Ukrajinska vojska je izgleda preuzela stratešku inicijativu u Donbasu, no borbe se svejedno nastavljaju. Jučerašnje vijesti su bile proturječne. S jedne strane se radi o novim uspjesima milicija i da su uništeni tenkovi ukrajinske vojske. S druge strane se stječe dojam da je slika u regiji sve tragičnija.21. srpnja su ukrajinski tenkovi nakratko ušli i u sam Donjeck. Zapovjednik obrane NR Donjeck, Igor Strelkov, izvijestio je da je ukrajinska vojska zauzela mjesto Avdiyevku i odande pokreće napad prema željezničkom kolodvoru u Donjecku. Istovremeno je ukrajinska vojska napala položaje milicija u Peskovu, Karlivki i Netaylovu. Ukrajinske trupe su nagomilale tenkove, oklopna vozila, haubice i sustave "Grad", a danas je parlament u Kijevu Poroshenku odobrio već treći krug mobilizacije od kada traje tzv. "antiteroristička operacija" na istoku zemlje.

Jedan od političkih vođa Donbasa, Konstantin Dolgov, rekao je "kako je hunta pokrenula veliku ofenzivu u Donjecku".

Granatiran je željeznički kolodvor i oštećeno niz zgrada u samom gradu Donjecku. Razorena je i lokalna tržnica. Brojne su i žrtve, kako među civilnim stanovništvom, tako i među pripadnicima milicija. Njihov broj se ne zna, budući da su borbe još uvijek u tijeku. Iz samog grada je počeo egzodus civilnog stanovništva, a sa željezničke postaje u Donjecku međugradski vlakovi voze za Kijev, Mariupol, Uman, Lugansk, Harkov, Dnjepropetrovsk, Lavov, Melitopol, St. Petersburg, Moskvu, Simferopol, Sevastopolj i Minsk.
Da bi uspjeli obraniti Donjeck, pripadnici milicija su napustili nekoliko manjih mjesta. Dio ljudi zapovjednika Igora Belzera koji je branio Dzerzhinsk, pred ofenzivom ukrajinske vojske se povukao u susjednu Gorlovku. U Dzerzhinsk su jučer poslijepodne iz sela Scherbinovka ušli pripadnici Nacionalne garde. Prije toga su se sukobili s pripadnicima milicija NRD na kontrolnoj točki na samom ulazu u Dzerzhinsk. Kasnije su neki izvori navodili da je Dzerzhinsk u potpunosti u rukama Nacionalne garde, a drugi da borbe još traju u stambenim četvrtima. Igor Strekov je konačno potvrdio da su se svi Blezerovi ljudi povukli u Gorlovku.

S druge strane milicije Donjecka su preuzele inicijativu u zauzimanju gradske zračne luke, a podsjetimo da je jučer glavni cilj ukrajinske vojske bio deblokada njihovih ljudi koji se već danima nalaze u okruženju.

Sinoć kasno je stigla vijest da se većina snaga narodnih milicija, vjerojatno i oni koji su se povukli iz manjih mjesta, grupira oko zračne luke Donjeck, što potvrđuju i snimci koji su objavljeni sinoć na You Tubeu.

21. 07 2014. – Zračna luka Donjeck u okruženju:


21. 07. 2014. - Borbe oko kolodvora i napad na zračnu luku Donjeck:


Po svemu sudeći, nadzor nad zračnom lukom je od velike važnosti i za milicije i za Kijev, budući da su se najjače snage milicije danas koncentrirale upravo u tom području.

22. 07. 2014. – Zračna luka Donjeck i velike tenkovske snage milicija u topničkom napadu na neprijateljske snage u okruženju:


Tijekom bitke kod sela Georgiejvke, regija Lugansk, milicija je uspjela srušiti jedan ukrajinski borbeni zrakoplov, ali se pilot uspio spasiti. U tom je napadu ukrajinska vojska izgubila tri tenka.

Lugansk još uvijek pod punom kontrolom milicija, ali u gradu nema električne energije, vode, a većina trgovina zatvorena. Nakon što je ukrajinska vojska prije dva dana zauzela Rubezhnoye, danas su se milicije prema Lugansku povukle iz potpuno razorenog mjesta Lisichyansk i Severnodonetska.

