Sudeći prema riječima premijera Milanovića, jedna od mjera za suzbijanje deficita neće biti najavljeno ukidanje drugog mirovinskog stupa. No, za kojim god mjerama Vlada naposljetku posegne, pozitivno je da se nakon dugogodišnje medijske blokade, uvjetovane prevelikom moći banaka, napokon počelo razgovarati o potrebnim reformama u mirovinskom sustavu, smatraju "H-Alterovi" sugovornici.
"Stvorili smo jasan put za obnovu održivosti hrvatskih javnih financija i sad je ključno da Hrvatska poduzme odlučne mjere kako bi to ostvarila", izjavio je Olli Rehn, europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja, nakon što je Europska unija jučer i službeno otvorila dugo najavljivanu proceduru prekomjernog deficita za Hrvatsku. Riječ je o proceduri u kojoj se trenutno nalazi još 16 članica Unije i koja sa sobom donosi aktiviranje postupka nadzora nad državnim financijama, određivanje mjere za rješavanje deficita te najavu moguće financijske sankcije u slučaju da država ne provede zadane mjere. S ciljem izbjegavanja najgoreg scenarija, ministar financija Slavko Linić najavio je smanjenje deficita za 2,3 posto BDP-a u tekućoj godini.
Jasna A. Petrović
Ministar nije otkrivao detalje mjera koje će hrvatska Vlada poduzeti kako bi ostvarila zadane ciljeve, a sudeći prema riječima premijera Zorana Milanovića, jedna od njih neće biti najavljeno moguće ukidanje drugog mirovinskog stupa. No, takva najava još uvijek ne znači da Vlada neće posegnuti za mjerama kao što su zamrzavanja uplata u spomenuti stup, mogućim smanjenjem uplata sa sadašnjih pet na tri posto ili povlačenjem sredstava za zaposlene s beneficiranim radnim stažem. "Za kojim god Vlada mjerama posegne, pozitivno je da se nakon dugogodišnje medijske blokade, uvjetovane prevelikom moći banaka, napokon počelo razgovarati o potrebnim reformama u mirovinskom sustavu", smatra Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Podsjetimo, po naputku Svjetske banke, koja je postojeći mirovinski model eksperimentalno nametnula mnogim tranzicijskim zemljama, Hrvatska je prije dvanaest godina prigrlila trostupni mirovinski model. Fond prvog stupa, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dio je starog sustava, koji je poznat i kao fond međugeneracijske solidarnosti, dok su drugi i treći stup uvedeni mirovinskom reformom. Dijelom je zadržan stari način prikupljanja sredstva, a drugim je dijelom u sustav uvedena osobna štednja za starost. Iz bruto plaće svakog osiguranika tako se uplaćuje pet posto doprinosa u obvezni mirovinski fond, koji potom prikupljeni novac ulaže na financijskim tržištima. Od 2002. godine u drugi obvezni mirovinski stup kapitalizirane štednje akumulirano je više od 58 milijardi kuna, a to je novac koji je otkinut iz sigurnijeg sustava međugeneracijske solidarnosti te usmjeren u nesigurniju individualnu kapitaliziranu štednju, u privatne bankarske fondove. Tako se u Hrvatskoj na godišnjoj razini pet milijardi kuna daje u ruke bankara. One zemlje koje su također prihvatile isti sustav, poput Poljske, Slovačke i Mađarske, u međuvremenu su odustale od izdvajanja u drugi mirovinski stup.
Iz Matice umirovljenika Hrvatske napominju da iskustva navedenih zemalja pokazuju da se zamrzavanjem uplate u drugi stup može zaustaviti akumuliranje javnog duga, ali i dobiti na vremenu za provedbu nužnih reformi. Zbog toga se, kako je u razgovoru za H-Alter objasnio Branko Cvetković, tajnik Matice, ova organizacija zalaže za privremeno zamrzavanje uplata doprinosa u drugi stup obveznoga mirovinskog osiguranja pod uvjetom da se ta sredstva preusmjere u prvi stup međugeneracijske solidarnosti. "Matica umirovljenika ne zalaže se za ukidanje drugog stupa, već nudi prijelazno rješenje koje bi omogućilo preispitivanje načina financiranja mirovina", kaže Cvetković te napominje da nisu umirovljenici ti koji su stvorili premijerni deficit, već državni čelnici koji su sudjelovali u procesu privatizacije zajedničkih dobara.
