U srijedu je u Zastupničkom domu američkog Kongresa usvojen nacrt zakona o uvođenju sankcija za potporu Siriji. Dosadašnje sankcije su se ograničavale na sirijske dužnosnike i strateške kompanije zemlje, kako bi se Sirija iscrpila u ekonomskom smislu.
Krajem travnja su Sjedinjene Američke Države nametnule sankcije i protiv stotina sirijskih znanstvenika iz Sirije, a kao razlog je navedeno da su bili “uključeni u proizvodnju kemijskog oružja”. Ranije u siječnju je Washington nametnuo sankcije protiv sirijske vojske. Osim toga, krajem prosinca prošle godine su nametnute sankcije protiv nekih članova sirijske vlade, a 9. svibnja je predsjednik Trump produžio sankcije protiv Sirije za još godinu dana.
Međutim, novi zakon je usmjeren protiv sirijskih saveznika i propisano je da se u roku od 30 dana od dana potpisivanja od strane američkog predsjednika sankcije moraju nametnuti svima onima “koji pomažu sirijskim vlastima da dobiju oružje za masovno uništenje, raketne tehnologije i pružaju im drugu pomoć”.
“Ovaj zakon je osmišljen kako bi povećao troškove Assada i njegovih vanjskih pristaša i cilja na sektore gospodarstva koji Assadu omogućavaju da ubija nekažnjeno. Pod sankcijama će se naći strane tvrtke i banke koje pomažu Siriji i bit će prisiljene birati da posluju ili s Assadovim režimom ili sa Sjedinjenim Američkim Državama. Također će se uvesti sankcije protiv svih onih koje šalju oružje ili borce u Siriju kako bi podržali Assada”, rekao je voditelj Odbora za vanjske poslove Ed Royce.
Nakon odobrenja Zastupničkog doma će dokument će biti poslan u Senat, a zatim ga potpisuje predsjednik, prenose američki mediji.
Nije teško pretpostaviti da će se zakon, ako se bude doslovno primjenjivao, odnositi na ruske tvrtke i dužnosnike, kao i rusku vojsku koja pruža izravnu vojnu i drugu pomoć Damasku. Naravno, na popisu će se naći i Iran i Hezbollah, kao i iračka šiitska krovna organizacija sa svojom armijom od desetine tisuća boraca, Hashd Al-Shaabi, irački Hezbollah i drugi Assadovi saveznici. Hoće li ovaj zakon obuhvatiti i kineske banke i dužnosnike koji za sada šalju humanitarnu pomoć Assadovoj vladi?
U stvari, ako su ranije američke sankcije bile usmjerene isključivo na sirijske dužnosnike, ekonomiju i vojsku, one se sada šire na cijeli svijet. Među sankcioniranim dužnosnicima i tvrtkama bi se mogla naći i Češka, jedina zemlja Europske unije koja ima veleposlanstvo u Damasku i koja već duže vrijeme šalje humanitarnu pomoć ne islamističkim frakcijama na sjeveru zemlje preko Turske, nego izravno Damasku i Crvenom polumjesecu Sirije.
Najnoviji zakon američkog Kongresa je vrlo opasan korak, koji se u trenutnoj fazi hibridnog sukoba može smatrati izravnom objavom rata svim sirijskim saveznicima.
Budući da su sankcije protiv Irana i Hezbollaha i nekih šiitskih iračkih frakcija ionako na snazi, lako je pretpostaviti da se implementacija novih sankcija jedino može odnositi na Rusiju i ruski vojno-industrijski kompleks, koji sirijsku vojsku opskrbljuje velikim količinama oružja i vojne opreme za borbu protiv terorizma.
Ako ćemo doslovno tumačiti ovaj zakon, Washington je objavio rat Rusiji, tek onda Iranu i Hezbollahu, koji ionako imaju malo veze s američkim bankama ili kompanijama.
Jasno je da je krajnji cilj američkog zakona oslabiti sirijsku vojsku i saveznike i pokušati dobiti rat protiv Damaska. S druge strane je malo vjerojatno da će se itko od potencijalnih kandidata za “sankcioniranje” obratiti Edu Royceu i Bijeloj kući, kojima će reći “kako odustaju od slanja vojne u humanitarne pomoći Assadu, jer žele i dalje biti u dobrim odnosima s Amerikom i poslovati s američkim bankama i kompanijama”.
