Kadiš za žive

Bio je to kadiš za žive. Glavni rabin Hrvatske Luciano Moše Prelević predvodio je molitvu za sve stradale u Jasenovcu pod režimom zločinačke paradržavne tvorevine tzv. Nezavisne Države Hrvatske, ali bile su to riječi za sve one koji danas u Hrvatskoj ne pristaju na "relativizaciju i revitalizaciju ustaštva", što je, prema riječima organizatora Ognjena Krausa, jedan od glavnih razloga zbog kojih je židovska zajednica odbila sudjelovati na službenoj državnoj komemoraciji koja će uslijediti 22. travnja.

Bio je to glas okupljenih kojim se pokušalo još jednom, ali očito – prekasno, upozoriti na štetu koju je svojim ekstremnim desničarenjem i širenjem netrpeljivosti učinila hrvatskom društvu, ali i međunarodnom ugledu države, o kojoj se već snimaju filmovi kao o jednoj od fašističkih oaza u Europi. Nema u Hrvatskoj pod ovom vlašću "obilnog mira s nebesa", koji se zaziva u kadišu, i zato je ovogodišnja rabinova molitva nad počivalištem brutalno ubijenih od ustaške ruke u Jasenovcu bila ponajprije vapaj živih i opomena onima koji s najviših i najutjecajnijih političkih adresa šire razdor u društvu.

U manje od pola sata diskretne, decentne i dostojanstvene komemoracije skupila se sva gorčina onih koji se osjećaju ugroženima djelovanjem trenutačne vlasti, ali i otpor svima koji odbijaju uvažiti različitosti ili mahnito, ne prezajući ni od najprozirnijih falsifikata, prekrajaju povijest. U manje od pola sata vidjelo se koliko su aktualni vlastodršci unazadili Hrvatsku i koliku su ljagu bacili na međunarodnu reputaciju Hrvatske. Govori o tome činjenica da je na komemoraciji vijenac položila izraelska veleposlanica Zina Kalay Kleitman, kao i austrijski veleposlanik Andreas Wiedenhoff te delegacije američke, nizozemske, njemačke, kanadske, francuske i srpske ambasade. Uz predstavnike svih židovskih općina u Hrvatskoj, u Jasenovcu su se pojavili predstavnici Židovske zajednice BiH te Židovske zajednice Republike Srpske, ali i izaslanstvo Židovske vjerske zajednice "Bet israel". Time je otpao argument kojim je saborski zastupnik, među ostalima, i židovske manjine Veljko Kajtazi odbio pridružiti se ovoj komemoraciji, jer je organizira samo "dio" židovske zajednice te će sudjelovati na službenoj državnoj komemoraciji idući petak.

Nataši Jovičić važniji biskup od židovskih žrtava

Upadljiv je bio izostanak ravnateljice Javne ustanove spomen-područja Jasenovac i posebne predsjedničine savjetnice za holokaust Nataše Jovičić – iako su joj organizatori službeno najavili dolazak – koja je u to vrijeme, rečeno nam je, bila na sastanku s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem o organizaciji službene komemoracije. Jovičić je ionako već izjavila da će raditi ono što joj vlast kaže, a pohvalila se i višesatnim uspješnim sastankom s ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem, koji je također, zbog svoje naglašeno revizionističke politike, jedan od razloga zbog kojih predstavnici naroda žrtava bojkotiraju državnu ceremoniju.

Nakon tradicionalnog polaganja kamenčića na grobište na kojem je u slavu pobijenima niknuo velebni Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića, sudionici komemoracije objasnili su razloge zbog kojih su u Jasenovcu danas, a neće biti idućeg petka s državnim vrhom, kada i opet neće biti predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, nego je za svog izaslanika ponovo izabrala redatelja Branka Lustiga, koji je uspio preživjeti holokaust.

