Hrvatski mediji vrlo malo pozornosti pridaju onome što ruski mediji pišu o slučaju Agrokor i da je ovo možda namjerno proizvedeni sukob kako bi se poduzetnici odvratili od ideje da se zadužuju kod ruskih državnih banaka, posebno kod Sberbanke, koja je izdala ljutito priopćenje, obzirom da je, kako tvrde, imala spreman plan za prevazilaženje problema u Agrokoru.
Pođimo od članka kojeg je, citirajući Bloomberg, ruski portal Finanz objavio 29. ožujka. Ruski financijski portal tada piše kako je vlasnik Agrokora blizu potpisivanja ugovora s kreditorima, na čelu sa Sberbankom, prema kojem će mu se zamrznuti obveze otplate duga za šest mjeseci i osigurati likvidnosti u zamjenu za sudjelovanje u upravljanju najvećoj tvrtki u Hrvatskoj, te kako će se osnovati novi tim za restrukturiranje.
Ako Ivica Todorić ne potpiše ugovor, riskira da potpuno izgubiti kontrolu nad Agrokorom, zbog čega što je hrvatska Vlada priprema poseban zakon o velikim tvrtkama, koji će omogućiti vlastima da imenuju stečajnog upravitelja. Zbog povjerljive prirode pregovora, zakon će biti predstavljen na sastanku vlade u četvrtak i treba dobiti zeleno svjetlo od parlamenta, kao što je navedeno u hrvatskim medijima.
Pregovori Todorićem, vjerovnicima i Vladom usmjereni su na spašavanje prodavača i proizvođača hrane, jer kompanija čini oko 15 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske. Kolaps Agrokora bi bio udarac u gospodarstvu, ali ne samo dobavljača u Hrvatskoj, nego i ostatku bivše Jugoslavije. Prihodi u tvrtki u kojoj radi 60 000 ljudi iznose oko 7 milijardi dolara godišnje.
Vladin plan vjerojatno ponuditi kreditorima pravo glasa u restrukturiranju duga. U izradi novog zakona o insolventnosti je vlada u Zagrebu bila u kontaktu s kreditorima ruske Sberbanke i VTB banke, koje drže više od trećine duga Agrokora, a on se procjenjuje na 3,7 milijardi dolara.
Problemi tvrtke su postali poznati u siječnju, kada je Agrokor najavio da neće moći posuditi novac po dobrim uvjetima, čime je izazvao paniku među kreditorima, koji su počeli sumnjati u Todorića i njegove sposobnosti da ispuni obveze prema investitorima i da plati dobavljače kojima duguje više od 2,2 milijarde eura.
Tada je Agrokor izdao 300 milijuna eura obveznica s dospijećem u svibnju 2019. godine, koje su pale na rekordno niskih 49 centi po euru, prenosi Bloomberg.
Ranije, 21. ožujka, nakon što je intervju za Večernji list dao ruski veleposlanik u Zagrebu, ruski portal RNS piše kako je Sberbanka zatražila od ruskog Ministarstva vanjskih poslova da se očituje u vezi izjave ruskog veleposlanika o problemima u Agrokoru.
Čelnik Sberbanke, German Gref, novinarima je rekao kako njegova kuća ne namjerava steći kontrolu nad Agrokorom, kako je ranije pisao Bloomberg.
“Postoje ljudi koji bolesno pate od svih vrsta zabluda. Ovo je jedna od verzija koje sam čuo. Pročitao je sam u jednoj od najuglednijih publikacija. No, što je zapravo istina? Istina je da si je ruski veleposlanik dopustio nedozvoljene stvari i komentirao poslovnu situaciju. Da, naravno, nije imao nikakve kontakte s nama. Nadalje, žalio sam se Ministarstvu vanjskih poslova sa zahtjevom da razjasni ovu situaciju. Dobili smo objašnjenje da je ti bio incident i osobni stav veleposlanika, na njegovu osobnu inicijativu. Ova situacija ne odražava naš stav i Ministarstvo vanjskih poslova će učiniti sve da takvih incidenata u budućnosti više ne bude”, rekao je Gref, ali nije naveo koja je izjava u pitanju.