Da bi razumjeli ovaj nevjerojatan potez Kongresa, pokušajmo zamisliti da Moskva i Iran, prije svih, izglasaju zakon kojim sankcioniraju sve agresore na Sirijsku Arapsku Republiku? Početkom ovog mjeseca je turski predsjednika Erdogan u Sočiju slinio u pregovorima s Putinom, samo kako bi se rusko tržište otvorilo za turske rajčice. Možemo misliti da Rusije i Iran uvedu zakon koji će sankcionirati agresore na Siriju. Popis bi bio predugačak, a šteta neprocjenjiva, posebice ako bi se uvele sankcije poput onih koje je Washington uveo protiv Kube, Irana ili Sjeverne Koreje.
Zamislimo, opet hipotetski, da Rusija i Iran uvedu sankcije takozvanim “Prijateljima Sirije”, koji bi vrlo lako mogli slijediti američki primjer.
Što bi bilo da protjeraju sve kompanije, prvo američke, a onda svih zemalja koje se odluče usvojiti isti zakon? Da uvedu sankcije osobama, političarima, dužnosnicima i tvrtkama koje vojno, financijski i humanitarno pomažu terorističke skupine koje devastiraju Siriju?
Bilo bi zanimljivo čuti odgovor američkih kongresmena i njihovih europskih trabanata, ako se odluče usvojiti slične ili iste mjere.
Nema sumnje da će NATO pakt podržati ovu inicijativu i jasno je da ova odluka nije pitanje nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država. Europska unija za sada šuti, jer uporno želi unosne ugovore s Iranom, dok joj ni dodatno zaoštravanje sukoba s Rusijom ne ide u prilog. No, prije ili kasnije, pogotovo nakon Trumpovog potpisa, morat će se izjasniti.
Međutim, već u ovo obliku je zakon nedvosmislena potvrda da SAD Rusiju i Iran, Hezbollah i druge skupine koje u Siriji u ovom trenutku na najmanje tri fronta bore isključivo protiv “kalifata”, vidi kao neprijatelje.
No, kad topovi grme, muze šute, čak i ako su to topovi Hladnog rata.
Hoće li saveznici Damaska odgovoriti istom mjerom? Naravno da neće. To je nemoguće, jer ni u ruskoj Državnoj Dumi, kao ni u iranskom parlamentu ne sjede idioti kao u američkom Kongresu, ali će sigurno biti “asimetričnog odgovora”.
logično
Krajem travnja su Sjedinjene Američke Države nametnule sankcije i protiv stotina sirijskih znanstvenika iz Sirije, a kao razlog je navedeno da su bili “uključeni u proizvodnju kemijskog oružja”. Ranije u siječnju je Washington nametnuo sankcije protiv sirijske vojske. Osim toga, krajem prosinca prošle godine su nametnute sankcije protiv nekih članova sirijske vlade, a 9. svibnja je predsjednik Trump produžio sankcije protiv Sirije za još godinu dana.
Međutim, novi zakon je usmjeren protiv sirijskih saveznika i propisano je da se u roku od 30 dana od dana potpisivanja od strane američkog predsjednika sankcije moraju nametnuti svima onima “koji pomažu sirijskim vlastima da dobiju oružje za masovno uništenje, raketne tehnologije i pružaju im drugu pomoć”.
“Ovaj zakon je osmišljen kako bi povećao troškove Assada i njegovih vanjskih pristaša i cilja na sektore gospodarstva koji Assadu omogućavaju da ubija nekažnjeno. Pod sankcijama će se naći strane tvrtke i banke koje pomažu Siriji i bit će prisiljene birati da posluju ili s Assadovim režimom ili sa Sjedinjenim Američkim Državama. Također će se uvesti sankcije protiv svih onih koje šalju oružje ili borce u Siriju kako bi podržali Assada”, rekao je voditelj Odbora za vanjske poslove Ed Royce.
Nakon odobrenja Zastupničkog doma će dokument će biti poslan u Senat, a zatim ga potpisuje predsjednik, prenose američki mediji.
Nije teško pretpostaviti da će se zakon, ako se bude doslovno primjenjivao, odnositi na ruske tvrtke i dužnosnike, kao i rusku vojsku koja pruža izravnu vojnu i drugu pomoć Damasku. Naravno, na popisu će se naći i Iran i Hezbollah, kao i iračka šiitska krovna organizacija sa svojom armijom od desetine tisuća boraca, Hashd Al-Shaabi, irački Hezbollah i drugi Assadovi saveznici. Hoće li ovaj zakon obuhvatiti i kineske banke i dužnosnike koji za sada šalju humanitarnu pomoć Assadovoj vladi?
