Povijest pokazuje da se nakon velikih svjetskih sukoba vrijednost dolara uvijek u pravilu drastično povećavala. Dolar, da bi preživio sadašnju situaciju, treba novi svjetski rat, smatra ekonomski stručnjak i biši savjetnik u Ujedinjenim narodima, Valentin Katasonov.
„Položaj dolara u globalnom gospodarstvu je i dalje snažan, ali je američka valuta u velikoj opasnosti“, u svom novom članku tvrdi doktor ekonomije, profesor na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose i bivši savjetnik UN-a Valentin Katasonov (1).
Nekoliko većih svjetskih sila bi moglo jednostrano koordinirati svoje napore, udružiti sredstava i resurse, te početi pretvarati svoje dolarske rezerve u nacionalne valute, što bi dolar dovelo do kolapsa. Što će učiniti Sustav federalnih rezervi (FED), da bi spriječio ovaj scenarij?
Katasonov podsjeća uvjete u kojima je dolar postao velika svjetska valuta. Godine 1913. je 47% globalnih valutnih rezervi bilo u funtama, dok je samo 2% bilo u dolarima, ali 1928. je već 21% bilo u dolarima. Koji je bio razlog za takav veliki skok?
Američki Kongres 1913. godine pod pritiskom financijske elite stvara „US Federal Reserve“ (FED), koji počinje štampati dolare, podsjeća autor. Sjedinjene Države su u to vrijeme je bile najveći industrijski proizvođač u svijetu, ali su također imale veliki vanjski dug, posebno prema Velikoj Britaniji. Prvi svjetski rat je radikalno promijenio situaciju i transformirao sjevernoameričku zemlju u najvećeg međunarodnog vjerovnika. Čak i glavni saveznici SAD-a - Francuska i Velika Britanija – zadužuju se kod Amerike.
Drugi svjetski rat je dodatno ojačao dolar, kaže Katasonov. 70% svjetskog zlata nakon tog svjetskog sukoba se nalazilo u SAD-u, zemlji koja je postala najjače svjetsko gospodarstvo. Ova situacija je dovela do toga da je Washington nametnuo Bretton Woods model 1944. godine, prema kojem su monetarne vlasti svake zemlje svoju valutu vezale za zlato. Odlučeno je i stvaranje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, uz korištenje dolara kao međunarodne referentne valute.
Od 1970. godine do danas cijena nafte se isključivo računala u dolarima. Nafta se sve do danas temelji na dolaru, tako da je od vitalnog značaja za SAD kontrolirati zemlje proizvođače nafte, kako se ne bi okrenule nekoj drugoj valuti u prodaji vlastitih energenata.
Da bi to razumjeli, kaže autor, ne zaboravite sudbinu Libije. U zemlji je insceniran rat, a njezin čelnik, Muammar Gaddafi, koji je počeo prodavati naftu za eure i planirao kasnije to činiti za zlatne dinare, likividiran je.
Kad dolar počne gubiti vrijednost, Amerika izaziva oružani sukob ili promjene režima, osobito na Bliskom istoku, a američki dolar se po pravilu oporavi. Skuplji dolar osigurava za SAD jeftine uvozne proizvode, što održava potrošnju u zemlji, a vladajućoj oligarhiji da kupuje svjetske prirodne resurse, poduzeća i tvornice.
Trenutno, američki nacionalni dug iznosi 104,5%, a inozemni dug na 107% BDP-a. Dakle, sve je teže održavati te dugove. Od kraja 2013., kada je to predložila Kina, mnoge zemlje u bilateralnoj trgovini izbacuju dolar i koriste se nacionalnim valutama, a stvaraju se i reginalne valute.
Kako bi preživjeli, dužnosnici FED-a će morati posegnuti za svojim ominjenim mjerama: stvoriti sukob svih vrsta i ojačati dolar kako bi SAD uopće preživjele. Dolaru za opstanak treba Treći svjetski rat, zaključuje Valentin Katasonov.
Međutim, sada je nastao problem s vječno „neutralnom“ Švicarskom, pa čak i Europskom središnjom bankom. Naime, Švicarska je također pristupila „De-dolarizacijskom klubu“ i potpisala s Kinom sporazum o uzajamnom korištenju nacionalnih valuta, a tu je i odluka Središnje banke Švicarske da ojača švicarski franak, što je na financijskim tržištim uzrokovalo tektonske poremećaje.
