Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija pišu Briselu jer Hrvatska naplaćuje 270 umjesto 12 eura po kontroli i vrsti voća i povrća.
Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija formulirat će tokom dana pismo i ujutro ga poslati Briselu kako bi se utjecalo na Hrvatsku, koja je od sredine jula povećala uvozne takse na poljoprivredne proizvode.
Promjenom pravilnika o inspekcijskom nadzoru, povećane su naknade za kontrolu voća i povrća iz trećih zemalja, pa se umjesto 12 eura naplaćuje 270 eura po kontroli i svakoj pojedinoj vrsti voća i povrća. Dakle, ako se na kamionu nalaze tri vrste voća i povrća, naknada se plaća za svaku od njih - u ovom primjeru 810 eura. Ova se odluka odnosi na uvoz, između ostalih, iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.
„Cilj navedenog Pravilnika je prvenstveno zaštita potrošača, koju osiguravamo provedbom detaljne kontrole voća i povrća koje se uvozi u Hrvatsku. Pa tako od 14. srpnja fitosanitarni inspektori detaljnije kontroliraju određene vrste voća i povrća kao što su primjerice lubenica, dinja, tikvice, krastavac, patlidžan, kupus, luk, mrkva, trešnja i sl. Kontrole se provode na način da se pregledava svaka pojedinačna pošiljka voća i povrća koje mora biti neoštećeno, ne prezrelo, bez štetnika, stranog mirisa ili vlažnosti te ispravno označeno“, navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede Hrvatske na upit Al Jazeere.
Povećanje cijene objašnjavaju „širim obujmom posla“.
„Obzirom da učinkovitija kontrola na granicama zahtjeva širi obujam posla i veći angažman graničnih inspektora, naknada za izdavanje certifikata o usklađenosti s tržnim standardima podignuta je sa 90 kuna na 2.000 kuna.“
Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić kaže kako se radi o "drastičnom kršenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU od strane Hrvatske, i to prema članku u kojem stoji da od dana stupanja Sporazuma na snagu neće biti uvedene nove carine ili dažbine koje imaju isto delovanje, niti će one koje se već primenjuju biti povećane".
Povećanje cijene kontrola odnosi se za svaki obavljeni inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća.
„Novina u odnosu na dosadašnji Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće je uvođenje inspekcijskog nadzora i kontrole većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja nego dosad“, navodi se, između ostalog, u Pravilniku koji je u Hrvatskoj na snazi od polovice jula.
Generalni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Srbije Veljko Odalović rekao je kako Srbija mora poduzeti kontramjere, nakon što je Hrvatska blokirala uvoz proizvoda iz Srbije, kako bi se pronašlo rješenje u obostranom interesu, prenosi Tanjug.
Za hrvatsku mjeru koja, kaže, uvodi takse i čini nekonkurentnom robu ne samo iz Srbije, već i iz Makedonije i Bosne i Hercegovine, ističe kako je „samo naizgled administrativne prirode“.
„Hrvatska će verovatno ovim merama poslati poruku da želi da štiti svoje proizvode, ali mislim da nije samo to ta poruka, i verujem da ćemo kontramerama, koje moramo da učinimo, dozvati ih da sednemo i porazgovaramo i da nađemo rešenje gde će biti interes za protok i naše robe u Hrvatskoj, i hrvatske i robe svih drugih zemalja na našem prostoru“, zaključio je Odalović.
Hrvatske tarife ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine okarakterizirao je kao necarinske.
"Mi smatramo da je to necarinska barijera. To nije fer. Odskače od principa i slobodne trgovine i naših dogovora oko trgovine. Mi ne posežemo ni za kakvim recipročnim mjerama. Vršimo konsultacije. Vidjet ćemo. Možda se organizuje ili će to biti predmet neke ministarske konferencije ovakve ili onakve. Ali mislim da treba jasno da kažemo i da to ode u eter", rekao je Šarović.
