Kako izvještava The Guardian, Zimbabve će kineski juan proglasiti punopravnom valutom u zemlji i to nakon što je Peking toj afričkoj zemlji odlučio otpisati dugove.
Kineski juan tako postaje najnovija valuta koja će se koristiti u javnoj trgovini u Zimbabveu, čime afrička nacija ujedno nastoji povećati trgovinu s Kinom. Sporazum da juan postane zakonsko sredstvo plaćanja je postignut nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping početkom prosinca posjetio Zimbabve i razgovarao s predsjednikom Robertom Mugabeom. Tada je kineski predsjednik potvrdio da će Peking odustati od potraživanja 40 milijuna dolara duga od Zimbabvea, prenosi CNBC.
"Kina je rekla da otpisuje naše dugove koje dospijevaju ove godine, a mi provodimo proces finaliziranja dužničkih instrumenata i izračuna dugova", rekao je ministar financija Zimbabvea, Patrick Chinamasa.
Chinamasa je također najavio da će Zimbabve službeno uvesti kineski juan kao pravnu valutu jer želi povećati trgovinu s Pekingom.
Zimbabve se odrekao nacionalne valute 2009. godine, jer je nakon hiperinflacije, koja je dosegla nezamislive razine, postala potpuno neupotrebljiva. Tada su se u zemlji počele koristiti strane valute, uključujući američki dolar, britansku funtu i južnoafrički rand. Juan je kasnije dodan u košaricu stranih valuta, ali njegova upotreba nije bila dozvoljena u javnim transakcija.
"Korištenje kineskog juana će ojačati trgovinu između Kine i Zimbabvea, a biti će prihvatljiv i kupcima u zemlji. Čelnik Središnje banke Zimbabvea vodi pregovore s Narodnom bankom Kine, jer želi vidjeti kako poboljšati status juana u zemlji", rekao je ministar financija Zimbabvea, Patrick Chinamasa.
Kina je postala najveći investitor u Zimbabveu, kojeg Zapad izbjegava zbog navodnih "kršenja ljudskih prava". Zemlju je potresala duboka recesija od 1999. do 2008. godine, nakon čega je vlada bila prisiljena odustati od vlastite valute.
U posljednjih pet godina je Zimbabve je dobio više od milijarde dolara zajma s niskim kamatnim stopama od Kine, koja je Harareu drugi najveći trgovinski partner, odmah nakon Južne Afrike.
Na jednoj od rijetkih posjeta Harareu je kineski predsjednik Xi Jinping ovog mjeseca svjedočio potpisivanju 10 gospodarskih sporazuma, uključujući i davanje milijarde dolara kredita za proširenje najvećeg termoenergetskog pogona u Zimbabveu.
Predsjednik Zimbabvea, Robert Mugabe, odlučio se za politiku "okretanja istoku", a The Guardian piše "kako je to primjetno u sklapanju novih saveza s istočnoazijskim zemljama i jačanju već postojećih veza".
No, priča ne završava ovdje. Uz mnoge zemlje koje su svojim financijskim tržištima i bilateralnoj trgovini otvorile vrata kineskom juanu, analitičari predviđaju da će neke zemlje, za koje se to nikada ne bi reklo, odustati od pariteta svojih nacionalnih valuta u odnosu na američki dolar. Naime, politika američkog Sustava federalnih rezervi (FED) i niske cijene nafte bi neke zemlje, među kojima i tradicionalne američke saveznike, mogli prisiliti da se odreknu dolara.
Na, primjer, azerbejdžanska valuta, manat, nakon što je zemlja u ponedjeljak odlučila odustati od pariteta s dolarom, izgubila je više od polovine svoje vrijednosti. No, ovaj je korak bio nužan, jer su niske cijene nafte utjecale na rezerve zemlje, a devalvacija kineskog juana i ruske rublje je bila težak udarac za njihove izvoznike koji su se sve teže natjecali na tržištu.