Prema njegovim riječima, Sberbanka incident smatra završenim.
“Veleposlanik je prekoračio svoje nadležnosti i, naravno, stvorio poteškoće za tvrtku, jer je prouzročio ozbiljne fluktuacije na tržištu”, rekao je German Gref.
U svibnju 2016. je Agrokor najavio potpisivanje ugovora sa Sberbankom o dobivanju kredita u iznosu od 350 milijuna eura. Početkom veljače 2017. je za Večernji list veleposlanik Anvar Azimov izvijestio da se ne planiraju davati novi krediti, a ako ih bude, zahtjev će se razmatrati u svjetlu postojećih problema.
“Naša startna pozicija je da Agrokor mora vratiti novac. Ako ne, oni će se suočiti sa Sberbankom. Ne, Rusija nema namjeru uzimanja bilo kojeg dijela Agrokora”, bila je izjava veleposlanika Azimova.
“Mi nismo tvrtka koja želi dobiti bilo koji drugi posao, posebno ne na ovaj način. Mi nismo u mogućnosti upravljati najvećim trgovačkim lancem u istočnoj Europi. To je zadnje što mi želimo. U nas je sve u redu u smislu naših aktivnosti. Nama imovina ne treba, a ako je dobijemo, pokušat ćemo je prodati. Mi financiramo tvrtku, a ne širokoprofilni industrijski holding”, rekao je German Gref i potvrdio da je Sberbanka u kontaktu s vlasnicima Agrokora.
“Mi ih i dalje podržavamo Agrokor i sve ćemo učiniti da prebrodi privremene probleme koji su se pojavili. S nama je dogovoren plan crven kao rubin za izlaz iz ove situacije. Sada aktivno pregovaramo s tvrtkom i drugim vjerovnicima. Dok imamo puno razumijevanje, možemo riješiti i ove vrlo ozbiljne probleme”, rekao je čelnik Sberbanke.
Nakon toga VTB banka izlazi s informacijom da je Agrokor od kreditora skrivao potpune informacije o zaduženosti tvrtke, rekao je prvi zamjenik predsjednika ruske banke, Jurij Solovjev.
“Vlasnici i uprava Agrokora su duže vremena netočno izvještavali, što je dovelo do toga da je tvrtka nagomilala dug koji nikada nije prikazala”, rekao je Solovjev.
On je aktivnosti Agrokora nazvalo “krivotvorenjem”, ali je kasnije VTB banka ispravila ovaj komentar, rekavši da se Solovjev “pogrešno izrazio”.
Predstavnici Agrokora nisu odmah komentirali optužbe Bloomberga koje se odnose na financijska izvješća, a Solovjev nije objasnio kako je VTB je došao do takvih zaključaka.
“VTB razmatra mogućnost kratkoročne likvidnosti i restrukturiranje duga kompanije, čime izlaže riziku oko 300 milijuna eura”, rekao je Solovjev.
Vjerovnici i hrvatska Vlada, prema Solovjevu, trebaju pregovarati o uvođenju predstavnika za upravljanje tvrtkom, čija se dioničarska struktura može i promijeniti.
“Sada je najvažniji zadatak smiri sve i zaustaviti paniku”, rekao je Solovjev.
Unatoč izjavi Germana Grefa kako je Sberbanka dogovorila kristalno jasan plan za izlaz iz ove situacije, Bloomberg piše kako je najveći hrvatski proizvođač hrane i trgovac Agrokor, dužnik Sberbanke i VTB banke, na rubu bankrota.
“Povijest Agrokora je klasičan primjer neselektivnog zaduživanja na tržištima u nastajanju, tako da je sudbina članice EU i NATO saveza sada u rukama ruske Sberbanke. Alarm je zazvonio u siječnju, kada je Agrokor objavio da ne može posuditi novac po atraktivnim uvjetima, što je dovelo do ubrzanog rješavanja obveznica od strane nositelja, koji su počeli sumnjati u Todorića i da će uspjeti vratiti dug”, piše Bloomberg, sugerirajući da se to nikada ne bi dogodilo, da se Agrokor zaduživao na domaćem financijskom tržištu ili provjerenom tržištu EU i zemalja NATO pakta.
