Mnogima je poznata izreka: „Svi putevi vode u Rim“. Nastala je kao svojevrsna reakcija na izuzetnu sposobnost majstora graditelja Rimskog carstva, koji su u svoje vrijeme izgradili fascinantnu mrežu puteva, a navodno čak njih 29 su kretali iz Rima prema svim dijelovima tog ogromnog Carstva. Mnoge od rimskih cesta viae su i danas očuvane ili su čak poslužile kao podloga za izgradnju novih modernih cesta. Znanstvenici tvrde kako je na današnjem području grada Slavonskog Broda nekada postojalo rimsko naselje naziva Marsonia.
Kolikogod stari rimski majstori graditelji prometnica bili uspješni, toliko dan danas njihova djela fasciniraju brojne laike, ali i neke stručnjake za građevinu. Pogledamo li, na primjer, samo vrhunske hrvatske, odnosno točnije brodske građevinske stručnjake, vidimo da su Rimljani sa svojim majstorijama ostali za njih nedosanjani san. Prvo na primjeru Korza, a sada i na primjeru tržnice, naši neimari nikako da priđu ni blizu svojim uzorima od prije 2500 godina. Angažirali su naši gradski oci, Meter i Duspara, najbolje dostupno, ali avaj, joj.
Kada govorimo o nekim naprednim tehnologijama i znanjima, često smo spremni tvrditi kako ne zaostajemo ni 20-30 godina iza najrazvijenijih zemalja svijeta. Međutim, pogledamo li jednu od najstarijih znanosti, građevinarstvo i jednu od najstarijih djelatnosti – cestogradnju, bar na osnovu brodskih stručnjaka moramo priznati kako zaostajemo preko 2000 godina za Rimljanima. Napraviti popločanu površinu, koja će potrajati bar nekoliko mjeseci, za naše je stručnjake neizvedivo. Osim što je to porazno za naše projektante i izvođače, još veću sramotu nose ljudi koji sve to nadziru i zaprimaju. Pitamo se odakle tim spodobama snaga i hrabrost pogledati sugrađanima u oči? A narod? Njemu za uspomenu i kratko sjećanje ostaju Kalmetine, Meterine i Dusparine. Sreća u nesreći je što ih navedena remek-djela neće dugo vremena podsjećati na spomenute štetočine. Mnogi među nama svjedočit će kako se pretvaraju u šutu i prah.
from sb underground