Na isti način i iz sličnih razloga je postupila Narodna banka Kazahstana, koja je u kolovozu ove godine odlučila da se za nacionalnu valutu, tengu, odustane od određivanja tečaja na temelju vrijednosti dolara i pustila je valutu da slobodno pluta.
Zbog pada cijena nafte za više od 60% od lipnja 2014. godine su se mnoge zemlje suočile s tečajnim problemima, a 2016. će se u zemljama u razvoju koje u financiranju svojih proračuna ovise o izvozu nafte situacija dodatno pogoršati, predviđa portal Financijski vjesnik.
Ako iduće godine cijena nafte i dalje bude niska, mnoge zemlje će biti prisiljene odustati od fiksnog i čvrstog tečaja i prebaciti se na fleksibilni tečaj, pišu financijski stručnjaci.
Ovdje su samo neke valute koje bi se 2016. godine mogle naći pod pritiskom, što nimalo ne čudi, budući da je J.P. Morgan najavio da će američki dolar i dalje jačati, a treba očekivati da će FED kamatnu stopu, koju je od recesije 2008. prvi put podigao ove godine, jačati i dalje, odnosno da će tijekom iduće godine FED podići kamatne stope još četiri puta.
U takvim okolnostima će se pod još većim pritiskom naći:
Saudijski rial
Kao što je u kolovozu objavio The Wall Street Journal, neki hedge fondovi su prognozirali da će kraljevstvo napustiti praksu vezivanja svoje valute za američki dolar. Saudijska Arabija je najveći izvoznik nafte na svijetu i ključna članica zemalja skupine OPEC. No, naftni sektor daje Rijadu oko 80% proračunskih prihoda, što bi s dolarom kao referentnom valutom moglo postati neodrživo. Trenutno 1 dolar vrijedi 3,75 riala.
Kuvajtski dinar
Kuvajt je kao sedmi najveći svjetski izvoznik nafte gotovo u potpunosti ovisan o nafti, što kuvajtski dinar čini najugroženijom valutom u cijeloj regiji.
Dirham - Ujedinjeni Arapski Emirati
Kao i većina drugih zemalja Arapskog poluotoka, gospodarstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata ovisi o izvozu energetskih resursa, unatoč pokušajima vlasti da diversificiraju svoje gospodarstvo.
Katarski rijal
Za razliku od drugih arapskih zemalja, oko polovice katarskog gospodarstva je vezano za nenaftne sektore, kao što su građevinarstvo, proizvodnja i financijske usluge. Zbog toga je Katar možda manje ranjiv i ne trpi toliko posljedice pada cijena nafte, ali je malo vjerojatno da zemlja u potpunosti može riješiti problem valute.
Angolska kwanza
Prošle godine je Angola devalvirala svoju valutu dva puta, jer se samo tako mogla nositi s padom cijena nafte. Zemlja je osmi najveći izvoznik nafte u svijetu, a ovako niska cijena po barelu bi mogla dodatno povećati pritisak na nacionalnu valutu.
Venezuelanski bolivar
Političke promjene u Venezueli mogu utjecati na tečaj te latinoameričke zemlje. Osim toga, Venezuela je veliki izvoznik nafte i članica OPEC-a čija ekonomija zbog pada cijena nafte trpi ozbiljne probleme. U ovom trenutku je službeni tečaj 6,4 bolivara za dolar, dok tečaj na crnom tržištu doseže 200 bolivara za dolar. Osim toga, crno tržište ima četiri puta više korisnika od onoga koje se služi službenim tečajem.
Alžirski dinar
Ove godine je alžirski dinar zabilježio oštru devalvaciju. Alžir je petnaesti po veličini izvoznik nafte u svijetu, tako da se suočava s istim problemima koji su pogodili i gore navedene zemlje.