“Sberbanka je potrčala da spasi svoje ulaganje od milijarde eura, nudeći Todoriću pomoć da vrati dug dobavljačima njegovih supermarketa. Međutim, sada kada su nastali problemi, postaje jasnije da Sberbanka, kao uvjet spašavanja Agrokora, traži uklanjanje Todorića”, piše Bloomberg, koji tvrdi “kako je sve ovo posljedica ljutnje Kremlja na hrvatsku, koja je glasala za sankcije protiv Rusije u vezi događanja u Ukrajini, kao i napetih odnosa Hrvatske sa Srbijom, najbližim saveznikom Rusije u regiji”.
Bloomberg tada prenosi izjavu ruskog veleposlanika u Zagrebu, koja je, navodno, potvrdila strahove investitora zbog ruske intervencije u poslovima u Europi, a posebno kada su u veljači predstavnici Sberbanke i VTB banke javno podsjetili Agrokor na njegov duga prema drugim najvećim kreditorima hrvatske tvrtke.
Aleksander Pivovarenko, stručnjak za Balkan pri Institutu za slavistiku, kaže da je Sberbanka u nezgodnom položaju, jer se Rusiju stalno optužuje “za pokušaje potkopavanja regije kroz investicije”.
“U stvari, posao je posao, a politika je politika“, rekao je Aleksander Pivovarenko.
Vlada Hrvatske, po svemu sudeći, vjeruje Grefu i podržava napore za spašavanje tvrtke s prihodima od gotovo 7 milijardi dolara godišnje, koja ima gomilu dobavljača i 60 tisuća zaposlenih, čak i uz rizik da Sberbanka dobije veći utjecaj na gospodarstvo zemlje.
Vlada je upravo usvojila prijedlog zakona, takozvani “Lex Agrokor”, prema kojem je uvođenje izvanredne uprave trgovačkih društava od ključnog značaja za RH kojim se, kako se navodi u obrazloženju, nastoji spriječiti da “nekontrolirani kolaps takvog društva može prouzročiti lančanu reakciju koja potencijalno može ozbiljno ugroziti cijeli gospodarski sustav RH”.
Zakonom je definirano da izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade, te da je isključivo sud nadležan nadzirati rad izvanrednog povjerenika, s tim da sud može opozvati izvanrednog povjerenika, te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade RH.
Vjerovničko vijeće može imati najviše 9 članova, a sastavljeno je od predstavnika vjerovnika, dok broj članova Vjerovničkog vijeća i razvrstavanje vjerovnika u skupine utvrđuje sud na prijedlog izvanrednog povjerenika, pri čemu broj članova mora biti neparan. Važna odredba je ta da Vjerovničko vijeće sudjeluje u ime vjerovnika u sastavljanju i pripremi nagodbe te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe.
Nadalje, od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja kao niti postupaka izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava. U roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik uz suglasnost Vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom, a u bilo koje doba za vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave sud može na zahtjev izvanrednog povjerenika, uz pribavljenu suglasnost Vjerovničkog vijeća odlučiti da se postupak izvanredne uprave okonča i da se otvori stečajni postupak, ako utvrdi da su nastupile okolnosti zbog kojih više ne postoji razumna vjerojatnost za uspostavu ekonomske ravnoteže i nastavljanja poslovanja dužnika na trajnijoj osnovi, a utvrdi da postoji neki od stečajnih razloga sukladno postojećem Stečajnom zakonu.
Kako će na ovu odluku Vlade reagirati kreditori i hoće li ona zadovoljiti njihove uvjete, saznat ćemo već večeras ili u narednim danima.
logično
Pođimo od članka kojeg je, citirajući Bloomberg, ruski portal Finanz objavio 29. ožujka. Ruski financijski portal tada piše kako je vlasnik Agrokora blizu potpisivanja ugovora s kreditorima, na čelu sa Sberbankom, prema kojem će mu se zamrznuti obveze otplate duga za šest mjeseci i osigurati likvidnosti u zamjenu za sudjelovanje u upravljanju najvećoj tvrtki u Hrvatskoj, te kako će se osnovati novi tim za restrukturiranje.
