Zahtijevam da u Ustav RH uđe zabrana unašanja octa u jela kao što su fileki, vampi, tripice ili škembe čorba. Parmezan je dopušten, ali ocat narušava ravnotežu u svemiru i potrebno je to zaštititi ne samo kulinarskim kodeksima, nego i Ustavom.
Nastavno na to, heretičke tendencije miješanja raznih limunada s pivom hitno treba zabraniti Ustavnim zakonom jer proizvode mučninu pri samoj pomisli na takvu rabotu, a bezalkoholno pivo posebnim zakonom urediti kao dostupno samo uz liječnički recept.Šalu na stranu, u ovoj se državi pokrenuo pravi mali rat zahtjevima za referendume za promjenom Ustava, a sve izazvano prikupljanjem skoro pa dovoljnoga broja potpisa za raspisivanje referenduma inicijative U ime obitelji, koja želi referendumski u Ustav unijeti odrednicu o zaštiti braka kao zajednice muškarca i žene. Kao okidač za protuinicijative o oporezivanju crkve i razne druge ideje za referendumsko izjašnjavanje prekjučer je poslužila odluka Ustavnoga suda da stavi izvan snage odluku ministra Jovanovića o provedbi nastave zdravstvenoga odgoja u školama, jer nije poštovana demokratska procedura.Izazvalo je to kod ministra mučninu i paralelizam s nastavom katoličkog vjeronauka, koji je, samo na znanje ministru, uveden u nastavu snagom međunardnoga sporazuma, no neinformiranost i neobrazovanost naše političke elite sve manje začuđuje. Uzalud predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, uzgred jedna od pristojnijih i normalnijih komunikatorica u ovome društvu, poziva na čitanje odluke Suda, uzalud upozorava kako ovo nije bila odluka o zdravstvenom odgoju, nije bila svjetonazorska odluka, nego dužnost Suda da (o)čuva demokratsku proceduru.Neinformiranost i pomanjkanje opće kulture naših elita više nikoga ne začuđuje, samo izaziva salve (pod)smijeha. Tako je bilo i u slučaju premijerova komentara na odluku Suda bizantinskim poučkom. Možda premijer nikada nije bio u Carigradu, moguće nikada nije čitao Le Goffa, čuo za Justinijana, ali svakako je morao biti barem jednom u životu u Eufrazijani. Netko mu je morao reći kako je Istočno Rimsko carstvo, narečeni Bizant, bio jedno od najnaprednijih društava toga vremena. Imao je, naime, besplatno obrazovanje i zdravstvo, ali i sudove koji su brzo rješavali sporove.
No, vratimo se mi tom tzv. ratu svjetonazora. Reakcije na lijevoj strani pratile su jednako tako čudne reakcije na desnoj. Naravno, niti na desnoj strani spektra, očito puna dva dana, nitko nije uzeo dvadesetak minuta pročitati odluku Suda, nego su požurili slaviti, pa i nepismenim reklamama, likovati nad pameću suda i svjetonazorskim "poštenjem" Ustavnoga suda RH. Ovu su odluku na desnici odlučili uzeti kao znak kako će im uspjeti promijeniti Ustav temeljem vlastitih vrijednosti. Što je zapravo meritum stvari?
Kako piše poznati pravni stručnjak Branko Smerdel u svome članku "Konstituionalizam i promjena vlasti", na koji me upozorio jedan mladi student Pravnoga fakulteta u Zagrebu, izuzetno je opasno kada u Ustav počnu ulaziti bilo kakve vrijednosti i svjetonazori. Naravno, niti jedan ljudski akt nije savršen, i u Ustave i Ustavne zakone s vremena na vrijeme uđu i svjetonazorske vrijednosti, no kako kaže Smerdel to bi trebalo izbjegavati zbog toga što bismo ukoliko otvorimo tu Pandorinu kutiju uskoro mogli živjeti u društvu gdje ćemo osobe s invaliditetom, Židove, Muslimane ili ljude s pjegama stavljati izvan Ustava i zakona. Posebno bi se, kaže ovaj profesor, trebalo čuvati konstitucionalnih rješenja prema kojima se ograničavaju ponašanja i pojave kod ljudi koje iste definiraju ili koje isti ne mogu promijeniti.
Iz kršćanskoga svjetonazora promatrano prihvatljiva je svaka ona inicijativa koja ima tendenciju zaštititi život i nastanak života, no sasvim je sigurno kako se to neće učiniti diskriminacijom ljudi drugačijeg seksualnog opredijeljenja. Historia docet! U svojoj knjizi Politička teologija ponešto o sličnim temama kaže i ugledni teolog J. Mertz. Kaže kako suvremeni kršćanski svjetonazor koji nije osjetljiva na ljudska prava i jednim okom ne gleda na strahote Holokausta ili Arhipelaga Gulag i ne predstavlja svjetonazor.
