NASA Earth Observatory je na svojim stranicama objavila kartu svijeta, na kojoj su smeđom bojom označena područja sa značajnim zagađenjem zraka, što je povezano s većim brojem smrtnih slučajeva u tim predjelima. Iz karte se može vidjeti kako su meteorološke neprilike i veliko zagađenje ozbiljno onečistili zrak u području istočne Kine, sjeverne Indije, Indonezije i Europe, a Hrvatska je, također, u kategoriji “smeđih” zemalja, u kojima zbog zagađenja zraka umire veći broj ljudi.

U tekstu je spomenut primjer tamnog dima od požara u Sumatri koji je u lipnju zahvatio Singapur, a zagađenost je tada pogodila i Maleziju, u kojoj je zatvoreno oko 600 škola. Kada se meteorološki uvjeti isprepletu s onečišćenjem zraka, osjetno se povećaju dišni i srčani problemi većeg broja stanovništva.

Sporni Plomin


Nakon nekoliko dana, tjedana ili mjeseci zrak postaje čišći, ali zdravstveni rizici ostaju. Spomenuto je kako čak i blago povećanje razine onečišćenja može imati značajan utjecaj na ljudsko zdravlje. Znanstvenik Jason West sa Sveučilišta North Carolina pokušao je simulacijama odgovoriti na brojna pitanja koja su vezana za ovaj problem.

Na temelju jednog modela atmosfere 2010. godine, zapadni znanstvenici radili su procjenu zdravstvenih učinaka onečišćenja zraka, te su ove godine objavili rezultat u “Environmental Research Lettersu”. U zaključku stoji kako se u svijetu svake godine dogodi čak 2,1 milijun smrtnih slučajeva, što je izravna posljedica toksičnih vrsta vanjskog onečišćenja zraka, česticama materije PM 2.5.

Sličnost s azbestom


Na upit kakva je to čestica, ekolog Vjeran Piršić iz Udruge ”Eko Kvarner” odgovara: - Ako bismo trebali laički objasniti u čemu je problem, onda bi se moglo reći da veće čestice promjera 10, koje se već duže vremena mjere, uzrokuju manje zdravstvene probleme jer se ipak zaustavljaju u nosnicama, dok čestice PM 2.5 prodiru do pluća i uništavaju ih, te izazivaju bolesti na sličan način kao i azbest. Inače, te čestice proizvode industrijske aktivnosti, istaknuo je ekolog, dodavši:

- Tradicionalno se zagađenje povezivalo s CO², zatim s teškim metalima ili česticama promjera 10, koje su, dakle, četiri puta veće nego čestice 2.5 i praktično su one dugo vremena bile izvan fokusa pažnje i praćenja zagađenja okoliša. No, posljednjih godina radi se sve više istraživanja čiji rezultati ukazuju kako su upravo ove čestice jedan od značajnijih izvora problema u vezi sa zagađenjem okoliša. To se pokazuje u nizu stručnih i znanstvenih radova. Konkretno, u nedavnoj raspravi u vezi projekta Plomin, upravo je najveći dio primjedbi na studiju utjecaja na okoliš bio oko čestice PM 2.5. Iako je industrija uglavnom ugašena, Hrvatska je na karti označena smeđom bojom.

Odakle dolazi zagađenje zraka?

- Zagađenje ne poznaje granice. U Zagreb dolazi iz termoelektrane Šoštanj u Sloveniji. U Skandinaviji je zagađenje stiglo iz pogona u Velikoj Britaniji i širi se zrakom. Lagane čestice ne zaustavljaju se na državnim granicama. Iako je Hrvatska imala deindustrijalizaciju, opasne čestice i dalje dolaze do nas iz okolnih zemalja. U Slavonskom Brodu, na primjer, sada benzen truje građane, a ako se napravi nova kineska termoelektrana pored Doboja, imat ćemo dramatično pogoršanje zdravstvenog stanja građana. Doći će, naime, do sinergije dvaju zagađenja - benzena iz rafinerije i teških metala i čestica kineske termoelektrane pored Doboja koja bi koristila nekvalitetni lokalni lignit, istaknuo je naš sugovornik. Problem, očito, nije mali jer se spominje više od dva milijuna mrtvih u svijetu.

- To su ozbiljne brojke i nije, dakle, riječ o alergiji ili gripi. To je rezultat ljudske aktivnosti i može se radikalno i brzo smanjiti, ali to košta. I to zapravo smeta interesima profita. Ipak, zanimljivo je da su čak i Kinezi, koji su prihvatili zagađenja kao prihvatljivu kolateralnu žrtvu razvoja, shvatili da je to preskupo za društvo. Oni sada intenzivno razmišljaju o problemu, jer istraživanja pokazuju da čak oko 10 milijuna Kineza godišnje umire od raznih zagađenja, a među žrtvama je oko pet milijuna djece mlađe od pet godina - naglasio je ekolog.

Izvor: slobodnadalmacija