Ako Ivica Todorić ne potpiše ugovor, riskira da potpuno izgubiti kontrolu nad Agrokorom, zbog čega što je hrvatska Vlada priprema poseban zakon o velikim tvrtkama, koji će omogućiti vlastima da imenuju stečajnog upravitelja. Zbog povjerljive prirode pregovora, zakon će biti predstavljen na sastanku vlade u četvrtak i treba dobiti zeleno svjetlo od parlamenta, kao što je navedeno u hrvatskim medijima.
“Todorić gubi kontrolu nad tvrtkom na bilo koji način, ali ako napravi dogovor s vjerovnicima, moći će zaraditi neko vrijeme i biti prisutan u tvrtki i sudjelovati u tom procesu”, izjavio je Damir Novotny.
Pregovori Todorićem, vjerovnicima i Vladom usmjereni su na spašavanje prodavača i proizvođača hrane, jer kompanija čini oko 15 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske. Kolaps Agrokora bi bio udarac u gospodarstvu, ali ne samo dobavljača u Hrvatskoj, nego i ostatku bivše Jugoslavije. Prihodi u tvrtki u kojoj radi 60 000 ljudi iznose oko 7 milijardi dolara godišnje.
Vladin plan vjerojatno ponuditi kreditorima pravo glasa u restrukturiranju duga. U izradi novog zakona o insolventnosti je vlada u Zagrebu bila u kontaktu s kreditorima ruske Sberbanke i VTB banke, koje drže više od trećine duga Agrokora, a on se procjenjuje na 3,7 milijardi dolara.
Problemi tvrtke su postali poznati u siječnju, kada je Agrokor najavio da neće moći posuditi novac po dobrim uvjetima, čime je izazvao paniku među kreditorima, koji su počeli sumnjati u Todorića i njegove sposobnosti da ispuni obveze prema investitorima i da plati dobavljače kojima duguje više od 2,2 milijarde eura.
Tada je Agrokor izdao 300 milijuna eura obveznica s dospijećem u svibnju 2019. godine, koje su pale na rekordno niskih 49 centi po euru, prenosi Bloomberg.
Sberbanka intervenira u Ministarstvu vanjskih poslova
Ranije, 21. ožujka, nakon što je intervju za Večernji list dao ruski veleposlanik u Zagrebu, ruski portal RNS piše kako je Sberbanka zatražila od ruskog Ministarstva vanjskih poslova da se očituje u vezi izjave ruskog veleposlanika o problemima u Agrokoru.
Čelnik Sberbanke, German Gref, novinarima je rekao kako njegova kuća ne namjerava steći kontrolu nad Agrokorom, kako je ranije pisao Bloomberg.
“Postoje ljudi koji bolesno pate od svih vrsta zabluda. Ovo je jedna od verzija koje sam čuo. Pročitao je sam u jednoj od najuglednijih publikacija. No, što je zapravo istina? Istina je da si je ruski veleposlanik dopustio nedozvoljene stvari i komentirao poslovnu situaciju. Da, naravno, nije imao nikakve kontakte s nama. Nadalje, žalio sam se Ministarstvu vanjskih poslova sa zahtjevom da razjasni ovu situaciju. Dobili smo objašnjenje da je ti bio incident i osobni stav veleposlanika, na njegovu osobnu inicijativu. Ova situacija ne odražava naš stav i Ministarstvo vanjskih poslova će učiniti sve da takvih incidenata u budućnosti više ne bude”, rekao je Gref, ali nije naveo koja je izjava u pitanju.
Prema njegovim riječima, Sberbanka incident smatra završenim.
“Veleposlanik je prekoračio svoje nadležnosti i, naravno, stvorio poteškoće za tvrtku, jer je prouzročio ozbiljne fluktuacije na tržištu”, rekao je German Gref.