Stožer obrane Donbasa je priopćio da su Lisichyansk i Severnodonetck granatirani topništvom i višecjevnim sustavima "Grad", a granate su padale na stambene četvrti u samom središtu gradova. Od posljedica granatiranja gore i predgrađa Lisichyanska - Zolotarevka u Belogorovka.

"Mi smo pretrpjeli samo moralne gubitke, da se tako izrazim, jer je došlo vrijeme kada se bolje povući, nego potvrđivati svoje ambicije. Međutim ne razumijem ukrajinske vojne obavještajne službe. Oni znaju da smo napustili grad, onda se postavlja pitanje zašto se i dalje bombardira? Zašto uništavati civilno stanovništvo?", rekao je zapovjednik milicija Luganska, Alexei Mozogovoy.

Sve lošija humanitarna situacija je i u gradu Donjecku i okolici. Borbe u Gorlovki su dovele do prekida opskrbe vodom, a gradsko vodovodno poduzeće je priopćilo da su cijevi pukle na tri mjesta.

U tom kontekstu je 19. srpnja Igor Strelkov izjavio:
"U jednom mjestu za drugim se ponavlja situacija iz Slavianska, ali u mnogo većim razmjerima. Neprijatelj napreduje korak po korak. Presjekli su nam i komunikacije, a ukrajinski vojnici su 18. srpnja zauzeli i glavnu cestu koja povezuje Lugansk i Donjeck, ali, što je najvažnije, ta cesta povezuje grad s Rusijom. Neprijateljska uporišta se nalaze u selima Beloye i Veselaya Tarasivka. Tamo su na brzinu ukopali desetak tenkova, a oklopnim vozilima su otklonili mogućnost proboja. Taktičke pobjede na srednjim područjima ne mogu promijeniti stratešku situaciju i gubitak tih sela je strateški poraz, jer smo sada odsječeni od granice iz bilo kojeg vida opskrbe", rekao je Igor Strelkov.

Posljednje informacije koje su objavile RIA Novosti govore da su milicije zaustavile ofenzivu ukrajinskih snaga u Donjecku i okolici.
(Google-map regija Donjeck i Lugansk)

Član vlade NR Donjeck, Miroslav Rudenko, odgovorio je na pitanja novinara koji su htjeli iz prve ruke čuti što se događa u gradu.

"Od jučer u Donjecku traju borbe, konkretno u četvrti Kuibyshev. Kijevska hunta i dalje provodi taktiku demoraliziranja civilnog stanovništva i granatiranjem ga tjera da napusti grad. Ukrajinske vlasti krše niz međunarodnih konvencija. Civile tuku sustavima "Grad", a to zovu pobjedom. Očigledno je teror nad stanovništvom i glavna zadaća tzv. "antiterorističke operacije. U nekim dijelovima grada smo najavili evakuaciju. Ljudi idu u Rusiju. To je jedino mjesto gdje stanovnici Donbasa mogu naići na razumijevanje", novinarima je rekao Miroslav Rudenko.

Je li još moguće izaći iz grada?

Miroslav Rudenko: Da, sve dok je grad blokiran samo na zapadnoj strani i dijelom sa sjevera.

U ovom trenutku se čuje pucnjava u centru grada?

Miroslav Rudenko: Ja sam sad u zgradi vlade NRD i ovdje se pucnji ne čuju. Ranije su vođene žestoke borbe u blizini zračne luke Donjeck. Čule su se i haubice. Trenutno raspolažem informacijama da je neprijatelj pokrenuo žestok napad.

Igor Strelkov je govorio o teškoćama s kojima se suočava milicija, ali ruski vojni analitičar i glavni urednik časopisa "Nacionalna obrana", Igor Korotchenko, tvrdi "kako vojska Nove Rusije u svakom slučaju ima priliku ne samo da odbije agresiju ukrajinske vojske, nego joj nanijeti ozbiljnu štetu i natjerati da se povuče iz Donbasa".

"Svugdje gdje su u okruženju ukrajinske snage treba očistiti. Ako se ne žele predati, oni moraju biti uništeni. Svakom mora biti jasno da je ovo sada pitanje fizičkog uništenja, ne samo pobunjenika, nego i civila Donbasa. Ja bih ovo opisao kao situaciju narodnooslobodilačke borbe naroda protiv režima iz Kijeva. Iz tog kuta se moraju nastaviti vrednovati vojne i političke implikacije onoga što se događa. Milicije, kao što smo vidjeli, danas imaju moderno oružje, obučeno osoblje i imaju realne šanse za preživjeti napad. Ja ne mislim da će milicije morati držati do jeseni, jer će u Ukrajini početi ekonomska kriza velikih razmjera. Socijalni "Maidan" će se dogoditi u cijeloj zemlji. Poroshenkovom režimu više neće biti do vojne operacije na istoku Ukrajine. Riječ je o fizičkom opstanku režima i njihovih lidera", rekao je Igor Korotchenko novinaru lista Slobodni Tisak.

