Godišnji izvještaj State Departmenta o vjerskim slobodama u svijetu, koji je toliko potresao bivšeg ministra kulture i aktualnog zagrebačkog vijećnika Zlatka Hasanbegovića, objavljuje se već skoro 20 godina, a cilj mu je zaštita vjerskih sloboda u cijelom svijetu. Zaštita vjerskih sloboda nalazi se u samom središtu američke vanjske politike, uz zaštitu ljudskih prava i promicanje demokracije u svijetu
Hasanbegović je, uz redatelja Jakova Sedlara, imenom prozvan u posljednjem izvješću State Departmenta zbog stavova prema ustaškom režimu. Istaknuto je da njihovi stavovi izazivaju zabrinutost srpske i židovske zajednice u Hrvatskoj. No Hasanbegović se ne miri s takvim zaključkom.
Prilično ljutito, poglavlje o Hrvatskoj nazvao je neutemeljenom besmislicom. Bivši ministar kulture smatra da je riječ o falsificiranom izvješću hrvatske nevladine, prokazivačke i preplaćene pseudoljevičarske scene, a koje je u nedostatku ozbiljne analitike nekritički preuzelo i proslijedilo američko veleposlanstvo u Zagrebu iz vremena bivše predsjedničke administracije.
Prema njegovu mišljenju, jednako je nerelevantno kao i pseudoljevičarski agitprop i difamacijska kampanja protiv predsjednika Trumpa u SAD-u i izvan njega.
No upravo Trumpova administracija pridaje veliku važnost vjerskim slobodama i komponentama američke politike na kojima se temelji njihova zaštita. Svježe izvješće je u srijedu predstavio američki državni tajnik Rex Tillerson kazavši da Sjedinjene Američke Države posebno baštine vjerske slobode i da na ovaj način staju uz rame najranjivijim skupinama u svijetu. Briga za vjerske slobode je jedna od osnovnih komponenti američke vanjske politike jer je riječ o vrijednosti na kojoj su i utemeljene Sjedinjene Američke Države.
Tillerson je predstavljajući izvješće naveo da je Trumpova administracija odlučna pozabaviti se unapređenjem vjerskih sloboda širom svijeta, ali i da će se State Department nastaviti zalagati za prava onih koji nastoje živjeti svoje živote u skladu sa svojom vjerom.
Je li moguće da tako važna sastavna komponenta američke vanjske politike bude falsificirana, kako kaže Hasanbegović?
Odluka o formiranju godišnjeg izvještaja State Departmenta o vjerskim slobodama u svijetu ugrađena je u Zakon o međunarodnim vjerskim slobodama iz 1998. godine. Tim zakonom Sjedinjene Američke Države su se obvezale da će promicati i štititi vjerske slobode u svijetu. Osmišljen je kao odgovor SAD-a na sve rašireniji progon osoba diljem svijeta samo zbog iskazivanja vjerskih osjećaja, posebno u Kini, Rusiji i Mjanmaru, ali i drugdje.
Na snagu je stupio krajem 1998. godine, kada ga je potpisao tadašnji predsjednik Bill Clinton.
Njime su osnovana tri tijela koja bi ga trebala provoditi: posebni veleposlanik za vjerske slobode, čija je pozicija trenutno upražnjena jer još uvijek nije potvrđen Sam Brownback, potom dvostranačko Povjerenstvo za vjerske slobode u svijetu te posebni savjetnik za vjerske slobode u svijetu, koji je kao novi član uključen u Vijeće za nacionalnu sigurnost.
Posebni veleposlanik za vjerske slobode nalazi se na čelu Ureda za vjerske slobode u svijetu, sastavnog dijela Državne uprave za demokraciju, ljudska prava i rad.
Jedan od zadataka tog ureda izrada je godišnjeg izvještaja koji je toliko naljutio Hasanbegovića, a koji se podnosi Kongresu. Izvještaj, kako je poznato, ima posebno poglavlje o svakoj državi svijeta.
Na temelju godišnjih izvještaja državni tajnik će prozvati bilo koju zemlju u kojoj se sistematski krše vjerske slobode te će je svrstati u skupinu od posebne zabrinutosti. Takve zemlje su predmetom daljnjih akcija SAD-a i mogućih ekonomskih sankcija. U posljednjem izvještaju, osim tzv. Islamske države kao terorističke skupine koja pod svojom kontrolom još uvijek drži velike dijelove teritorija u Siriji i Iraku, američki tajnik je izdvojio sedam država zbog čestih kršenja vjerskih prava: Iran, Saudijsku Arabiju, Tursku, Bahrein, Kinu, Pakistan i Sudan. U tim zemljama vjernike se zlostavlja, uhićuje, a nisu rijetka ni pogubljenja.
Zadatak spomenutog ureda je susretati se sa stranim dužnosnicima na svim razinama, od ministara do načelnika u najmanjem selu, kao i s pripadnicima aktivističkih skupina i vjerskim velikodostojnicima na temu vjerskih sloboda. Također sponzoriraju američke programe i skupine koje djeluju u domicilnim zemljama, a koje promiču vjerske slobode u skladu s američkom vizijom toga kako bi one trebale izgledati. Svoje djelovanje koordiniraju s drugim američkim tijelima, osobito s neovisnim povjerenstvom koje je također oformljeno zakonom iz 1998. godine.
Dakle njihova zadaća je pozorno pratiti stanje ljudskih prava u svijetu i kreirati stavove prema kojima se formira politika Sjedinjenih Američkih Država po pitanju stanja vjerskih sloboda u pojedinim državama. Logično je da pritom koriste usluge američkog veleposlanstva u predmetnoj zemlji, ali ono ne bi trebalo biti jedini izvor informacija za formiranje stajališta.
Šanse da se nešto falsificira i nametne kao službeni stav SAD-u minimalne su.
tportal