Dolar - Hong Kong
Ako ne promijeni monetarni sustav, Hong Kong može zapasti u ozbiljne financijske poteškoće. Gospodarstvo ove regije se ne temelji toliko na vrijednosti sirovina, ali pretjerano jaka valuta u odnosu na druge valute koje su u tom području devalvirale znatno može utjecati na turistički sektor. Također se može pogoršati situacija i u financijskom sektoru.
S druge strane, ako Hong Kong ne devalvira valutu, bit će mu još teže uvoziti energiju i druge sirovine.
Dakle, jasno je da tečaj vezan za američki dolar stvara više problema no što donosi koristi, prije svega zemljama koje ovise o izvozu energenata i sirovina. S jedne strane je primjetna politika FED-a, koji nastoji ojačati dolar, a s druge monetarna politika Moskve s "plutajućom rubljom" ili Kine s planskim slabljenjem juana i njegove internacionalizacije kojom potiskuje američki dolar iz svjetske trgovine i uporabe općenito.
Koliko uopće vrijedi američki dolar?
2016. godina će, bez sumnje, biti zanimljiva, jer će dati neke odgovore na davno otvorena potanja, kao što je, na primjer, koliko uopće vrijedi američki dolar i isplati li se slijepo vezati za američku valutu i njene satelite poput eura, japanskog jena i drugih?
U tom smislu, ne samo zbog pada cijena nafte, zanimljiv je članak financijskog analitičara iz Meksika, koji je na svom blogu pojasnio da je 1933. cijena američkog dolara bila ravna cijeni 1,505 grama zlata, sve dok predsjednik Theodore Roosevelt nije odlučio umanjiti vrijednost američke valute. Odlučio je da cijena američkog dolara bude ravna cijeni 0,889 grama zlata i tako spasio američki financijski sustav.
Nakon toga je u kolovozu 1971. predsjednik Nixon odlučio odustati od zlatnog standarda i njegova odluka traje sve do danas. No, Nixon je rekao da za svaki posuđeni dolar treba dati 0,889 grama zlata, što je "vrijednost" dolara još iz doba predsjednika Theodora Roosevelta.
Već u to vrijeme su financijski stručnjaci sumnjali u mogućnost da se dolar može podržati s 0,889 grama zlata. Trenutno je cijena grama zlata sada je premašila vrijednost američke valute. Naime, trenutno jedan dolar vrijedi 0,026 grama plemenitog metala, odnosno 2,6 stotinke grama zlata.
Meksički poduzetnik kaže da je dolar osuđen na propast, a to će se dogoditi onog trenutka kada nitko bude htio isporučiti čak ni minimalnu količinu zlata za kupnju jednog dolara.
Forbes procjenjuje da je u povijesti čovječanstva izvađeno 175 000 tona, a dostupno je u kovanicama, polugama ili nakitu.
Zlato je pravi novac i za njim je prisutna stalna potražnja na tržištima, a neki ga smatraju i za najbolju investiciju, usprkos optužbama da se jednostavno radi o "omiljenom metalu". No, činjenica je da zlato ima vrijednost priznatu u cijelom svijetu.
Dakle, dolar svoju središnju novčanu vrijednost ipak temelji na zlatu, bez obzira što je napustio zlatni standard, kaže analitičar.
Prema Forbesu, upravo zbog zlata je 2011. godine dolar imao najgori paritet, kada je pao na vrijednost od 0,016 grama zlata po jedinici.
Trend propasti dolara je očito neizbježan, kaže financijski analitičar Guillermo Braba i završava ističući da su akumulacija fizičkih rezervi zlata i srebra jedini način za uštedjeti novac, jer drugi "novac" ionako nametnut od strane vlade koja se financira porobljavanjem drugih nacija i društava, kojima smanjuje kupovnu moć i gura ih u financijsku krizu.