Hrvatska je i najznačajniji trgovački partner Bosne i Hercegovine. Međutim, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza BiH u Hrvatsku iznosi 47 posto vrijednosti uvoza iz Hrvatske.
aljazeera
Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija formulirat će tokom dana pismo i ujutro ga poslati Briselu kako bi se utjecalo na Hrvatsku, koja je od sredine jula povećala uvozne takse na poljoprivredne proizvode.
Promjenom pravilnika o inspekcijskom nadzoru, povećane su naknade za kontrolu voća i povrća iz trećih zemalja, pa se umjesto 12 eura naplaćuje 270 eura po kontroli i svakoj pojedinoj vrsti voća i povrća. Dakle, ako se na kamionu nalaze tri vrste voća i povrća, naknada se plaća za svaku od njih - u ovom primjeru 810 eura. Ova se odluka odnosi na uvoz, između ostalih, iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.
„Cilj navedenog Pravilnika je prvenstveno zaštita potrošača, koju osiguravamo provedbom detaljne kontrole voća i povrća koje se uvozi u Hrvatsku. Pa tako od 14. srpnja fitosanitarni inspektori detaljnije kontroliraju određene vrste voća i povrća kao što su primjerice lubenica, dinja, tikvice, krastavac, patlidžan, kupus, luk, mrkva, trešnja i sl. Kontrole se provode na način da se pregledava svaka pojedinačna pošiljka voća i povrća koje mora biti neoštećeno, ne prezrelo, bez štetnika, stranog mirisa ili vlažnosti te ispravno označeno“, navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede Hrvatske na upit Al Jazeere.
Povećanje cijene objašnjavaju „širim obujmom posla“.
„Obzirom da učinkovitija kontrola na granicama zahtjeva širi obujam posla i veći angažman graničnih inspektora, naknada za izdavanje certifikata o usklađenosti s tržnim standardima podignuta je sa 90 kuna na 2.000 kuna.“
'Kršenje sporazuma'
Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić kaže kako se radi o "drastičnom kršenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU od strane Hrvatske, i to prema članku u kojem stoji da od dana stupanja Sporazuma na snagu neće biti uvedene nove carine ili dažbine koje imaju isto delovanje, niti će one koje se već primenjuju biti povećane".
Povećanje cijene kontrola odnosi se za svaki obavljeni inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća.
„Novina u odnosu na dosadašnji Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće je uvođenje inspekcijskog nadzora i kontrole većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja nego dosad“, navodi se, između ostalog, u Pravilniku koji je u Hrvatskoj na snazi od polovice jula.
Generalni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Srbije Veljko Odalović rekao je kako Srbija mora poduzeti kontramjere, nakon što je Hrvatska blokirala uvoz proizvoda iz Srbije, kako bi se pronašlo rješenje u obostranom interesu, prenosi Tanjug.
Za hrvatsku mjeru koja, kaže, uvodi takse i čini nekonkurentnom robu ne samo iz Srbije, već i iz Makedonije i Bosne i Hercegovine, ističe kako je „samo naizgled administrativne prirode“.
„Hrvatska će verovatno ovim merama poslati poruku da želi da štiti svoje proizvode, ali mislim da nije samo to ta poruka, i verujem da ćemo kontramerama, koje moramo da učinimo, dozvati ih da sednemo i porazgovaramo i da nađemo rešenje gde će biti interes za protok i naše robe u Hrvatskoj, i hrvatske i robe svih drugih zemalja na našem prostoru“, zaključio je Odalović.
'Necarinska barijera'
Hrvatske tarife ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine okarakterizirao je kao necarinske.
"Mi smatramo da je to necarinska barijera. To nije fer. Odskače od principa i slobodne trgovine i naših dogovora oko trgovine. Mi ne posežemo ni za kakvim recipročnim mjerama. Vršimo konsultacije. Vidjet ćemo. Možda se organizuje ili će to biti predmet neke ministarske konferencije ovakve ili onakve. Ali mislim da treba jasno da kažemo i da to ode u eter", rekao je Šarović.
Hrvatska je i najznačajniji trgovački partner Bosne i Hercegovine. Međutim, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza BiH u Hrvatsku iznosi 47 posto vrijednosti uvoza iz Hrvatske.
aljazeera
