije jednostavna. Jedan od tri demokrata, tvrde američki mediji, smatra da aktualni predsjednik SAD-a treba odustati od utrke u kojoj „nema šanse pobijediti republikanskog izazivača“. Pogotovo nakon što ga je vrhovna sudbena instanca u zemlji oslobodila prijeteće zabrane kandidiranja zbog navodnih političkih (napad Trumpovih pristaša 6. siječnja 2021. na Capitol Hill zbog navodne Bidenove izborne krađe), poslovnih i moralnih grijeha. Vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Ruskoj Federaciji Božo Kovačević je kazao u HRT-ovom Studiju 4 da se SAD Bidenovim kandidiranjem i možebitnim izborom za 47. predsjednika države „dovodi u situaciju da mu ugled bude u pitanju“.
Božo Kovačević – vrag će znati zašto: iz diplomatske kurtoazije ili neke političke samilosti u režimskomu mediju koji drži štangu proameričkoj politici tzv. kolektivnog Zapada? – odigrao je blago. „Dovodi se ugled u pitanje…“ Sic transit. SAD je već odavno bio izgubio ugled i to više nije u pitanju. Uncle Sam više nema ugled u međunarodnoj zajednici: vidi tko, kako i zašto glasa u UN-u o njegovim ekonomskim i vojnim soliranjima u svjetskim krizama i žarištima sukoba, npr. glede&unatoč izraelskoga genocida u Palestini. Vidi otpor dijela zemalja članica EU-a te inih na Starom kontinentu, u Aziji, Africi i Latinskoj Americi ucjenjivačkoj, je li, monopolnoj praksi America First! nabijenoj najgrubljim nasiljem prema svima i svakomu tko odbija postupiti kako Bijela kuća i Pentagon odluče.
Velik broj Amerikanaca se boji Trumpova dolaska na vlast i kandidatura predsjednika Bidena se svodi na to – bolje bilo tko, nego predsjednik TrumpZemlja/politika koja se tako ponaša na globalnoj sceni, u svijetu što se mijenja i resetira odnose (ne)moći i utjecaja u tzv. novomu svjetskom poretku, ne obazirući se na potrebe i interese drugih u zajedničkoj kući – nema i ne može imati ugled. Bez obzira na to tko će, je li, 5. studenoga pobijediti na predsjedničkim izborima u SAD-u, republikanski Trump ili demokratski Biden, suština američke vanjske politike (za unutarnju pak manje-više, aktualni dement u zadanim uvjetima i nije bio promašenko) neće se promijeniti. America First! je obrazac globalne dominacije iza kojega stoji američki i megakorporativni interes proameričkoga tzv. kolektivnog Zapada, podjarmljivačka kapitalistička agenda o profitu po svaku cijenu. Prisvajanjem – milom ili silom – tuđih resursa i uvjetovanjem bezrezervne poslušnosti u svakom smislu. Ako ne, CIA dobiva posao i „nepoćudan“ režim postaje metom. Bez suvišnih zašto.
Budući da predizborne kampanje uistinu trpe svašta – obećanja o raju na Zemlji i ladanjskom ljetnikovcu na Saturnu „svakomu tko glasa za mene“ i tako to – veliko je pitanje kako će se bivši novi (Donald Trump) ili novi stari (Joe Biden) šef najmoćnije države na svijetu ponašati u nastavku promocije neodržive i globalno remetilačke politike America First! Svaki američki predsjednik, bio demokrat ili republikanac, mora biti svjestan svoje unutarnje i vanjskopolitičke obaveze prema moćnu establishmentu u sjeni bez čijega nevidljivog palca gore nema prolaza u Bijelu kuću. Ako tko u Ovalnom uredu pogriješi pomišlju da može što uistinu može, a ne smije – potvrđuje povijest – Abrahamu se Lincolnu iznenada dogodi John Wilkes Booth, Jamesu Abramu Garfieldu pak Charles Julius Guiteau, Williamu McKinleyju Leon F. Czolgosz, puno kasnije Johnu Fitzgeraldu Kennedyju navodno Lee Harvey Oswald i samo pet godina poslije bratu mu Robertu Francisu Kennedyju, Jr. u predsjedničkoj kampanji Sirhan Bishara Sirhan… Svaki put su to ubojice „trknuti u glavu“ i – kraj priče.
Naravno da nije vjerovati sada ni Donaldu Johnu Trumpu kako će – što bi se reklo: dok kažeš keks! – zaustaviti rat u Ukrajini i izraelski genocid nad Palestincima u njihovoj domovini Palestini, jer do toga „ne bi ni došlo da sam ja bio predsjednik SAD-a“, niti je vjerovati Bidenu kako je sposoban zdravorazumski vladati Amerikom još jedan mandat. Već se u prvih četiri godine vanjskopolitički teško kompromitirao, srozao tzv. ugled SAD-a u svijetu, doveo globus na sami rub nuklearnog smaknuća i aktualizirao globalnu zabrinutost: je li SAD uistinu vladarski toliko deficitaran da nije kadar među cca 350 milijuna žitelja iznjedriti uistinu politički zrelog vođu koji neće dopustiti da se tzv. američki san sroza na – danonoćnu moru.
