Mongolski imperator Džingis Kan je, za 21 godinu vladavine, osvojio 33 milijuna kvadratnih kilometara teritorija, što niti jednom imperatoru nije uspjelo. Vrlo okrutni ratni pohodi i osvajanja Azije i Europe stvorila su najveću svjetsku imperiju koja je iza sebe ostavila na milijune mrtvih.
Iako nije moguće s preciznošću reći koliko je doista bilo žrtava, mnogobrojni povjesničari tvrde da se radi o 40 milijuna mrtvih, a što je u tom vremenu predstavljalo 11% ukupne svjetske populacije.
Džingis nije bilo njegovo pravo ime. Dječak koji se rodio na obali rijeke Onon oko 1162. godine zvao se Temujin. Ime Džingis počeo je koristiti tek od 1206. kada je postao vođa. Kan je tradicionalni mongolski naziv za vođu.
Od malih nogu Džingis Kan je bio izložen brutalnosti mongolskih stepa. Njegovi protivnici Tatari su mu otrovali oca kada je imao samo 9 godina. S 20 godina je postao afirmirani ratnik, a okupljanjem malih mongolskih plemena, započinje njegov bogati ratni put.
O njegovoj jakoj korpulenciji, mnoge su knjige napisane, ali nitko sa sigurnošću ne može reći kako je doista izgledao.
U svojim pohodima neprijatelju je davao priliku da se priključi njegovoj vojsci, ali nije prezao učiniti i najokrutnije zločine protiv onih koji su mu se suprotstavljali.
Interesantna je njegova tolerancija prema drugim religijama na koje je nailazio pri svojim osvajanjima. Donosio je zakone o religioznoj slobodi, što govori da se radilo o vrlo inteligentnoj osobi koja je dobro poznavala ljudsku psihu.
Najveća snaga Džingisa Kana je bila komunikacijska mreža putem konjanika. Možemo slobodno reći da je bio začetnik “poštanskog sustava“. Uz pomoć konjanika koji su jahali od točke do točke bilo je moguće prenijeti informacije i robu do udaljenosti od 350 km dnevno. Yam je bio naziv za ovaj vrlo efikasan način komunikacije i prijenosa roba, a kojeg je koristio i Marco Polo.
Smrt Džingisa Kana će ostati misterija. Ne postoji siguran trag o njegovoj smrti i mjestu ukopa, osim pretpostavke da se nalazi u blizini planine Burhan Haldun.
Na kraju treba spomenuti i interesantnu priču koji vode genetičari. Znanstvenici već dugo pokušavaju istražiti genetsku strukturu mongolskog naroda, a posebno potomke Džingis Kana. Pri istraživanju su otkrili da 8% mongolske populacije ima istog muškog pretka Džingisa Kana, a da njegova rasprostranjenost točno pokriva granice teritorija kojeg je osvojio Džingis Khan.
Povjesničari već odavno znaju puno o “testosteronu” Džingis Kana i njegovoj sklonosti prema ženama. Imao je više od 40 sinova i mnoge poznate osobe u svojim genima nose trag Džingis Kana. Neki od poznatih su Benjamin Franklin i pjevač Bono.
Džingis Kan nije bio samo ratnik i vođa, kako ga nazivaju zapadni znanstvenici, nego se radi o istinskom imperatoru. Iako je danas mongolski narod „neprimjetan“ njegova povijest je bogata i to ne smijemo zaboraviti.
logično
Iako nije moguće s preciznošću reći koliko je doista bilo žrtava, mnogobrojni povjesničari tvrde da se radi o 40 milijuna mrtvih, a što je u tom vremenu predstavljalo 11% ukupne svjetske populacije.
Džingis nije bilo njegovo pravo ime. Dječak koji se rodio na obali rijeke Onon oko 1162. godine zvao se Temujin. Ime Džingis počeo je koristiti tek od 1206. kada je postao vođa. Kan je tradicionalni mongolski naziv za vođu.
Od malih nogu Džingis Kan je bio izložen brutalnosti mongolskih stepa. Njegovi protivnici Tatari su mu otrovali oca kada je imao samo 9 godina. S 20 godina je postao afirmirani ratnik, a okupljanjem malih mongolskih plemena, započinje njegov bogati ratni put.
Imperija Džingis Kana
O njegovoj jakoj korpulenciji, mnoge su knjige napisane, ali nitko sa sigurnošću ne može reći kako je doista izgledao.
U svojim pohodima neprijatelju je davao priliku da se priključi njegovoj vojsci, ali nije prezao učiniti i najokrutnije zločine protiv onih koji su mu se suprotstavljali.
Interesantna je njegova tolerancija prema drugim religijama na koje je nailazio pri svojim osvajanjima. Donosio je zakone o religioznoj slobodi, što govori da se radilo o vrlo inteligentnoj osobi koja je dobro poznavala ljudsku psihu.
Najveća snaga Džingisa Kana je bila komunikacijska mreža putem konjanika. Možemo slobodno reći da je bio začetnik “poštanskog sustava“. Uz pomoć konjanika koji su jahali od točke do točke bilo je moguće prenijeti informacije i robu do udaljenosti od 350 km dnevno. Yam je bio naziv za ovaj vrlo efikasan način komunikacije i prijenosa roba, a kojeg je koristio i Marco Polo.
Smrt Džingisa Kana će ostati misterija. Ne postoji siguran trag o njegovoj smrti i mjestu ukopa, osim pretpostavke da se nalazi u blizini planine Burhan Haldun.
Na kraju treba spomenuti i interesantnu priču koji vode genetičari. Znanstvenici već dugo pokušavaju istražiti genetsku strukturu mongolskog naroda, a posebno potomke Džingis Kana. Pri istraživanju su otkrili da 8% mongolske populacije ima istog muškog pretka Džingisa Kana, a da njegova rasprostranjenost točno pokriva granice teritorija kojeg je osvojio Džingis Khan.
Povjesničari već odavno znaju puno o “testosteronu” Džingis Kana i njegovoj sklonosti prema ženama. Imao je više od 40 sinova i mnoge poznate osobe u svojim genima nose trag Džingis Kana. Neki od poznatih su Benjamin Franklin i pjevač Bono.
Džingis Kan nije bio samo ratnik i vođa, kako ga nazivaju zapadni znanstvenici, nego se radi o istinskom imperatoru. Iako je danas mongolski narod „neprimjetan“ njegova povijest je bogata i to ne smijemo zaboraviti.
logično
