U najnovijem godišnjem izvješću mreže nevladinih organizacija okupljenih u Uniji za građanske slobode za Europu (Liberties), Hrvatska, Bugarska, Mađarska, Italija i Slovačka svrstane su u najgoru kategoriju država članica Evropske unije čije vlade rade na „sustavnom i namjernom“ narušavanju vladavine prava.
Opsežni dokument, koji se temelji na podacima više od 40 udruga iz 22 zemlje i služi kao neovisni korektiv službenim izvještajima Europske komisije, vlade navedenih zemalja opisuje kao „razgraditelje“ institucija koje drže na životu vladavinu prava, zato što podrivaju neovisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije, slobodu medija i pluralizma te sudjelovanje civilnog društva u kontroli i ravnoteži demokracije.
Zbog razmjera sistemske korupcije i autoritarnih praksi, Mađarska je opisana kao posebni problem, ali potezi drugih „razgraditeljskih“ vlada ukazuju na njihove težnje da također otkližu izvan demokratskih normi.
Kada je riječ o Hrvatskoj, u svim je navedenim poljima zabilježena stagnacija ili ozbiljna regresija. Dostupnost pravosudnog sustava je ograničena za ranjive skupine zbog previsokih pragova za besplatnu pravnu pomoć, visokih odvjetničkih naknada i dugotrajnih predistražnih faza, a jedna presuda Europskog suda za ljudska prava potvrdila je sustavne propuste u politikama azila i pravnoj zaštiti tražitelja azila.
U borbi protiv korupcije također nema napretka unatoč nekim visokoprofilnim slučajevima EPPO-a i DORH-a: strukturne slabosti poput diskrecijskih ovlasti glavnog državnog odvjetnika, nedostatka transparentnosti u lobiranju i javnoj nabavi te rizika političkog utjecaja na istrage i dalje omogućuju fragmentirane istrage i nekažnjivost počinitelja.
Odluka o smanjivanju potpore Novostima uslijedila je nakon kontinuiranog javnog i političkog pritiska članova vladajuće koalicije, posebno krajnje desnog Domovinskog pokreta, koji je otvoreno pozivao na ukidanje financiranja medija zbog kritičkog uredničkog stava, stoji u izvještaju
Izvješće primjećuje da se neovisne institucije poput Ureda pučke pravobraniteljice sustavno marginaliziraju, njihovi izvještaji dolaze na dnevni red u Sabor s kašnjenjem od dvije do tri godine, dok premijer Plenković javno umanjuje važnost ove institucije tvrdnjama da je pravobraniteljica na toj poziciji zahvaljujući njemu.
U području civilnog društva također nema napretka. Štoviše, taj se prostor sužava. Organizacije se suočavaju s poteškoćama u financiranju, klevetničkim kampanjama i ograničenim sudjelovanjem u javnim raspravama, dok je Trg sv. Marka u Zagrebu i dalje većim dijelom zatvoren za prosvjede, a zakoni se donose po hitnom postupku.
Značajne kritike upućene su u smjeru vladinog odnosa prema medijima i novinarskim slobodama. „Ključne preporuke vezane uz transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja i učinkovitu zaštitu novinara od SLAPP tužbi ostaju neprovedene, unatoč tome što ih je Komisija ponavljala nekoliko uzastopnih godina“, piše u izvješću koje upozorava na porast verbalnih i fizičkih napada na novinare i nedostatak učinkovite odgovornosti za počinitelje.
Izvještaj oštro kritizira i politički pritisak na kritičke i manjinske medije. Najistaknutiji primjer je tjednik Novosti, koji je uvršten u izvješće zbog prošlogodišnje odluke Savjeta za nacionalne manjine da mu smanji sredstva za 35 posto, unatoč općem povećanju godišnjeg budžeta Savjeta. Identična odluka Savjeta donesena je i 2026. godine. Autori izvješća ističu da je potez Savjeta „očito povezan sa zahtjevima krajnje desnog partnera u vladajućoj koaliciji, Domovinskog pokreta“.
„Ova odluka uslijedila je nakon kontinuiranog javnog i političkog pritiska članova vladajuće koalicije, posebno krajnje desnog Domovinskog pokreta, koji je otvoreno pozivao na ukidanje financiranja medija zbog kritičkog uredničkog stava. Ovo predstavlja jasan primjer političkog uplitanja putem financijske poluge, s izravnim implikacijama na uredničku neovisnost i zaštitu manjinskih medija“, navodi se u izvješću i podsjeća da je niz novinarskih udruženja iz Hrvatske i Evrope upozorilo javnost i Vladu kako se radi o nezakonitom političkom pritisku i ozbiljnoj prijetnji medijskim slobodama.