Postoji neka nadnaravna zla sila koja naše elite vuče u smjeru suprotnom od temeljnog društvenog konsenzusa, tako je valjda još od 12. stoljeća. Naravno, za njima se uvijek povode i raznorazne skupine ljudi, te to onda postane zaglušujuća buka potpuno nebitnih ili malo važnih pitanja koja se u suštini mogu riješiti u pet minuta. Čini se kako je i glede ovoga cirkusa koji premijer zove kulturnim ratom tome tako. U svemu tome neće pomoći isključive tendencije unošenja vrijednosti koje se mogu zaštititi zakonom i temeljnim crkvenim djelovanjem u Ustav, a neće pomoći ni kvazilogične akcije u maniri reductia ad apsurdum, kako ih naziva kolega Roko Kerovec.
Ono što bi ipak moglo pomoći jest normalnija, mirnija i konsenzusu okrenuta komunikacija, na koju je u Temi dana HRT-a u suštini i pozvala predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec. U suprotnom, ovaj će nas cirkus od tzv. kulturnoga rata toliko okupirati te ćemo se u čas, bez obzira na svjetonazor, naći za švedskim (ne bizantskim) stolom – kontejnerom za smeće.
Izvor: SEEbiz
No, vratimo se mi tom tzv. ratu svjetonazora. Reakcije na lijevoj strani pratile su jednako tako čudne reakcije na desnoj. Naravno, niti na desnoj strani spektra, očito puna dva dana, nitko nije uzeo dvadesetak minuta pročitati odluku Suda, nego su požurili slaviti, pa i nepismenim reklamama, likovati nad pameću suda i svjetonazorskim "poštenjem" Ustavnoga suda RH. Ovu su odluku na desnici odlučili uzeti kao znak kako će im uspjeti promijeniti Ustav temeljem vlastitih vrijednosti. Što je zapravo meritum stvari?
Kako piše poznati pravni stručnjak Branko Smerdel u svome članku "Konstituionalizam i promjena vlasti", na koji me upozorio jedan mladi student Pravnoga fakulteta u Zagrebu, izuzetno je opasno kada u Ustav počnu ulaziti bilo kakve vrijednosti i svjetonazori. Naravno, niti jedan ljudski akt nije savršen, i u Ustave i Ustavne zakone s vremena na vrijeme uđu i svjetonazorske vrijednosti, no kako kaže Smerdel to bi trebalo izbjegavati zbog toga što bismo ukoliko otvorimo tu Pandorinu kutiju uskoro mogli živjeti u društvu gdje ćemo osobe s invaliditetom, Židove, Muslimane ili ljude s pjegama stavljati izvan Ustava i zakona. Posebno bi se, kaže ovaj profesor, trebalo čuvati konstitucionalnih rješenja prema kojima se ograničavaju ponašanja i pojave kod ljudi koje iste definiraju ili koje isti ne mogu promijeniti.
Iz kršćanskoga svjetonazora promatrano prihvatljiva je svaka ona inicijativa koja ima tendenciju zaštititi život i nastanak života, no sasvim je sigurno kako se to neće učiniti diskriminacijom ljudi drugačijeg seksualnog opredijeljenja. Historia docet! U svojoj knjizi Politička teologija ponešto o sličnim temama kaže i ugledni teolog J. Mertz. Kaže kako suvremeni kršćanski svjetonazor koji nije osjetljiva na ljudska prava i jednim okom ne gleda na strahote Holokausta ili Arhipelaga Gulag i ne predstavlja svjetonazor.
Postoji neka nadnaravna zla sila koja naše elite vuče u smjeru suprotnom od temeljnog društvenog konsenzusa, tako je valjda još od 12. stoljeća. Naravno, za njima se uvijek povode i raznorazne skupine ljudi, te to onda postane zaglušujuća buka potpuno nebitnih ili malo važnih pitanja koja se u suštini mogu riješiti u pet minuta. Čini se kako je i glede ovoga cirkusa koji premijer zove kulturnim ratom tome tako. U svemu tome neće pomoći isključive tendencije unošenja vrijednosti koje se mogu zaštititi zakonom i temeljnim crkvenim djelovanjem u Ustav, a neće pomoći ni kvazilogične akcije u maniri reductia ad apsurdum, kako ih naziva kolega Roko Kerovec.
Ono što bi ipak moglo pomoći jest normalnija, mirnija i konsenzusu okrenuta komunikacija, na koju je u Temi dana HRT-a u suštini i pozvala predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec. U suprotnom, ovaj će nas cirkus od tzv. kulturnoga rata toliko okupirati te ćemo se u čas, bez obzira na svjetonazor, naći za švedskim (ne bizantskim) stolom – kontejnerom za smeće.
Izvor: SEEbiz