10. srpnja je Poroshenko rekao da će tzv. "anti-teroristička operacija biti dovršena u roku od mjesec dana. Po vašem mišljenju, neprijateljstava u proteklih deset dana sugeriraju da će biti tako kako je obećao?

Igor Korotchenko: Praviti predviđanja je sada nezahvalan zadatak. Moramo nastaviti s načelom da Nova Rusija treba nastaviti postojati kao suveren entitet. Vjerujem da Rusija mora imati odriješene ruke za sve, uključujući i neofenzivne akcije, čija je svrha podrška narodnooslobodilačkoj borbi u jugoistočnoj Ukrajini. Jasno je da se bez naše podrške, s obzirom kako se ponaša cinični Kijev, bez naše potpore snage Nove Rusije neće dugo opirati.

"Mislim da je u pravu Strelkov u svojim zaključcima. Kijev je vrlo brzo pad malezijskog zrakoplova iskoristio da poveća pritisak na milicije. Naravno, Ukrajinska vojska sada ima potpunu inicijativu u ratnoj zoni. Pogotovo jer se Poroshenko, ako pođemo od njegove logike, dobro ponaša. On je nametnuo miliciji rat s maksimalnim žrtvama na obje strane. Za njega je to vrlo isplativo. S jedne strane, to mu omogućuje da očisti Donbas od najaktivnijih protivnika sadašnjeg režima u Kijevu, a ljudi će biti uništeni ili prisiljeni na odlazak u Rusiju. S druge strane će se Poroshenko osloboditi onih koji bi mogli organizirati novi Maidan u Kijevu, posebno pristaše nacionalističkih i neonacističkih ideja. Najviše je ubijeno gorljivih mladih ljudi na obje strane. Tako je potkopao potencijal prosvjeda. Zato je ukrajinska strana zainteresirana za eskalaciju neprijateljstava. S obzirom na ogromnu superiornost ukrajinske vojske u ljudstvu i oružju, mislim da bi Kijev mogao uspjeti u narednim tjednima", kaže zamjenik direktora Instituta za političke i vojne analize, Alexander Hramchihin, koji je drugačijeg mišljenja od Igora Korothenka.

Kakvi su planovi za daljnji gerilski rat?

Alexander Hramchihin: Ja ne vidim takvu perspektivu. Većina stanovništva Donbasa se ponaša vrlo pasivno. Ili putuje u Rusiju, ili čeka tko će pobijediti. Svi koji su bili voljni pružiti oružani otpor, već su u ratu. Dakle, oni će ili umrijeti ili biti prisiljeni napustiti Donbas i otići u Rusiju. Mogu ostati neke jedinice koje će se držati neko vrijeme, vršiti sabotaže i lokalne borbe. No, ozbiljan utjecaj na situaciju vjerojatno neće imati.

U međuvremenu, je Igor Strelkov dobio nove informacije o završetku jučerašnjih borbi.

"Neprijatelj posustaje u napadu. Selo Peskov je obranila bojna Vostok. Naša stara haubica "Nona" je tukla neprijateljske položaje u zračnoj luci, a diverzantska skupina je na ulazu u zračnu luku uništila ukrajinski Kamaz sa streljivom", sinoć kasno je rekao Strelkov.

Grad Debalcevo je i dalje u rukama milicije, a izvješća o njegovom padu su se pokazala lažna. Međutim, na putu do sjevera su ljudi presreli veliku skupinu neprijateljskih tenkova.

"Najveći užas se dogodio u Dzerzhinsku. Lokalna milicija Igora Bezlera je u suradnji s oklopnim jedinicama gotovo u potpunosti uništila pripadnike Nacionalne garde koji su prošle noći ušli u zgradu gradske uprave. Ostaci ukrajinskih postrojbi su ostali zaključani u zgradi u plamenu. Tijekom borbi i za vrijeme povlačenja je milicija izgubila oko 15 ljudi, što poginulih, što ranjenih", piše Strelkov. (Fotografije i snimci jučerašnjih sukoba u Donjecku)

Ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko i političari u Kijevu tvrde kako će situaciju na bojnom polju "riješiti novo i sofisticirano američko oružje". Navodi se kupovina novih jurišnih helikoptera "Apache", a neki čak spominju i projektile "Tomahawk", no istina je potpuno drugačija.