Središnje banake Kine i Švicarske planiraju uspostaviti središte za trgovinu u kineskom yuanu u Zürichu. Očekuje se da će sporazum pomoći da se poveća broj europskih poslova u kineskoj valuti.
Sporazum će biti potpisan tijekom posjeta kineskog premijera Li Keqianga na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, prenosi Xinhua.
"To je važan korak u internacionalizaciji yuana, a posebno veliki korak u Europi ", rekao je dužnosnik kineske vlade. Prema sporazumu će Švicarska dobiti naknadu od oko 8 milijardi dolara (50 milijardi juana). Ovaj korak je dio QFII programa, koji omogućuje da se u u onim zemaljama koje to čine stranim valutama u stranim ulaganjima koristi kineska valuta.
Ovo što su Kinezi uspjeli učiniti u Zürichu, već postoji u centrima u Hong Kongu i Londonu, a yuane su prihvatili i Njemačka, Francuska, Luksemburg, te brojne zemlje azije i diljem svijeta. U srpnju 2014. godine su središnje banke Kine i Švicarske potpisale valutini swap ugovor u vrijednosti 24 milijarde dolara ili 150 milijardi yuana, kako bi pojačali bilateralnu trgovinu i ekonomske odnose.
U ovim okolnostima se postavlja pitanje gdje bi to SAD mogao izazvati više regionalnih sukoba, ili Treći svjetski rat, ako su financijski centri poput Londona i Pariza, a sada i Švicarska, zemlja sinonim za sigurno financijsko poslovanje, de-dolarizaciju prihvatili kao neizbježan proces i pomirili se s činjenicom da valuta najjačeg gospodarstva na svijetu ima pravo biti i valuta za međunarodnu trgovinu.
Treba vidjeti i kako će se odraziti potez Europske središnje banke i odluka Maria Draghia, koji je za razvoj europskog gospodarstva odlučio štampati 1000 milijardi eura i plasirati ih na tržište do rujna 2016., politika koju inače vodi FED, te kako će ovu odluku američkih saveznika u Europi primiti sve do nedavno neupitni gospodare svjetskih financija iz Sjedinjenih Američkih Država?
Kina i Švicarska su postigli sporazum o otvranju centra za trgovinu u kineskom yuanu u Zürichuvoxbblog
„Položaj dolara u globalnom gospodarstvu je i dalje snažan, ali je američka valuta u velikoj opasnosti“, u svom novom članku tvrdi doktor ekonomije, profesor na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose i bivši savjetnik UN-a Valentin Katasonov (1).
Nekoliko većih svjetskih sila bi moglo jednostrano koordinirati svoje napore, udružiti sredstava i resurse, te početi pretvarati svoje dolarske rezerve u nacionalne valute, što bi dolar dovelo do kolapsa. Što će učiniti Sustav federalnih rezervi (FED), da bi spriječio ovaj scenarij?
Katasonov podsjeća uvjete u kojima je dolar postao velika svjetska valuta. Godine 1913. je 47% globalnih valutnih rezervi bilo u funtama, dok je samo 2% bilo u dolarima, ali 1928. je već 21% bilo u dolarima. Koji je bio razlog za takav veliki skok?
Američki Kongres 1913. godine pod pritiskom financijske elite stvara „US Federal Reserve“ (FED), koji počinje štampati dolare, podsjeća autor. Sjedinjene Države su u to vrijeme je bile najveći industrijski proizvođač u svijetu, ali su također imale veliki vanjski dug, posebno prema Velikoj Britaniji. Prvi svjetski rat je radikalno promijenio situaciju i transformirao sjevernoameričku zemlju u najvećeg međunarodnog vjerovnika. Čak i glavni saveznici SAD-a - Francuska i Velika Britanija – zadužuju se kod Amerike.
Drugi svjetski rat je dodatno ojačao dolar, kaže Katasonov. 70% svjetskog zlata nakon tog svjetskog sukoba se nalazilo u SAD-u, zemlji koja je postala najjače svjetsko gospodarstvo. Ova situacija je dovela do toga da je Washington nametnuo Bretton Woods model 1944. godine, prema kojem su monetarne vlasti svake zemlje svoju valutu vezale za zlato. Odlučeno je i stvaranje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, uz korištenje dolara kao međunarodne referentne valute.
