S obzirom na približavanje koronavirusa granicama Hrvatske, potrebno je ponoviti što je za sada poznato o tom virusu službenog naziva 2019-nCoV, kako bi se suzbila nepotrebna panika u javnosti. Donosimo obrazloženja sa stranica Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
1. Što je koronavirus 2019-nCoV?
Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine, privremeno nazvan 2019-nCoV, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi.
2. Odakle potječu koronavirusi?
Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima.
Točan način na koji je novi virus ušao u ljudsku populaciju i načini širenja s čovjeka na čovjeka nisu još sa sigurnošću utvrđeni. Zasad se ne može reći jesu li ljudi zaraženi alimentarnim putem (konzumacijom neadekvatno termički obrađenih namirnica životinjskog porijekla), respiratornim putem (udisanjem aerosola koji nastaje pri manipuliranju životinjama i obradi mesa i ostalih proizvoda životinjskog porijekla), izravnim kontaktom (unosom infektivnog materijala, izlučevina ili krvi životinja putem sluznice ili oštećene kože) ili nekim drugim putem. Pretpostavlja se da je izvor virusa za prvooboljele osobe životinja, moguće koja se ilegalno prodavala na tržnici. Kineske zdravstvene vlasti su zatvorile tržnicu s kojom se povezuju prvi bolesnici i u tijeku je ispitivanje uzoraka životinja kojima se trgovalo.
3. Usporedba sa SARS-om ili sezonskom gripom
Novi koronavirus otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni.
SARS se pojavio krajem 2002. godine u Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Tada je od SARS-a umrla jedna od deset zaraženih osoba.
Trenutno dostupne informacije nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću moglo reći koliko je smrtonosan 2019-nCoV. Ipak, preliminarni nalazi ukazuju da je on manje smrtonosan od SARS-CoV.
Iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije. Još je prerano donositi zaključke o načinu širenja 2019-nCoV. Ipak, preliminarni podaci ukazuju da se 2019-nCoV prenosi kao SARS.
4. Kako se virus prenosi?
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće i uspješnosti širenja virusa među ljudima. Izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju.
Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije 2019-nCoV (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Ukoliko se ovaj podatak potvrdi, to će otežati rano otkrivanje zaraze 2019-nCoV. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma.
Ako se ljudi zaraženi 2019-nCoV testiraju i na vrijeme dijagnosticiraju te se provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARS-CoV i MERS-CoV virusa.
5. Koji su simptomi zaraze?
Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput:
- povišene tjelesne temperature
- kašlja
- otežanog disanja
- bolova u mišićima i
- umora.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kod većine zaraženih razviju se blaži oblici bolesti. Prema prvim i još uvijek nepouzdanim izvještajima, u 20 posto slučajeva razvije se težak oblik bolesti, odnosno teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta.
6. Tko je najugroženiji?
Općenito djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
7. Kako se liječi?
Trenutačno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, pa tako ni protiv 2019-nCoV. Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature).
Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba.
8. Kolika je stopa smrtnosti oboljelih?
Svjetska zdravstvena organizacija je najprije krajem siječnja, a potom i 10. veljače iznijela procjenu da bi smrtnost mogla biti oko 2 posto oboljelih. Istaknuli su, međutim, da je prerano uzimati taj postotak kao činjenicu i da bi se ta procjena mogla znatno promijeniti. Glavni su razlozi što se zapravo ne zna koliko je ljudi zaraženo, s obzirom da je kod ljudi koji su imali blage simptome bolesti moguće da je zaraza koronavirusom prošla nezapaženo. Procjena je vršena na osnovi broja ljudi koji su umrli u odnosu na zaražene, a prema podacima o kojima je izvještena Svjetska zdravstvena organizacija.
9. Gdje se mogu testirati?
Ukoliko vaš liječnik smatra da se trebate testirati na 2019-nCoV, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.
PREVENCIJA
- izbjegavajte kontakt s bolesnim ljudima, pogotovo ljudima koji kašlju;
- izbjegavajte tržnice i mjesta gdje se drže žive ili mrtve životinje;
- pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane;
- prije jela, nakon toaleta ili diranja životinja perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola;
- izbjegavajte doticaj sa životinjama, njihovim izlučevinama ili izmetom.
Gdje god putujete, pridržavajte se općih pravila o higijeni ruku i hrane.
Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu sa oboljelim od 2019- nCoV infekcije bit će stavljena pod aktivni nadzor u samoizolaciji. To znači da će osoba biti u samoizolaciji doma, mjeriti tjelesnu temperaturu jednom dnevno te biti u svakodnevnom kontaktu sa nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na 2019-nCoV (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
Jesu li kirurške maske učinkovita zaštita?
Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje jedan metar od bolesnika. Zravstvenim djelatnicima koji su u doticaju s pacijentima za koje se sumnja ili je potvrđen 2019-nCoV savjetuje se korištenje kirurške maske ili maske veće razine filtriranja (FFP2), a kod zahvata gdje se stvara aerosol FFP3 maske.
Jesu li sigurne poštanske pošiljke iz Kine?
Prijenos novog koronavirusa putem poštanskih pošiljki nije još nigdje zabilježen. Iako nisu u potpunosti razjašnjeni putovi prijenosa ovog novog virusa, svi dostupni podaci upućuju na to da je za prijenos s čovjeka na čovjeka potreban bliski kontakt poput obiteljskog kontakta (njegovanje oboljeloga) ili doticaj s bolesnikom u zdravstvenoj ustanovi.
Svi do danas poznati koronavirusi, uključujući virus koji je prije 18 godina uzrokovao SARS i virus koji unazad sedam godina uzrokuje MERS prenose se izravnim bliskim kontaktom (kapljičnim putem) i vrlo su osjetljivi na atmosferske uvjete (vrlo kratko zadržavaju infektivnost izvan ljudskog tijela) te za ni jedan od njih nije utvrđen prijenos putem poštanskih pošiljki.
Informirajte se na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljene su informacije o koronavirusu za javnost. Možete ih naći ovdje.
Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo svakog dana u 15 sati na svojim mrežnim stranicama objavljuju najnovija saznanja. Informacije možete potražiti na sljedećoj poveznici.
Zemljopisnu raspodjelu potvrđenih slučajeva po danima i globalno i po zemljama možete naći na stranicama ECDC-a koje se svakodnevno ažuriraju na ovoj poveznici.
Informacije koje vam se čine nevjerojatnima – poput onih da se zaraza koronavirusom može spriječiti češnjakom ili korištenjem sušila za ruke provjerite na jednostavnim grafikama Svjetske zdravstvene organizacije
Mreža organizacija za provjeru činjenica također je posvećena raskrinkavanju dezinformacija o korona virusu, poput onih da se zaraženi mogu izliječiti kanabisom ili ispijanjem kravlje mokraće.