Kijev više nema novca kojim bi financirao tzv. "antiterorističku operaciju" i stoga je mora pod svaku cijenu, pa čak i po cijenu ljudskih života, okončati još ovog mjeseca.

Naime, Ministarstvo financija Ukrajine je Vrhovnoj Radi predstavilo nacrt izmjene i dopune državnog proračuna, kojim traži da se izdvoji dodatnih 9,1 milijardi grivna (oko 780 milijuna dolara) za financiranje vojnih aktivnosti na jugoistoku zemlje.

Ministar financija Oleksander Shlapak je istaknuo kako je to nužno za nastavak vojne operacije i podsjetio da je od ožujka za "posebne operacije" izdvojeno 6,8 milijardi grivna (oko 583 milijuna dolara). Još uvijek nije stigla pomoć, stoga se od početka srpnja financiranje "posebne operacije" financira iz rezervnog fonda.

"S obzirom da u rezervnom fondu u ovom trenutku ima oko 520 milijuna grivna (44,5 milijuna dolara), a anti-teroristička operacija na košta više od 1,5 milijardi grivna (128,5 milijuna dolara) mjesečno, trebamo naći dodatna sredstva za nastavak ove operacije", rekao je Shlapak.

Za novac se ne zna gdje će ga Kijev naći, ali Poroshenko treći put u šest mjeseci proglašava vojnu mobilizaciju, a premijer Yatsenyuk prvu ekonomsku, odnosno preustroj ukrajinskog gospodarstva pod ratnim uvjetima.

Kao što smo rekli, jučer je Vrhovna Rada odobrila mobilizaciju i planira se "pod oružje" pozvati dodatnih 37 000 ljudi.

Mnogi mladići pokušavaju izbjeći vojnu obvezu, netko mitom, netko skrivanjem, a treći bijegom na rad u Rusiji. Na primjer, mjesto Sumy je umjesto planiranih 1 950 ljudi uspjelo skupiti malo manje od 300 boraca. Kao rezultat toga, stručnjaci procjenjuju da će ukupan broj ukrajinskih vojnika koji se bore u Donbasu biti 30 do 35 000 vojnika i časnika i to uzimajući u obzir Nacionalnu gardu i dragovoljačke bojne Igora Kolomoiskog i drugih oligarha i političara.

Bivši zapovjednik 58. armije Oružanih snaga Ruske Federacije, general-pukovnik Viktor Sobolev, vjeruje da plan Kijeva neće uspjeti.

"Ja ne mislim da će mobilizacija dramatično utjecati na tijek događaja u Donbasu. Nije važna samo količina vojnika. Morate shvatiti da se ukrajinska vojska tijekom svih ovih godina nakon raspada SSSR-a nije financirala. Uništen je sustav upravljanja, logistika, mobilizacijska spremnost. Stoga, on može objavljivati treću, četvrtu i petu mobilizaciju, ali to neće utjecati na tijek događaja. Treba uzeti u obzir da je moral milicije i ukrajinskih vojnika neusporediv. Milicije brane svoje obitelji, dok drugi pod izgovorom da brane domovinu ubijaju žene i djece i to sa sloganom "Za jedinstvenu Ukrajinu". Oni to vide i nije ni čudo da je Turchinov tražio pomoć NATO saveza i Washingtona u modernom oružju. I Poroshenko stalno poziva Zapad. Stoga mu ova mobilizacija neće riješiti ništa", rekao je general-pukovnik Viktor Sobolev.

Ukrajinske snage se procjenjuju na 30-35 tisuća ljudi. Je li to dovoljno da se uguši otpor u Donbasu?