Naravno da nije vjerovati sada ni Donaldu Johnu Trumpu kako će – što bi se reklo: dok kažeš keks! – zaustaviti rat u Ukrajini i izraelski genocid nad Palestincima u njihovoj domoviniCca 80 posto od 1500 registriranih birača u anketi časopisa The Wall Street Journala drži da je 81-godišnji Joe Biden prestar za drugi mandat na čelu SAD-a, a većina od 1532 birača iz raznih demokrafskih skupina – uključivo Afroamerikance – tvrdi u anketi The New York Timesa: „Biden je jednostavno prestar za učinkovitog predsjednika Amerike“. Anketa pak Reutersa/Ipsosa pokazuje da jedan od tri demokrata drži da bi Joe Biden ipak trebao odustati od svoje druge kandidature. A on se ne dâ, neki dan je uvjeravao čelne demokrate na Capitol Hillu da je – unatoč lošem istupu u javnoj debati s Donaldom Trumpom – „itekako sposoban za ponovni izbor za čelnika SAD-a“. Demokratski guverneri New Yorka, Minnesote i Marylanda ne dvoje o tomu, izjasnili su se da će ga podržati.
„Predsjednik nam je uvijek čuvao leđa“, kazao je medijima marylandov afroamerički guverner Westley „Wes“ Watende Omari Moore nakon što je s 24 demokratska guvernera i gradonačelnikom Washingtona, D.C. bio u Bijeloj kući na sastanku s Joe Bidenom i potpredsjednicom SAD-a Kamalom Devi Harris. „I mi ćemo njemu čuvati leđa. Očito ćemo imati još puno posla do 5. studenoga, ali predsjednik ostaje naš kandidat, on je vođa naše stranke.“ O tomu ne dvoji ni guvernerka savezne države New Yorka Kathy Hochul, a njezin kolega iz Minnesote Timothy „Tim“ James Valz, predsjednik Udruge demokratskih guvernera SAD-a, priznaje kako je Bidenovo sučeljavanje s protukandidatom Trumpom bilo loše, ali „on je unatoč tomu sposoban nastaviti predsjedničku dužnost. Očito smo, kao i mnogi Amerikanci, malo zabrinuti, jer prijetnja Trumpova predsjedništva nije teoretska. Njegovo je bivše predsjedništvo obilježio kaos, uništenje“.
Iz stožera su Bidenove predsjedničke kampanje priopćili da je „odlučan opet na biralištima, 5. studenoga 2024., poraziti egzistencijalnu prijetnju Donalda Trumpa“. Strani mediji različito komentiraju nastupe kandidata i moguće ishode tih predsjedničkih izbora koji će uvelike odrediti ne samo to kojim će smjerom krenuti SAD nego i to kako bi Trumpov, odnosno Bidenov izbor mogao utjecati na ostatak svijeta. Osobita nervoza vlada u Bruxellesu i NATO-u, gdje strahuju da vrlo izgledna, je li, pobjeda „slona u staklariji“ neće ostaviti kamen na kamenu politike na objema adresama u Bruxellesu (dijelom i zbog uzleta tzv. krajnje desnice u zemljama EU-a tzv. prve brzine, ali i lošeg stanja u Ukrajini), pa EU i NATO na brzaka, je li, donose niz vojnih/financijskih mjera za „uškopili“ Trumpa dođe li na vlast u SAD-u. Ni u UN-u ne spavaju mirno, na Bliskom istoku također.
Sudeći po iskustvu iz prvog Trumpova stolovanja u Bijeloj kući, riječ je o možda najnepredvidljivijem od svih prethodnih predsjednika, pa – dođe li najesen uistinu na vlast njegova inačica agende America First! – mjere za „škopljenje“ vrlo će se brzo pokazati neugodnijim bumerangom no što su mislili njihovi autori. Lik koji lujevski misli i ponaša se „Amerika to sam ja“ i spreman je to provesti „na svoj način“ nije za podcijeniti. „Trumpove birače najšireg profila ne zanimaju dugoročni ciljevi, a oni koji financiraju njegovu kampanju očekuju profite odmah nakon što postane predsjednik i ne zania ih kakve će biti ekološke posljedice toga“, ustvrdio je analitičar Božo Kovačević u HRT-ovu Studiju 4. „Utoliko je predsjednik Trump, mogli bismo reći, i opasan, ali i prije se znalo kakav je on tip političara.