U svibnju 2016. je Agrokor najavio potpisivanje ugovora sa Sberbankom o dobivanju kredita u iznosu od 350 milijuna eura. Početkom veljače 2017. je za Večernji list veleposlanik Anvar Azimov izvijestio da se ne planiraju davati novi krediti, a ako ih bude, zahtjev će se razmatrati u svjetlu postojećih problema.
“Naša startna pozicija je da Agrokor mora vratiti novac. Ako ne, oni će se suočiti sa Sberbankom. Ne, Rusija nema namjeru uzimanja bilo kojeg dijela Agrokora”, bila je izjava veleposlanika Azimova.
“Mi nismo tvrtka koja želi dobiti bilo koji drugi posao, posebno ne na ovaj način. Mi nismo u mogućnosti upravljati najvećim trgovačkim lancem u istočnoj Europi. To je zadnje što mi želimo. U nas je sve u redu u smislu naših aktivnosti. Nama imovina ne treba, a ako je dobijemo, pokušat ćemo je prodati. Mi financiramo tvrtku, a ne širokoprofilni industrijski holding”, rekao je German Gref i potvrdio da je Sberbanka u kontaktu s vlasnicima Agrokora.
“Mi ih i dalje podržavamo Agrokor i sve ćemo učiniti da prebrodi privremene probleme koji su se pojavili. S nama je dogovoren plan crven kao rubin za izlaz iz ove situacije. Sada aktivno pregovaramo s tvrtkom i drugim vjerovnicima. Dok imamo puno razumijevanje, možemo riješiti i ove vrlo ozbiljne probleme”, rekao je čelnik Sberbanke.
Nakon toga VTB banka izlazi s informacijom da je Agrokor od kreditora skrivao potpune informacije o zaduženosti tvrtke, rekao je prvi zamjenik predsjednika ruske banke, Jurij Solovjev.
“Vlasnici i uprava Agrokora su duže vremena netočno izvještavali, što je dovelo do toga da je tvrtka nagomilala dug koji nikada nije prikazala”, rekao je Solovjev.
On je aktivnosti Agrokora nazvalo “krivotvorenjem”, ali je kasnije VTB banka ispravila ovaj komentar, rekavši da se Solovjev “pogrešno izrazio”.
Predstavnici Agrokora nisu odmah komentirali optužbe Bloomberga koje se odnose na financijska izvješća, a Solovjev nije objasnio kako je VTB je došao do takvih zaključaka.
“VTB razmatra mogućnost kratkoročne likvidnosti i restrukturiranje duga kompanije, čime izlaže riziku oko 300 milijuna eura”, rekao je Solovjev.
Vjerovnici i hrvatska Vlada, prema Solovjevu, trebaju pregovarati o uvođenju predstavnika za upravljanje tvrtkom, čija se dioničarska struktura može i promijeniti.
“Sada je najvažniji zadatak smiri sve i zaustaviti paniku”, rekao je Solovjev.
“Nakon 60 dana panike na tržištu, balkansko carstvo Sberbanke se raspada”
Unatoč izjavi Germana Grefa kako je Sberbanka dogovorila kristalno jasan plan za izlaz iz ove situacije, Bloomberg piše kako je najveći hrvatski proizvođač hrane i trgovac Agrokor, dužnik Sberbanke i VTB banke, na rubu bankrota.
“Ivici Todoriću je trebala 41 godina da izgradi carstvo, koja sada čini gotovo šestinu gospodarstva Hrvatske. Njegovim glavnim kreditorima, ruskoj Sberbanci i VTB-u, bilo je dovoljno samo dva mjeseca i zbog panike na tržištu su odlučili da Todorić mora otići”, piše Bloomberg.
“Povijest Agrokora je klasičan primjer neselektivnog zaduživanja na tržištima u nastajanju, tako da je sudbina članice EU i NATO saveza sada u rukama ruske Sberbanke. Alarm je zazvonio u siječnju, kada je Agrokor objavio da ne može posuditi novac po atraktivnim uvjetima, što je dovelo do ubrzanog rješavanja obveznica od strane nositelja, koji su počeli sumnjati u Todorića i da će uspjeti vratiti dug”, piše Bloomberg, sugerirajući da se to nikada ne bi dogodilo, da se Agrokor zaduživao na domaćem financijskom tržištu ili provjerenom tržištu EU i zemalja NATO pakta.