Biti će zanimljivo koja će od gore navedenih osam zemalja to prva shvatiti i hoće li se to uopće dogoditi, ali tečajne liste izvoznica nafte i Hong Konga jasno govore da je zemljama koji su tečaj čvrsto vezale za američku valutu nešto krenulo po zlu.
altermainstreaminfo
Kineski juan tako postaje najnovija valuta koja će se koristiti u javnoj trgovini u Zimbabveu, čime afrička nacija ujedno nastoji povećati trgovinu s Kinom. Sporazum da juan postane zakonsko sredstvo plaćanja je postignut nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping početkom prosinca posjetio Zimbabve i razgovarao s predsjednikom Robertom Mugabeom. Tada je kineski predsjednik potvrdio da će Peking odustati od potraživanja 40 milijuna dolara duga od Zimbabvea, prenosi CNBC.
"Kina je rekla da otpisuje naše dugove koje dospijevaju ove godine, a mi provodimo proces finaliziranja dužničkih instrumenata i izračuna dugova", rekao je ministar financija Zimbabvea, Patrick Chinamasa.
Chinamasa je također najavio da će Zimbabve službeno uvesti kineski juan kao pravnu valutu jer želi povećati trgovinu s Pekingom.
Zimbabve se odrekao nacionalne valute 2009. godine, jer je nakon hiperinflacije, koja je dosegla nezamislive razine, postala potpuno neupotrebljiva. Tada su se u zemlji počele koristiti strane valute, uključujući američki dolar, britansku funtu i južnoafrički rand. Juan je kasnije dodan u košaricu stranih valuta, ali njegova upotreba nije bila dozvoljena u javnim transakcija.
"Korištenje kineskog juana će ojačati trgovinu između Kine i Zimbabvea, a biti će prihvatljiv i kupcima u zemlji. Čelnik Središnje banke Zimbabvea vodi pregovore s Narodnom bankom Kine, jer želi vidjeti kako poboljšati status juana u zemlji", rekao je ministar financija Zimbabvea, Patrick Chinamasa.
Kina je postala najveći investitor u Zimbabveu, kojeg Zapad izbjegava zbog navodnih "kršenja ljudskih prava". Zemlju je potresala duboka recesija od 1999. do 2008. godine, nakon čega je vlada bila prisiljena odustati od vlastite valute.
U posljednjih pet godina je Zimbabve je dobio više od milijarde dolara zajma s niskim kamatnim stopama od Kine, koja je Harareu drugi najveći trgovinski partner, odmah nakon Južne Afrike.
Na jednoj od rijetkih posjeta Harareu je kineski predsjednik Xi Jinping ovog mjeseca svjedočio potpisivanju 10 gospodarskih sporazuma, uključujući i davanje milijarde dolara kredita za proširenje najvećeg termoenergetskog pogona u Zimbabveu.
Predsjednik Zimbabvea, Robert Mugabe, odlučio se za politiku "okretanja istoku", a The Guardian piše "kako je to primjetno u sklapanju novih saveza s istočnoazijskim zemljama i jačanju već postojećih veza".
No, priča ne završava ovdje. Uz mnoge zemlje koje su svojim financijskim tržištima i bilateralnoj trgovini otvorile vrata kineskom juanu, analitičari predviđaju da će neke zemlje, za koje se to nikada ne bi reklo, odustati od pariteta svojih nacionalnih valuta u odnosu na američki dolar. Naime, politika američkog Sustava federalnih rezervi (FED) i niske cijene nafte bi neke zemlje, među kojima i tradicionalne američke saveznike, mogli prisiliti da se odreknu dolara.
Na, primjer, azerbejdžanska valuta, manat, nakon što je zemlja u ponedjeljak odlučila odustati od pariteta s dolarom, izgubila je više od polovine svoje vrijednosti. No, ovaj je korak bio nužan, jer su niske cijene nafte utjecale na rezerve zemlje, a devalvacija kineskog juana i ruske rublje je bila težak udarac za njihove izvoznike koji su se sve teže natjecali na tržištu.
