U srijedu 23. srpnja 2014. Hrast je od Ustavnog suda službeno zatražio ocjenjivanje sukladnosti Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora s Ustavom jer smatra da taj zakon ne jamči opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor.
Hrast smatra da Zakon o izbornim jedinicama nije u skladu s Ustavom, posebice člancima 1 i 45. Naime, taj zakon omogućava da glasovi nekih birača na izborima vrijede više no drugih. Primjerice, glas birača u IV. izbornoj jedinici je čak 31,94% „teži“ nego u IX. izbornoj jedinici, te za 14,32% teži nego u „prosječnoj“ VIII. izbornoj jedinici.
Također, Hrast smatra da taj zakon nije u skladu s člankom 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji propisuje da broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5 %.
U konačnici, Hrast smatra da izborni zakon nije u skladu s člankom 21 Opće deklaracije o ljudskim pravima, člankom 2 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te člankom 2 Prvog protokola uz (Europsku) Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sklopljenim u Parizu 20. ožujka 1952.
Ukidanje ovog zakona mogao bi biti povod reforme izbornog sustava u Hrvatskoj. Niska izlaznost birača na izbore, nedostatak osobne odgovornosti političara i pad povjerenja birača u cjelokupni „svijet politike“ nužno zovu na promjene u izbornom zakonodavstvu. Zato Hrast svesrdno podržava i inicijativu "U ime obitelji" koja predlaže referendum o izbornom zakonu na jesen.
Hrast polazi od stajališta da učinkovitost i pravednost trebaju biti načela na kojima će se graditi novi izborni sustav, jer postojećim zakonskim propisima jačaju stranačke elite, a zastupnici sve manje predstavljaju narod.
"Radni tim koji je sudjelovao na izradi ovoga Prijedloga sačinjavaju ugledni pravni stručnjaci sa sveučilišta i iz prakse. Taj tim izrađuje i prijedlog novog izbornog sustava.
Osnovne smjernice bit će:
- Preferencijalni sustav za sva predstavnička tijela u RH, dakle i na izborima za Sabor i na lokalnim izborima – kako bi se pojačao kontakt birač – zastupnik. Sa jedne strane, birači bi bili zadovoljniji jer bi mogli odabrati osobu koja će ih predstavljati, a s druge strane, kod političara bi rasla osobna odgovornost prema biračima
- Potreban broj potpisa potpore za kandidacijske liste, primjerice 3.000 potpisa za kandidacijsku listu u svakoj izbornoj jedinici – kako bi se smanjio broj marginalnih stranaka koje bitno doprinose raspršenosti glasova i povećavaju broj 'izgubljenih' glasova
- Smanjivanje izbornog praga na 3% - kako bi se otežala bipolarizacija političke scene (600.000 birača je na prošlim parlamentarnim izborima glasovalo za liste koje nisu prošle prag)
- Promjena granica izbornih jedinica - kako bi one bile teritorijalno logičnije
Hrast se nada otvorenoj i konstruktivnoj javnoj raspravi u kojoj bi sve stranke zajedno trebale iznaći način promjene izbornog sustava, s ciljem vraćanja povjerenja birača u političare i povećanja izlaznosti birača na izbore.
Hrast smatra da Zakon o izbornim jedinicama nije u skladu s Ustavom, posebice člancima 1 i 45. Naime, taj zakon omogućava da glasovi nekih birača na izborima vrijede više no drugih. Primjerice, glas birača u IV. izbornoj jedinici je čak 31,94% „teži“ nego u IX. izbornoj jedinici, te za 14,32% teži nego u „prosječnoj“ VIII. izbornoj jedinici.
Također, Hrast smatra da taj zakon nije u skladu s člankom 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji propisuje da broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + - 5 %.
U konačnici, Hrast smatra da izborni zakon nije u skladu s člankom 21 Opće deklaracije o ljudskim pravima, člankom 2 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te člankom 2 Prvog protokola uz (Europsku) Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sklopljenim u Parizu 20. ožujka 1952.
Ukidanje ovog zakona mogao bi biti povod reforme izbornog sustava u Hrvatskoj. Niska izlaznost birača na izbore, nedostatak osobne odgovornosti političara i pad povjerenja birača u cjelokupni „svijet politike“ nužno zovu na promjene u izbornom zakonodavstvu. Zato Hrast svesrdno podržava i inicijativu "U ime obitelji" koja predlaže referendum o izbornom zakonu na jesen.
Hrast polazi od stajališta da učinkovitost i pravednost trebaju biti načela na kojima će se graditi novi izborni sustav, jer postojećim zakonskim propisima jačaju stranačke elite, a zastupnici sve manje predstavljaju narod.
"Radni tim koji je sudjelovao na izradi ovoga Prijedloga sačinjavaju ugledni pravni stručnjaci sa sveučilišta i iz prakse. Taj tim izrađuje i prijedlog novog izbornog sustava.
Osnovne smjernice bit će:
- Preferencijalni sustav za sva predstavnička tijela u RH, dakle i na izborima za Sabor i na lokalnim izborima – kako bi se pojačao kontakt birač – zastupnik. Sa jedne strane, birači bi bili zadovoljniji jer bi mogli odabrati osobu koja će ih predstavljati, a s druge strane, kod političara bi rasla osobna odgovornost prema biračima
- Potreban broj potpisa potpore za kandidacijske liste, primjerice 3.000 potpisa za kandidacijsku listu u svakoj izbornoj jedinici – kako bi se smanjio broj marginalnih stranaka koje bitno doprinose raspršenosti glasova i povećavaju broj 'izgubljenih' glasova
- Smanjivanje izbornog praga na 3% - kako bi se otežala bipolarizacija političke scene (600.000 birača je na prošlim parlamentarnim izborima glasovalo za liste koje nisu prošle prag)
- Promjena granica izbornih jedinica - kako bi one bile teritorijalno logičnije
Hrast se nada otvorenoj i konstruktivnoj javnoj raspravi u kojoj bi sve stranke zajedno trebale iznaći način promjene izbornog sustava, s ciljem vraćanja povjerenja birača u političare i povećanja izlaznosti birača na izbore.