U stvari, ako su ranije američke sankcije bile usmjerene isključivo na sirijske dužnosnike, ekonomiju i vojsku, one se sada šire na cijeli svijet. Među sankcioniranim dužnosnicima i tvrtkama bi se mogla naći i Češka, jedina zemlja Europske unije koja ima veleposlanstvo u Damasku i koja već duže vrijeme šalje humanitarnu pomoć ne islamističkim frakcijama na sjeveru zemlje preko Turske, nego izravno Damasku i Crvenom polumjesecu Sirije.
Najnoviji zakon američkog Kongresa je vrlo opasan korak, koji se u trenutnoj fazi hibridnog sukoba može smatrati izravnom objavom rata svim sirijskim saveznicima.
Budući da su sankcije protiv Irana i Hezbollaha i nekih šiitskih iračkih frakcija ionako na snazi, lako je pretpostaviti da se implementacija novih sankcija jedino može odnositi na Rusiju i ruski vojno-industrijski kompleks, koji sirijsku vojsku opskrbljuje velikim količinama oružja i vojne opreme za borbu protiv terorizma.
Ako ćemo doslovno tumačiti ovaj zakon, Washington je objavio rat Rusiji, tek onda Iranu i Hezbollahu, koji ionako imaju malo veze s američkim bankama ili kompanijama.
Jasno je da je krajnji cilj američkog zakona oslabiti sirijsku vojsku i saveznike i pokušati dobiti rat protiv Damaska. S druge strane je malo vjerojatno da će se itko od potencijalnih kandidata za “sankcioniranje” obratiti Edu Royceu i Bijeloj kući, kojima će reći “kako odustaju od slanja vojne u humanitarne pomoći Assadu, jer žele i dalje biti u dobrim odnosima s Amerikom i poslovati s američkim bankama i kompanijama”.
Da bi razumjeli ovaj nevjerojatan potez Kongresa, pokušajmo zamisliti da Moskva i Iran, prije svih, izglasaju zakon kojim sankcioniraju sve agresore na Sirijsku Arapsku Republiku? Početkom ovog mjeseca je turski predsjednika Erdogan u Sočiju slinio u pregovorima s Putinom, samo kako bi se rusko tržište otvorilo za turske rajčice. Možemo misliti da Rusije i Iran uvedu zakon koji će sankcionirati agresore na Siriju. Popis bi bio predugačak, a šteta neprocjenjiva, posebice ako bi se uvele sankcije poput onih koje je Washington uveo protiv Kube, Irana ili Sjeverne Koreje.
„Kad topovi govore, Muze šute – čak i ako su to topovi hladnog rata”
Zamislimo, opet hipotetski, da Rusija i Iran uvedu sankcije takozvanim “Prijateljima Sirije”, koji bi vrlo lako mogli slijediti američki primjer.
Što bi bilo da protjeraju sve kompanije, prvo američke, a onda svih zemalja koje se odluče usvojiti isti zakon? Da uvedu sankcije osobama, političarima, dužnosnicima i tvrtkama koje vojno, financijski i humanitarno pomažu terorističke skupine koje devastiraju Siriju?
Bilo bi zanimljivo čuti odgovor američkih kongresmena i njihovih europskih trabanata, ako se odluče usvojiti slične ili iste mjere.
Nema sumnje da će NATO pakt podržati ovu inicijativu i jasno je da ova odluka nije pitanje nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država. Europska unija za sada šuti, jer uporno želi unosne ugovore s Iranom, dok joj ni dodatno zaoštravanje sukoba s Rusijom ne ide u prilog. No, prije ili kasnije, pogotovo nakon Trumpovog potpisa, morat će se izjasniti.
Međutim, već u ovo obliku je zakon nedvosmislena potvrda da SAD Rusiju i Iran, Hezbollah i druge skupine koje u Siriji u ovom trenutku na najmanje tri fronta bore isključivo protiv “kalifata”, vidi kao neprijatelje.
No, kad topovi grme, muze šute, čak i ako su to topovi Hladnog rata.
Hoće li saveznici Damaska odgovoriti istom mjerom? Naravno da neće. To je nemoguće, jer ni u ruskoj Državnoj Dumi, kao ni u iranskom parlamentu ne sjede idioti kao u američkom Kongresu, ali će sigurno biti “asimetričnog odgovora”.
logično