Na isti način i iz sličnih razloga je postupila Narodna banka Kazahstana, koja je u kolovozu ove godine odlučila da se za nacionalnu valutu, tengu, odustane od određivanja tečaja na temelju vrijednosti dolara i pustila je valutu da slobodno pluta.
Zbog pada cijena nafte za više od 60% od lipnja 2014. godine su se mnoge zemlje suočile s tečajnim problemima, a 2016. će se u zemljama u razvoju koje u financiranju svojih proračuna ovise o izvozu nafte situacija dodatno pogoršati, predviđa portal Financijski vjesnik.
Ako iduće godine cijena nafte i dalje bude niska, mnoge zemlje će biti prisiljene odustati od fiksnog i čvrstog tečaja i prebaciti se na fleksibilni tečaj, pišu financijski stručnjaci.
Ovdje su samo neke valute koje bi se 2016. godine mogle naći pod pritiskom, što nimalo ne čudi, budući da je J.P. Morgan najavio da će američki dolar i dalje jačati, a treba očekivati da će FED kamatnu stopu, koju je od recesije 2008. prvi put podigao ove godine, jačati i dalje, odnosno da će tijekom iduće godine FED podići kamatne stope još četiri puta.
U takvim okolnostima će se pod još većim pritiskom naći:
Saudijski rial
Kao što je u kolovozu objavio The Wall Street Journal, neki hedge fondovi su prognozirali da će kraljevstvo napustiti praksu vezivanja svoje valute za američki dolar. Saudijska Arabija je najveći izvoznik nafte na svijetu i ključna članica zemalja skupine OPEC. No, naftni sektor daje Rijadu oko 80% proračunskih prihoda, što bi s dolarom kao referentnom valutom moglo postati neodrživo. Trenutno 1 dolar vrijedi 3,75 riala.
Kuvajtski dinar
Kuvajt je kao sedmi najveći svjetski izvoznik nafte gotovo u potpunosti ovisan o nafti, što kuvajtski dinar čini najugroženijom valutom u cijeloj regiji.
Dirham - Ujedinjeni Arapski Emirati
Kao i većina drugih zemalja Arapskog poluotoka, gospodarstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata ovisi o izvozu energetskih resursa, unatoč pokušajima vlasti da diversificiraju svoje gospodarstvo.
Katarski rijal
Za razliku od drugih arapskih zemalja, oko polovice katarskog gospodarstva je vezano za nenaftne sektore, kao što su građevinarstvo, proizvodnja i financijske usluge. Zbog toga je Katar možda manje ranjiv i ne trpi toliko posljedice pada cijena nafte, ali je malo vjerojatno da zemlja u potpunosti može riješiti problem valute.
Angolska kwanza
Prošle godine je Angola devalvirala svoju valutu dva puta, jer se samo tako mogla nositi s padom cijena nafte. Zemlja je osmi najveći izvoznik nafte u svijetu, a ovako niska cijena po barelu bi mogla dodatno povećati pritisak na nacionalnu valutu.
Venezuelanski bolivar
Političke promjene u Venezueli mogu utjecati na tečaj te latinoameričke zemlje. Osim toga, Venezuela je veliki izvoznik nafte i članica OPEC-a čija ekonomija zbog pada cijena nafte trpi ozbiljne probleme. U ovom trenutku je službeni tečaj 6,4 bolivara za dolar, dok tečaj na crnom tržištu doseže 200 bolivara za dolar. Osim toga, crno tržište ima četiri puta više korisnika od onoga koje se služi službenim tečajem.
Alžirski dinar
Ove godine je alžirski dinar zabilježio oštru devalvaciju. Alžir je petnaesti po veličini izvoznik nafte u svijetu, tako da se suočava s istim problemima koji su pogodili i gore navedene zemlje.
Dolar - Hong Kong
Ako ne promijeni monetarni sustav, Hong Kong može zapasti u ozbiljne financijske poteškoće. Gospodarstvo ove regije se ne temelji toliko na vrijednosti sirovina, ali pretjerano jaka valuta u odnosu na druge valute koje su u tom području devalvirale znatno može utjecati na turistički sektor. Također se može pogoršati situacija i u financijskom sektoru.
