Zbrajanje šteta
Prošla je jedna od najgorih oluja koje smo ikada vidjeli. Barem na našem području. Štete se zbrajaju, Slavonija je najgore nastradala, sad bih mogli reći, po običaju. No bilo je puno štete svuda, pa neću generalizirati.
Vidim, lijepo ste diskutirali ispod prošle kolumne. Moram reći da ne trebam nikoga da me brani.
Kada sam pisala mislila sam na područje cijele planete, jer kako je klima globalna, tako su i utjecaji. Puno zemalja ima, za nas, nezamislivu poljoprivredu i stočarstvo, tako da su dijelom krivi za plinove i nečistoće koje djeluju na klimu. No ne vjerujem da su najveći krivci. To je pisac htio reći. Globalno. Mi smo samo mala, skoro nebitna točkica na globusu, nemamo toliki utjecaj, ali točkica po točkica kad djeluje dobro, opet može nešto popraviti. Ili manje uništiti.
Pitanje u vezi kus-kusa. Da, ima ih doista jako različitih, no za razliku od brašna (bila je ta usporedba), ovo je više stvar ukusa. Kao i proizvođača (mislim na cijenu). Integralni se duže kuha i ostane malo tvrđi, ostali su tu negdje, pa kada vam se neki svidi, njih zapamtite i koristite. Pakiranja su najčešće 500 g, brzo se potroši, tako da nije problem.
Brašno je već nešto drugo. Mi još nemamo sastojke navedene na pakiranju, bitna je vlažnost, postotak glutena i sl. Za neke specifične stvari je dobro kupiti namjenska brašna, tako da ste sigurni da vam brašno neće biti krivo za neuspjeli pokušaj. Šalim se, ali za neka tijesta je jako bitno imati pravo brašno.
Mi ćemo uskoro na godišnji. Dok odmaram, neću pisati kolumne, no uredniku ću poslati kratke zapise o nekim namirnicama i staviti recepte.
Ovo je samo da znate zašto nema nikakvog osvrta ni na zbivanja, ni na vaše komentare. Ali ne brinite, čitam i pratim. Također zahvaljujem.
Za internet kuharicu, planiram od jeseni krenuti s radom, pa kad bude nešto, napisat ću.
Evo, mislim da sam sve odgovorila.
Danas o lubenici i dinji.
Sezona je bostana. Sve što raste na lozama, tzv. tikvovke sada dozrijeva i uživamo u njihovim plodovima. Spadaju u povrće, no kako smo već naučili, ono što je slatko, mi zovemo voće, ono što nije i nismo naučili da koristimo kao slatko, zovemo povrće. Bez obzira.
Lubenica
Je izvrstan hidratizator, ljeti je zato dobro jesti je i tako unositi tekućinu u tijelo. Odlično čisti bubrege i mjehur, pa ako vam je to slaba točka, slobodno navalite. Na 100 g ima samo 30 kCal, nije kalorična. Ona zabluda da deblja je zabluda. Ima dosta šećera, on nije problem zdravim osobama, no onima sa dijabetesom, kao izrazito visoki glikemijski broj, posebno iz lubenice i grožđa na pr.
Ima puno vitamina C i A, kao i kalija i magnezija.
Poboljšava rad srca, krvnih žila, pojačava libido, a sjemenke su zdrave kao čaj ( mljevene, kuhati čaj i piti minimalno dva do tri puta tjedno, za čišćenje bubrega od kamenca), cijele nisu štetne, dapače. Čišćenje organizma, poput posta lubenicom ljeti je lako i jednoatavno.
Uživajte u ovom slatkom voću i ne zaboravite da je cijela jestiva. Od kore se pravi slatko, nisam još pravila, no kako je sve skupo i uništeno, ne bi bilo loše pokušati. Ako napravim, javit ću vam kakvo je.
Dinja
Specifičnog mirisa, dinja je nešto što se voli ili ne može smisliti. Ja sam u ekipi koja voli dinju, a ove godine su slatke i jako ukusne. Barem one koje sam probala.
Kao što znate, svo narančasto voće u pastelnim nijansama također, sadrži puno beta karotena, koji je potreban za Vitamin A koji čuva naše oči. Beta karoten također štiti kožu pa je stoga dinja jako dobar izbor. Zanimljivo je da su neki narodi južne Amerike više cijenili sjemenke dinje koje su grickali. Kao i lubenica, iz porodice tikvovki je, pa tako da nije čudno da se jedu sjemenke, koje su nama ((pretpostavljam) presitne da ih koristimo.
Neke vrste sadrže dnevne doze Vitamina C i A ( pričamo u 100 g ploda), ima 53 kCal, sadrži puno antioksidansa tako da je 'prezdrava'!
Vjerujem da volite neko od ova dva 'voća', nadam se da će cijene ostati kao što su bile na akcijama, oko 50 centi. To je još prihvatljivo. Uživajte dok ih ima.
Frape od lubenice
Ako vam dosadi samo jesti lubenicu, nešto bi novo, evo nešto jednostavno za eksperimentiranje!
SASTOJCI:
Oko 300 g mesa lubenice bez koštica
2-3 žlice jogurta
1 žlica meda
par kockica leda
2-3 žlice sladoleda vanilije ili nekog voćnog
po želji za jaču aromu sok višnje ili maline ili dodajte dinje ako je volite.
PRIPREMA:
U blender stavite sve sastojke i miksajte dok ne postane pjenasto i kremasto! Ako želite lakšu verziju, stavite samo jogurt i zasladite steviom po želji. Ako volite da je kremasto a ne brojite kalorije, možete staviti više sladoleda, pa čak i vrhnja za šlag. Tada je gusto i kremasto, ali i kalorično!
Dinja uz slane delicije
Dinja je idealan pratitelj slanih plata, s pršutom ili šunkom. Ovako kao na slici ili omotati šunku oko kriške dinje!
Ledeni vjetar s dinjom
Pravila sam ga dva, tri puta s dinjom, a nisam nikada stigla slikati! Probajte s dinjom ako je volite, iznenadit ćete se kako je dobro... Kada dođem s godišnjeg, to će biti jedan od zadataka meni.
Srednje zatijevno.
SASTOJCI:
Za biskvit:
12 bjelanjaka
0.5kg šećera
1/2 žlice vode
1/2 žlice sirćeta
Za
0.5l šlaga ili 3 vrećice
12 žumanjaka
6 žlica brašna
6dcl mlijeka
250g margarina
100g šećera u prahu.
Oko 1 kg očišćene dinje rezane na ploške jednake debljine. Oko 5-7 mm.
PRIPREMA:
Za biskvit mutite čvrst snijeg od bjelanjaka s malo soli pa lagano dodajte šećer, stalno miksajući. Ulijte vodu i ocat, malo još mutite pa pecite jednu veliku koru, na papiru za pečenje, na limu veličine pećnice. Ako imate noviju pećnicu koje su obično manje, ali imaju ventilator, pecite 3 kore u dužem limu, ako imate 3 kom. možete peći odjednom. Biskvit peći oko pola sata na 150°C, prerezati ga po pola još vruć.
Umutiti šlag. Umutiti žumanjke s brašnom i malo mlijeka pa kuhati u mlijeku kao puding, samo minut dva. U ohlađeno dodati izrađeni margarin sa šećerom u prahu, zatim dodati četiri žlice šlaga i izmutiti. Očistiti voće i narezati na ploške.
Slagati: biskvit, kremu, voće, šlag i tako koš 2x na kraju ukrasiti šlagom.