Velik broj Amerikanaca se boji Trumpova dolaska na vlast i kandidatura predsjednika Bidena se svodi na to – bolje bilo tko, nego predsjednik Trump. Ali to je jadno za aktualnog predsjednika. Drugi argument je taj da je on već jednom pobijedio Trumpa, pa ako ga je pobijedio prvi put, možda će ga pobijediti i drugi put. Čini mi se da je to vrlo problematična politička matematike. Uz ovakvu kadrovsku ponudu, Amerika se dovodi u situaciju da njezin ugled i prestiž vodeće sile u svijetu budu dovedeni u pitanje. I, naravno, cijeli svijet ima razlog za zabrinutost. Amerika je nakon kraja hladnog rata isplivala kao neupitni pobjednik i globalni lider. Danas pripremu za predsjedničke izbore u Americi gledamo kao predstavljanje sovjetskih gerontoloških kandidata za generalne sekretare. I to je ono što je dodatni razlog za zabrinutost.“
Donald John Trump i Ukrajina? Dođe li na vlast, poništit će Bidenovu politiku prema toj najvećoj europskoj zemlji – temeljito devastiranoj i raseljenoj, čije će se rane liječiti desetljećima – i time će baciti Uniju i NATO u još veću gabulu no što su sada, ali neće zaustaviti rat dok kažeš keks. Čisto iz financijskih razloga, jer američki establishment u sjeni i proamerički tzv. kolektivni Zapad masno profitiraju na ukrajinskoj nesreći i što je zlo veće, računaju na barem udeseterostručene profite u obnovi, pa… Slično je s razlozima pomaganja Izraelu i sudjelovanja u genocidu nad Palestincima. Dok se mirotvoran svijet zgraža nad gaženjem ljudskih prava i međunarodnih pravnih normi, trgovci smrću zadovoljno broje sve deblje i deblje svežnjeve milijuna okrvavljene kešovine. Biden ili Trump? Sasvim je svejedno tko sjedi u Ovalnom uredu, ako osigurava – profite.
„Ne možemo sa sigurnošću znati što Trump misli, ali možemo se prisjetiti što je radio s Ukrajinom“, kazao je Kovačević. „Znamo da je Kongres izglasao odluku o dodjeli pomoći Ukrajini od 300 milijuna dolara. Predsjednik Trump je odbio potpisati nalog za isplatu tog novca dok predsjednik Zelenski ne provede ono što od njega traži. Time je zapravo prekršio ustav SAD-a. A što je tražio od Zelenskog? Da mu dostavi dokaze protiv Bidenova sina koje bi mogao iskoristiti u američkim unutarnjim političkim nadmetanjim. Tada je u Ukrajini smijenio američku veleposlanicu, jer ga je upozorila na to da nije zadaća veleposlanstva izvršavati predsjednikove narudžbe. I poslao je osobnog odvjetnika, ne kao veleposlanika, nego kao osobu s njegovim ovlastima za upravljati veleposlanstvom u Kijevu u pokušaju da od predsjednika Zelenskog iznudi ono što je Trumpu bilo potrebno protiv Bidena.
Znamo i kako je izgledao summit Trump – Putin u Helsinkiju kada je predsjednik Trump rekao na konferenciji za novinare da ne vjeruje američkim obavještajnim službama, nego da više vjeruje sugovorniku. Trump pretpostavlja da vi s Putinom mogao sklopiti neki sporazum i onda primorati Zelenskog da ga prihvati.“
Kako bilo, tek, rat u Ukrajini će se završiti kako će se i kada završiti nakon što se dogovore – dakako, daleko od javnog oka – Bijela kuća i Kremlj. Bruxelles na objema adresama će biti statist ispred zatvorenih vrata, a Kijev čak ni to. Liga naroda, pardon, Ujedinjeni narodi samo će udariti svoj pečat globalne impotencije na taj dogovor. Otuda paničan strah u Uniji i NATO-u, ali i nervoza u UN-u, od toga da Donald John Trump ipak 5. studenoga 2024. uzme mjeru „pospanom Joeu“. Hoće li njegovo predizborno obećanje „Učinimo Ameriku opet velikom!“ vratiti makar iluziju tzv. američkog sna na mjesto danonoćne more, živi bili… Naravno da neće. Sutra će biti novi dan. Za to vrijeme osoblje Bidenove predsjedničke kampanje sapuna dasku vremešnom Trumpu na način za koji se dosad mislilo da je „ovako podmukla izborna prijevara“, tvrdi u Jutarnjem listu Gojko Drljača, moguća samo u Rusiji, Kini, Sjevernoj Koreji, injsl.
„U demokraciji birači ne izlaze na izbore zato da bi dobili administraciju“, zaključuje Drljača, „ koja će pokrivati realno mentalno i fizičko stanje predsjednika. Nije li otužno na što je administracija Bijele kuće reducirala najvažniju liberalnu demokraciju planeta?“ Ugledna Amerika!? Ma dajte najte…