S druge strane, ako Hong Kong ne devalvira valutu, bit će mu još teže uvoziti energiju i druge sirovine.
Dakle, jasno je da tečaj vezan za američki dolar stvara više problema no što donosi koristi, prije svega zemljama koje ovise o izvozu energenata i sirovina. S jedne strane je primjetna politika FED-a, koji nastoji ojačati dolar, a s druge monetarna politika Moskve s "plutajućom rubljom" ili Kine s planskim slabljenjem juana i njegove internacionalizacije kojom potiskuje američki dolar iz svjetske trgovine i uporabe općenito.
Koliko uopće vrijedi američki dolar?
2016. godina će, bez sumnje, biti zanimljiva, jer će dati neke odgovore na davno otvorena potanja, kao što je, na primjer, koliko uopće vrijedi američki dolar i isplati li se slijepo vezati za američku valutu i njene satelite poput eura, japanskog jena i drugih?
U tom smislu, ne samo zbog pada cijena nafte, zanimljiv je članak financijskog analitičara iz Meksika, koji je na svom blogu pojasnio da je 1933. cijena američkog dolara bila ravna cijeni 1,505 grama zlata, sve dok predsjednik Theodore Roosevelt nije odlučio umanjiti vrijednost američke valute. Odlučio je da cijena američkog dolara bude ravna cijeni 0,889 grama zlata i tako spasio američki financijski sustav.
Nakon toga je u kolovozu 1971. predsjednik Nixon odlučio odustati od zlatnog standarda i njegova odluka traje sve do danas. No, Nixon je rekao da za svaki posuđeni dolar treba dati 0,889 grama zlata, što je "vrijednost" dolara još iz doba predsjednika Theodora Roosevelta.
Već u to vrijeme su financijski stručnjaci sumnjali u mogućnost da se dolar može podržati s 0,889 grama zlata. Trenutno je cijena grama zlata sada je premašila vrijednost američke valute. Naime, trenutno jedan dolar vrijedi 0,026 grama plemenitog metala, odnosno 2,6 stotinke grama zlata.
Meksički poduzetnik kaže da je dolar osuđen na propast, a to će se dogoditi onog trenutka kada nitko bude htio isporučiti čak ni minimalnu količinu zlata za kupnju jednog dolara.
Forbes procjenjuje da je u povijesti čovječanstva izvađeno 175 000 tona, a dostupno je u kovanicama, polugama ili nakitu.
Zlato je pravi novac i za njim je prisutna stalna potražnja na tržištima, a neki ga smatraju i za najbolju investiciju, usprkos optužbama da se jednostavno radi o "omiljenom metalu". No, činjenica je da zlato ima vrijednost priznatu u cijelom svijetu.
Dakle, dolar svoju središnju novčanu vrijednost ipak temelji na zlatu, bez obzira što je napustio zlatni standard, kaže analitičar.
Prema Forbesu, upravo zbog zlata je 2011. godine dolar imao najgori paritet, kada je pao na vrijednost od 0,016 grama zlata po jedinici.
Trend propasti dolara je očito neizbježan, kaže financijski analitičar Guillermo Braba i završava ističući da su akumulacija fizičkih rezervi zlata i srebra jedini način za uštedjeti novac, jer drugi "novac" ionako nametnut od strane vlade koja se financira porobljavanjem drugih nacija i društava, kojima smanjuje kupovnu moć i gura ih u financijsku krizu.
Biti će zanimljivo koja će od gore navedenih osam zemalja to prva shvatiti i hoće li se to uopće dogoditi, ali tečajne liste izvoznica nafte i Hong Konga jasno govore da je zemljama koji su tečaj čvrsto vezale za američku valutu nešto krenulo po zlu.
altermainstreaminfo