Viktor Sobolev: Stanovništvo Donbasa je bilo 7,2 milijuna. Pretpostavimo da je otišlo njih milijun, ostalo je još uvijek oko 6 milijuna. Naravno, ne sudjeluju svi u neprijateljstvima. No, ako milicije dobiju oružja u dovoljnim količinama, oni bi mogli preuzeti inicijativu. Strelkov i ostali čelnici stalno od Rusije traže pomoć, ali mi im ne možemo pomoći i dati ništa. Usporedite to s reakcijom u Izraelu, koji je ubio nekoliko svojih građana i pokrenuo vojnu operaciju u Gazi i neće se zaustaviti. Oni vjeruju da štite svoje interese i ne primaju zapovijedi od međunarodne zajednice. Što se tiče Ukrajine, snage Kijeva trebaju 5 do 6 puta više ljudi da potisnu milicije. I to pod uvjetom da imaju dobru motivaciju, koordinaciju i jedinstveno vodstvo. No, sada su se uključile bojne Kolomoiskog, koje ne poštuju nikoga i ne čine ništa osim što ubijaju civile. Oni nemaju jedinstven zapovjedni sustav, ne postoji osnovna logistička i tehnička potpora. Da ne spominjem činjenicu da je, recimo, zapovjednik 24. mehanizirane brigade ostavio njegovu jedinicu u okruženju i pobjegao. Kijev sad treba vremena i novca, a čini se da to nema.

Znači li to da novom mobilizacijom Kijev priprema nametnuti izvanredno stanje?

Viktor Sobolev: Izvanredno stanje je vrlo ozbiljna stvar. Mi to nismo nametnuli ni u jednom od dva čečenska rata. Ako Kijev uvede izvanredno stanje, on zapravo priznaje građanski rat, a ne da se bori s nekim teroristima.

Premijer Yatsenyuk je obećao mobilizaciju, ne samo vojnu, nego i ekonomsku na razini države. Međutim, službena statistika kaže kako uskoro neće biti ništa što bi se moglo mobilizirati. Proračun je vrlo ograničen, a na novac MMF-a se Kijev ne smije oslanjati, jer je zajam odobren pod strogim uvjetima, a u njima stoji kako se ne smije koristiti za rat. Mobilizacija gospodarstva je samo eufemizam kojim se želi skriti pravo stanje. Konkretno to znači manje potrošnje za ljude, a više za vojsku.

Politički analitičar Alexander Dudchak vjeruje da mobilizacija neće pomoći Kijevu, te da su resursi pri kraju, kako oni ljudski, tako i ekonomski.

"Možda bi se isplatilo odmah objaviti osamnaestu mobilizaciju, zašto ne? Bez obzira na to koliko je valova mobilizacije, broj stanovništva je ograničen. Broj radno sposobnih muškaraca, čak i manji. I tako nespremni ići u rat je ludost. Neka Kijev pita žene u zapadnoj Ukrajini, koje pozivaju svijet i ne žele slati svoju djecu u rat, što misle. To ukrajinskim vlastima ne smeta, ali s druge strane, tko će raditi i stvarati BDP? Da biste to učinili, morate imati radno sposobno stanovništvo", rekao je Alexander Dudchak.

Može li Yatsenyuk koji je proglasio "ekonomsku mobilizaciju" na neki način spasiti Kijev?

Alexander Dudchak: Može, naravno, kolapsom u gospodarstvu. Pomaknuti gospodarstvo u ratu je težak posao. Tvrtke koje su uključene u "obranu" pokušavaju učiniti nešto. Međutim, to je uglavnom obnova starih vojnih vozila, tenkova, raketnih sustava, budući da Ukrajina praktički nema proizvodnju zatvorenog tipa. Čak i topove za oklopna vozila naručuju iz Rusije i Slovačke. Dakle, prijelaz na ratno gospodarstvo će biti samo šteta, jer nema plaće, raste nezaposlenost. Formalno će ljudi raditi, ali neće primati plaću. Kijev ne može ni zaustaviti rat, jer će se onda morati nositi s gospodarstvom, tako da su sada u tijeku i beskrajni pokušaji pod svaku cijenu uvući Rusiju u rat, proglasiti agresora i naći krivca za svoje neuspjehe.

Vladimir Putin na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost: "Treba pozvati Kijev da se drži osnovnih pravila pristojnosti!"

Što se tiče Rusije, u Kremlju je održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i ruski predsjednik Vladimir Putin je bio prilično oštar u vezi Ukrajine i održao uvodni govor na kojem je rekao:

"Danas ćemo govoriti o temeljnim pitanjima. O osiguranju suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje. Svi smo svjesni koliko je političkih, nacionalnih, pravnih, socioekonomskih i drugih aspekta u ovom problemu.