„U slučaju Hrvatske već postoje područja zbog kojih bi Evropska komisija mogla razmotriti pokretanje prekršajnih postupaka zbog povrede evropskog prava, kao što je područje neovisnosti pravosuđa, medija i civilnog društva“
Autori izvješća uputili su kritike Evropskoj komisiji zbog ignoriranja napada na Novosti. „Unatoč ozbiljnosti slučaja, Komisija nije izdala ciljanu preporuku koja se odnosi na političko uplitanje putem odluka o javnom financiranju, niti je ovaj slučaj povezala sa širim strukturnim rizicima povezanim s državnim oglašavanjem, subvencijama i diskrecijskim mehanizmima financiranja (…) Komisija je trebala izdati posebnu preporuku koja se odnosi na politički pritisak koji vrše članovi vladajuće koalicije, posebno predstavnici stranke Domovinski pokret, te financijsko uplitanje u medijski sektor, posebno putem dodjele i povlačenja javnog financiranja i subvencija, uključujući financiranje manjinskih i kritičkih medija“, navode oni, i daju preporuku da se ubuduće usvoje i provedu obvezujuće zaštitne mjere kako bi se spriječilo političko petljanje u financiranje, upravljanje i regulaciju medija.
Značajan prostor u dokumentu je zauzeo problem povećanja ustaške simbolike u hrvatskoj javnosti, uz prozivanje premijera Andreja Plenkovića i sudbene vlasti za doprinos ovim pojavama. „Trend je dosegao vrhunac povodom velikog koncerta pjevača (Thompsona, op.a.) čija popularna pjesma uključuje ‘Za dom spremni’ i koji je otvoreno podržavao profašistički ustaški režim, što je dovelo do zabrana njegovih koncerata u nekoliko evropskih zemalja. Međutim, premijer je prisustvovao glavnoj koncertnoj probi, dok su nekoliko ministara i brojni saborski zastupnici prisustvovali događaju na kojem je javno izveden pozdrav. U danima koji su uslijedili, problematična priroda ovih simbola, posebno kod pozdrava ‘Za dom spremni’, umanjivana je u javnom diskursu i prikazivana kao zakonita kada se na njih pozivalo u kontekstu hrvatskog rata za neovisnost, unatoč nedostatku bilo kakve pravne ili sudske osnove i unatoč ponovljenim presudama Ustavnog suda kojima je proglašen neustavnim. Pozdrav su u Saboru ponavljali i zastupnici, što je dodatno doprinijelo njegovoj relativizaciji“, upozoravaju autori izvješća, dodajući da su niži sudovi počeli oslobađati pojedince zbog njegovog skandiranja, često se pozivajući na neobvezujuće političke dokumente ili nepostojeće zakonske iznimke.
Osim što takav trend „slabi pravnu sigurnost i potkopava autoritet Ustavnog suda, jer niži sudovi i politički akteri učinkovito legitimiziraju simbole koji su već proglašeni neustavnima“, relativizacija ustaškog pozdrava „riskira normalizaciju ekstremističkih i mržnjom poticanih izraza u javnom životu, narušavajući jednakost pred zakonom i slabeći predanost države ustavnim vrijednostima“.
Hrvatskoj se na koncu sugerira da usvoji preporuke pravobraniteljice o hitnom dovršavanju i usvajanju izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kako bi se osigurala jasnoća oko zabrane nedozvoljenih simbola.
Osim u slučaju Novosti, Evropska komisija je kritizirana i u gotovo svim analiziranim aspektima vladavine prava u Hrvatskoj, pod obrazloženjem da koristi neučinkovite mehanizme kontrole. Autori tako primjećuju da se u izvješćima Komisije o Hrvatskoj preuveličava napredak u određenim područjima, dok istovremeno nedovoljno ističe nazadovanje ili stagnacija u područjima kao što su marginaliziranje neovisnih institucija, političkog pritiska na medije, neujednačene sudske prakse i erozije prostora civilnog društva.
„Europska komisija trebala bi temeljiti svoje preporuke na dubljem praćenju i analizi provedbe preporuka“, poručili su autori izvješća, dodajući da u slučaju Hrvatske već postoje područja zbog kojih bi Evropska komisija mogla razmotriti pokretanje prekršajnih postupaka zbog povrede evropskog prava, kao što je područje neovisnosti pravosuđa, medija i civilnog društva.