Od 1970. godine do danas cijena nafte se isključivo računala u dolarima. Nafta se sve do danas temelji na dolaru, tako da je od vitalnog značaja za SAD kontrolirati zemlje proizvođače nafte, kako se ne bi okrenule nekoj drugoj valuti u prodaji vlastitih energenata.
Da bi to razumjeli, kaže autor, ne zaboravite sudbinu Libije. U zemlji je insceniran rat, a njezin čelnik, Muammar Gaddafi, koji je počeo prodavati naftu za eure i planirao kasnije to činiti za zlatne dinare, likividiran je.
Kad dolar počne gubiti vrijednost, Amerika izaziva oružani sukob ili promjene režima, osobito na Bliskom istoku, a američki dolar se po pravilu oporavi. Skuplji dolar osigurava za SAD jeftine uvozne proizvode, što održava potrošnju u zemlji, a vladajućoj oligarhiji da kupuje svjetske prirodne resurse, poduzeća i tvornice.
Trenutno, američki nacionalni dug iznosi 104,5%, a inozemni dug na 107% BDP-a. Dakle, sve je teže održavati te dugove. Od kraja 2013., kada je to predložila Kina, mnoge zemlje u bilateralnoj trgovini izbacuju dolar i koriste se nacionalnim valutama, a stvaraju se i reginalne valute.
Kako bi preživjeli, dužnosnici FED-a će morati posegnuti za svojim ominjenim mjerama: stvoriti sukob svih vrsta i ojačati dolar kako bi SAD uopće preživjele. Dolaru za opstanak treba Treći svjetski rat, zaključuje Valentin Katasonov.
Međutim, sada je nastao problem s vječno „neutralnom“ Švicarskom, pa čak i Europskom središnjom bankom. Naime, Švicarska je također pristupila „De-dolarizacijskom klubu“ i potpisala s Kinom sporazum o uzajamnom korištenju nacionalnih valuta, a tu je i odluka Središnje banke Švicarske da ojača švicarski franak, što je na financijskim tržištim uzrokovalo tektonske poremećaje.
Središnje banake Kine i Švicarske planiraju uspostaviti središte za trgovinu u kineskom yuanu u Zürichu. Očekuje se da će sporazum pomoći da se poveća broj europskih poslova u kineskoj valuti.
Sporazum će biti potpisan tijekom posjeta kineskog premijera Li Keqianga na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, prenosi Xinhua.
"To je važan korak u internacionalizaciji yuana, a posebno veliki korak u Europi ", rekao je dužnosnik kineske vlade. Prema sporazumu će Švicarska dobiti naknadu od oko 8 milijardi dolara (50 milijardi juana). Ovaj korak je dio QFII programa, koji omogućuje da se u u onim zemaljama koje to čine stranim valutama u stranim ulaganjima koristi kineska valuta.
Ovo što su Kinezi uspjeli učiniti u Zürichu, već postoji u centrima u Hong Kongu i Londonu, a yuane su prihvatili i Njemačka, Francuska, Luksemburg, te brojne zemlje azije i diljem svijeta. U srpnju 2014. godine su središnje banke Kine i Švicarske potpisale valutini swap ugovor u vrijednosti 24 milijarde dolara ili 150 milijardi yuana, kako bi pojačali bilateralnu trgovinu i ekonomske odnose.
U ovim okolnostima se postavlja pitanje gdje bi to SAD mogao izazvati više regionalnih sukoba, ili Treći svjetski rat, ako su financijski centri poput Londona i Pariza, a sada i Švicarska, zemlja sinonim za sigurno financijsko poslovanje, de-dolarizaciju prihvatili kao neizbježan proces i pomirili se s činjenicom da valuta najjačeg gospodarstva na svijetu ima pravo biti i valuta za međunarodnu trgovinu.
Treba vidjeti i kako će se odraziti potez Europske središnje banke i odluka Maria Draghia, koji je za razvoj europskog gospodarstva odlučio štampati 1000 milijardi eura i plasirati ih na tržište do rujna 2016., politika koju inače vodi FED, te kako će ovu odluku američkih saveznika u Europi primiti sve do nedavno neupitni gospodare svjetskih financija iz Sjedinjenih Američkih Država?
Kina i Švicarska su postigli sporazum o otvranju centra za trgovinu u kineskom yuanu u Zürichuvoxbblog