Suverenitet i teritorijalni integritet je temeljna vrijednost. To znači osigurati neovisnost i jedinstvo naše zemlje, sigurnost područja ustavnog sustava, pravovremeno neutralizirati unutarnje i vanjske prijetnje, a u današnjem svijetu ih ima dovoljno. Treba odmah napomenuti da izravne vojne prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu naše zemlje danas nema, ali treba jamčiti, prije svega, strateški odnos snaga u svijetu.

Mi se strogo pridržavamo normi međunarodnog prava, ispunjavamo svoje obveze prema partnerima i drugim zemljama, savezima država, vojnim i političkim savezima, a Rusija, hvala Bogu, nije uključena u bilo kakav savez. To je također u velikoj mjeri jamstvo našeg suvereniteta.

Svaka zemlja koja ulazi u saveze, odmah daje dio svoje suverenosti. To nije uvijek odraz nacionalnih interesa zemlje, ali to je njihova suverena odluka. Nadamo se da će naš narod uzeti u obzir legitimne interese i probleme i treba znati da će uvijek imati svoje mjesto za život. Mi ćemo to uvijek rješavati isključivo diplomatskim sredstvima, putem pregovora, ali se nitko neće miješati u naše unutarnje poslove.

Međutim, u današnjem svijetu se sve više koristi jezik ultimatuma i sankcija. Koncept državne suverenosti je ugrožen. Nepoželjni režimi i zemlje koje vode samostalnu politiku ili jednostavno stoje na putu nečijim interesima - se destabiliziraju. Da bi se to učinilo, provode se takozvane "Obojene revolucije", a ako ćemo to nazvati pravim imenom – to je udar, potaknut i financiran izvana.

Naravno, naglasak je na unutarnjim problemima zemalja. Problema uvijek ima dovoljno, pogotovo u krhkim državama, propalim državama sa navodnim režimima. Naravno, uvijek postoje problemi. Samo ne razumijem zašto se koriste ova pitanja za destabilizaciju i rušenje zemalja. To je ono što se često vidi u zadnje vrijeme u različitim dijelovima svijeta.

Često se oslanja na radikalne nacionaliste, ili jednostavno na neofašističke fundamentalističke snage, kao što se dogodilo, na žalost, u mnogim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, i ono što se sada događa u Ukrajini. Sve je isto što smo već vidjeli.

Ljudi su došli na vlast naoružani i neustavnim putem. Da, nakon državnog udara, održani su izbori, ali na čudan način i šef države je opet bio od onih koji su bili pokrovitelji ili izvršili državni udar. Dio populacije koji se ne slaže s tim razvojem situacije se pokušava suzbiti bez pokušaja da se provede barem nekakav dogovor.

I prije nego što su se Rusiji počeli postavljati ultimatumi, dio populacije, koji su etnički, kulturno i povijesno blizu Rusije se namjeravao uništiti. U protivnom će Rusija biti izvrgnuta sankcijama. Čudna je to logika. I to je apsolutno neprihvatljivo.

Što se tiče načina, ti su događaji povezani sa strašnom tragedijom koja se dogodila na nebu nad Donjeckom. Naravno, još jednom izražavamo sućut obiteljima žrtava. Ovo je strašna tragedija. Rusija će učiniti sve za sveobuhvatnu i transparentnu istragu. Mi smo pozvani da utječemo na milicije jugoistoka. Učinit ćemo sve što je u našoj moći, ali ponavljam, već smo učinili dovoljno.

Jučer, kada je milicija pronašla takozvane crne kutije, ukrajinske oružane snage su organizirale tenkovski napad na gradu Donjeck. Tenkovi su se probili do željezničkog kolodvora, ali je napad odbijen.

Međunarodni stručnjaci koji su stigli na mjesto događaja nije mogli proviriti glavu. Milicije se sigurno nisu same granatirale.

Trebate pozvati vlasti u Kijevu da poštuju temeljne norme pristojnosti. Barem za kratko vrijeme istrage neka poštuju primirje. Naravno, mi ćemo učiniti sve kako bi se osiguralo da se istraga završi.

Zato je Rusija podržala prijedlog rezolucije Vijeća sigurnosti Australije. Mi ćemo i dalje biti u kontaktu sa svim partnerima u rješavanju problema sveobuhvatne istrage, ali ako se vratimo scenarijima ove vrste u cjelini, kao što sam rekao, to je svakako neprihvatljivo i kontraproduktivno. To uništava moderni svjetski poredak.