“Sve se dogodilo vrlo brzo. Todorić je propustio nekoliko izglednih prilika da tvrtku postavi čvršće financijske temelje, a Sberbanka je morala intervenirati da spasi tvrtku”, rekli su iz njemačke kuće Landesbank Berlin Investment GmbH, koja ima portfelj Agrokora.
“Sberbanka je potrčala da spasi svoje ulaganje od milijarde eura, nudeći Todoriću pomoć da vrati dug dobavljačima njegovih supermarketa. Međutim, sada kada su nastali problemi, postaje jasnije da Sberbanka, kao uvjet spašavanja Agrokora, traži uklanjanje Todorića”, piše Bloomberg, koji tvrdi “kako je sve ovo posljedica ljutnje Kremlja na hrvatsku, koja je glasala za sankcije protiv Rusije u vezi događanja u Ukrajini, kao i napetih odnosa Hrvatske sa Srbijom, najbližim saveznikom Rusije u regiji”.
“Ruska prijetnja”
Bloomberg tada prenosi izjavu ruskog veleposlanika u Zagrebu, koja je, navodno, potvrdila strahove investitora zbog ruske intervencije u poslovima u Europi, a posebno kada su u veljači predstavnici Sberbanke i VTB banke javno podsjetili Agrokor na njegov duga prema drugim najvećim kreditorima hrvatske tvrtke.
Aleksander Pivovarenko, stručnjak za Balkan pri Institutu za slavistiku, kaže da je Sberbanka u nezgodnom položaju, jer se Rusiju stalno optužuje “za pokušaje potkopavanja regije kroz investicije”.
“U stvari, posao je posao, a politika je politika“, rekao je Aleksander Pivovarenko.
Vlada Hrvatske, po svemu sudeći, vjeruje Grefu i podržava napore za spašavanje tvrtke s prihodima od gotovo 7 milijardi dolara godišnje, koja ima gomilu dobavljača i 60 tisuća zaposlenih, čak i uz rizik da Sberbanka dobije veći utjecaj na gospodarstvo zemlje.
“Lex Agrokor”
Vlada je upravo usvojila prijedlog zakona, takozvani “Lex Agrokor”, prema kojem je uvođenje izvanredne uprave trgovačkih društava od ključnog značaja za RH kojim se, kako se navodi u obrazloženju, nastoji spriječiti da “nekontrolirani kolaps takvog društva može prouzročiti lančanu reakciju koja potencijalno može ozbiljno ugroziti cijeli gospodarski sustav RH”.
Zakonom je definirano da izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade, te da je isključivo sud nadležan nadzirati rad izvanrednog povjerenika, s tim da sud može opozvati izvanrednog povjerenika, te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade RH.
Vjerovničko vijeće može imati najviše 9 članova, a sastavljeno je od predstavnika vjerovnika, dok broj članova Vjerovničkog vijeća i razvrstavanje vjerovnika u skupine utvrđuje sud na prijedlog izvanrednog povjerenika, pri čemu broj članova mora biti neparan. Važna odredba je ta da Vjerovničko vijeće sudjeluje u ime vjerovnika u sastavljanju i pripremi nagodbe te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe.
Nadalje, od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja kao niti postupaka izvansudske naplate protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava. U roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik uz suglasnost Vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom, a u bilo koje doba za vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave sud može na zahtjev izvanrednog povjerenika, uz pribavljenu suglasnost Vjerovničkog vijeća odlučiti da se postupak izvanredne uprave okonča i da se otvori stečajni postupak, ako utvrdi da su nastupile okolnosti zbog kojih više ne postoji razumna vjerojatnost za uspostavu ekonomske ravnoteže i nastavljanja poslovanja dužnika na trajnijoj osnovi, a utvrdi da postoji neki od stečajnih razloga sukladno postojećem Stečajnom zakonu.
Kako će na ovu odluku Vlade reagirati kreditori i hoće li ona zadovoljiti njihove uvjete, saznat ćemo već večeras ili u narednim danima.
logično