Jasna A. Petrović, čelnica Sindikata umirovljenika Hrvatske, također smatra logičnim da država zamrzne izdvajanja u drugi stup dok se ne naprave ozbiljne, potrebne analize. "Posve je jasno da je riječ o promašenom modelu i da Hrvatska treba prijeći na model kakav ima većina europskih zemalja, a to je dobrovoljna mirovinska štednja u drugom stupu", kaže Petrović te dodaje da ju je šokirala izjava premijera Milanovića koji je jučer u Saboru rekao da Hrvatska neće postupiti kao Poljska i Slovačka. "Za razliku od našeg premijera, premijer Poljske je u javnosti jasno rekao da su analize pokazale kako se svima kojima imaju niže plaće od tisuću eura neto ne isplatiti štedjeti u drugom stupu. Do sličnih zaključaka došao je i naš tim nakon izvršenih računica", napominje Petrović i dodaje da se protivi mađarskom modelu kojim je novac iz drugog stupa prebačen u državni proračun. "Svaki građanin mora imati demokratsko pravo izbora hoće li svoj novac iz drugog stupa prebaciti u prvi ili će dobrovoljno nastaviti štedjeti u drugom."
"Uvođenje takvog mirovinskog modela utjecalo bi i na stanje u državnom proračunu. Budući da se sada pet milijardi kuna godišnje uplaćuje u privatne bankarske fondove, država ostaje bez tog iznosa, a dodatan teret stvaraju i kamate koje su plaćaju istim tim bankama nakon što kupe državne obveznice. Uz sve to potrebno je nadodati i novac koji u proračunu nedostaje za mirovine. Zbog svega toga je država u gubitku za oko 12 milijardi kuna godišnje", tvrdi predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Gojko Bežovan
A da je hrvatski sustav mirovinskog osiguranja primjer neuspjele reforme koja treba ući u udžbenik društvenih znanosti pod poglavlje Kako sustav dovesti do neodrživosti, već godinama upozorava Gojko Bežovan, profesor Socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bežovan ističe da mirovinski sustav kojeg imamo ne računa na socijalnu osjetljivost već klijentelizam zbog čega se zalaže za žurno ukidanje obaveznih uplata u drugi stup. No, boji se da se to neće dogoditi zbog, kako kaže, korumpirane i dovoljno neinformirane vlasti.
"Sedamdeset posto sredstava iz drugog stupa je uloženo u državne obveznice, poput dionica Ingre i Magme, koje su nekada imala veliku vrijednost na tržištu, a sada ništa ne vrijede pa su građani na gubitku. U takvom sustavu novac jedino zarađuje strani kapital, odnosno banke, i određeni broj domaćih financijskih menadžera", objasnio je u razgovoru za H-Alter profesor s Pravnog fakulteta. Budući da su građani obespravljeni, odnosno ne polažu prava na novac uplaćena u drugi stup, Bežovan se zalaže da se ove godine ta novčana sredstva preusmjere u proračun, što bi, kako kaže, pomoglo njegovoj stabilizaciji.
Da bi javne financije bile srednjoročno spašene, Bežovan ističe i nužnost ukidanju premija u trećem stupnju mirovinskog osiguranja, budući da se, kako objašnjava, onim građanima koji imaju novaca da se privatno osiguraju, daju premije na štednju. "Vlast također žurno treba ukinutu isplatu otpremnina bez da se plaćaju porezi i prirezi, kao što je sada slučaj te zaustaviti rast mirovina dok god imamo prekomjeran broj nezaposlenih", zaključio je Bežovan.
Izvor: h-alter