Slični postupci protiv Rusije neće proći. Recepti koje se odnose na slabe zemlje, pogođene unutarnjim proturječnostima i sukobima u nas neće proći. Naši ljudi, građani Rusije to nikada neće dopustiti.

Međutim, pokušaji da se "potrese" društveno-politička situacija, na ovaj ili onaj način, te oslabi Rusija pogađaju osjetljiva, problematična područja.

Koristit će se tzv. konkurentni mehanizmi u međunarodnoj areni. To se odnosi na ekonomsku i političku sferu. U tu svrhu, uključujući mogućnost posebno će se koristiti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, ovisni kanali, nevladine organizacije. Sve su to mehanizmi tzv. "soft-power". Sve je to u nekim zemljama shvaćeno kao "demokracija".

Mi moramo adekvatno odgovoriti na te izazove. I što je najvažnije, raditi sustavno. Rješavati probleme koji sadrže potencijalne rizike za jedinstvo naše zemlje i društva.

U posljednjih nekoliko godina smo znatno ojačali našu državu i javne ustanove, zaklade ruskog federalizma. Napredak je primjetan i u regionalnom razvoju, u rješavanju ekonomskih i socijalnih problema. Povećana je učinkovitost provedbe zakona i specijalnih službi u borbi protiv terorizma i ekstremizma. Osnovan je moderni okvir nacionalne politike, prilagođeni su pristupi u odgoju i obrazovanju. Stalno se radi na borbi protiv korupcije. Sve to jamči našu sigurnost i suverenitet.

Međutim, ne smijemo oslabiti pozornost. Ako je potrebno, brzo ćemo razvijati i provoditi dodatne mjere. Na svim tim područjima moramo imati dugoročni strateški program djelovanja.

S tim u vezi želim skrenuti pozornost na nekoliko prioriteta. Prvo - to su napori na jačanju međuetničke harmonije. Nadležna migracijska politika treba dati čvrst odgovor na činjenice, neaktivnosti dužnosnika ili kriminal, što može biti izazvan sukobima na nacionalnoj osnovi.

To je problem za sve razine vlasti, od federalne do općinske. I naravno, tu je važan i stav našeg civilnog društva, koje treba reagirati na kršenje ljudskih prava i sloboda, te pridonijeti prevenciji i suzbijanju radikalizma i ekstremizma.

Od civilnog društva očekujemo učinkovitu pomoć u poboljšanju sustava javne uprave u području nacionalne politike. I što je najvažnije, u obrazovanju mladih ljudi u duhu patriotizma i odgovornosti o sudbini domovine.

Drugi važan zadatak je zaštita ustavnog poretka. U cijeloj Rusiji mora vladati Ustav, jedinstvo ekonomskog i pravnog prostora. Određeni federalni standardi su nepovredivi i nitko nema pravo kršiti zakon i prava građana. Važno je da svi Rusi, bez obzira gdje žive, imaju jednaka prava i jednake mogućnosti. To je temelj demokratskog sustava.

Treće ključno područje je održiv i uravnotežen gospodarski i društveni razvoj. Stoga je ključno uzeti u obzir teritorijalne i regionalne čimbenike. Moramo osigurati prioritetni razvoj strateški važnih područja, uključujući i Daleki Istok i druga područja.

Četvrto. Najvažniji jamac suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije ostaju naše oružane snage. Mi ćemo reagirati na odgovarajući način i razmjerno pristupu NATO vojne infrastrukture na našim granicama.

Nećemo ostaviti bez nadzora implementaciju globalne proturaketne obrane i izgradit ćemo rezerve strateških nenuklearnih preciznih oružja.
Često nam kažu da je proturaketni sustav - obrambeni sustav. Što god rekli naše strane kolege, mi smo svjesni što se zapravo događa. Naime, kontigent vojnika NATO saveza u području europskih istočnih država je prkosno pojačan, uključujući u vodama Crnog mora i Baltik. Raste opseg i intenzitet operativnih i borbenih obuka.

U tom smislu, potrebno je u potpunosti i na vrijeme provesti sve planirane mjere za jačanje obrane zemlje, uključujući, naravno, na Krimu i Sevastopolju, gdje zapravo moramo ponovno stvoriti vojnu infrastrukturu."

Vladimir Putin poziva Kijev da se drži osnovnih pravila pristojnosti:



Izvor: advance