Jasenovac, koji će za tjedan dana prvi put pohoditi predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žene i 20.101 djeteta do četrnaeste godine. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

Predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus istaknuo je da je alternativna komemoracija upriličena jer žele državnu vlast i sve u Hrvatskoj upozoriti na to da je u društvu "zaista prisutna revitalizacija ustaštva i relativizacija zločina počinjenih u NDH" te kazao da su došli komemorirati sve žrtve Jasenovca i sve Židove koji su stradali u ovome ustaškom logoru po rasnim zakonima NDH. Smatra da je opasna revitalizacija ustaštva samo iznimno osuđena, a i tim je osudama nezadovoljan jer su one od državnog vrha došle tek nakon njihove odluke da održe odvojenu komemoraciju, i to na dan osnivanja NDH. Kraus je upozorio da je riječ o "lavini koja se kotrlja već preko godinu dana, a podsjeća na ono što se događalo 1941. u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a počelo je 1933. u Njemačkoj". Ogorčen je i što Karamarko nikad nije osudio jasenovački logor, što u potpunosti relativizira stvari pa nikad nije spomenuo ni rasni zakon ni ustaštvo. Usto, dodaje, "vladajućoj je stranci danas ekstremna desnica, koja do sada nije imala nikakav značaj u društvu, postala glasnogovornik".

Oživljavanje ustaških vrijednosti

U Jasenovac je pristiglo i izaslanstvo Srpskog narodnog vijeća, čiji je čelnik Milorad Pupovac rekao da su "danas tu jer trebaju biti", iako je bila riječ o bolnoj odluci.

"Odlučili smo da budemo s našom braćom u stradanju, Židovima, i da budemo s antifašistima koji su ovdje stradavali zbog svog uvjerenja i sa svima drugima koji su ovdje stradavali", objasnio je Pupovac uz najavu da će u vrijeme službene državne komemoracije idućega petka biti u crkvi u Mlaki, gdje je bio ženski logor za NDH, a gdje će se održati liturgija za srpske žrtve. Poručio je kako bi volio da se shvati da je "zadnji trenutak da se zaustavi relativizacija ustaškoga zločina koji je počinjen ovdje i na drugim mjestima kao i oživljavanje ustaških vrijednosti u Hrvatskoj". Uz marš i proustaške poruke protiv Vijeća za elektroničke medije, ustaško skandiranje na utakmicama, zadnji put na utakmici Hrvatska – Izrael u prisustvu državnog vrha koji je radio "selfije", umjesto da osudi i distancira se od skandaloznih poruka, kao problematične navodi i "one koji kontinuirano, uz podršku Crkve i dijela političkih krugova, obilaze zemlju, indoktriniraju po školama kako ovdje za vrijeme ustaša nije bio osobiti logor, nego da je logor bio tek nakon ustaškog logora, kada je počinjeno mnogo više zločina nego što je počinjeno u ustaškom logoru" te film Jakova Sedlara "Jasenovac – istina", na čije je predstavljanje došao i ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Za Pupovca, taj je film sramota za umjetnike i naciju jer je laž, a ministar ga, podsjeća, hvali kao "prilog utvrđivanju istine".

"Riječ je s jedne strane o gnjusnom falsifikatu i laži, a s druge strane, o potjernici protiv ljudi koji upozoravaju na porast i obnavljanje desnih, nacionalističkih i proustaških ideja", ističe Pupovac. Nedovoljnom smatra i predsjedničinu osudu ustaškog režima jer nije osudila i pojave koje su danas prisutne, "nego osuđuju nas zbog toga što mi, navodno, ne poštujemo žrtve, a osudu od onih koji negiraju i relativiziraju žrtve, od onih koji trebaju osuditi, još nismo čuli, osim u formi osude svih totalitarnih režima". Od vlasti očekuje jasnu osudu ustaštva, a ne da "osuđuju nas da nanosimo štetu ugledu Hrvatske, umjesto onih koji oblače ustaške uniforme i viču 'Za dom spremni!'".

Hrvatska je u tehnološki naprednijoj 1941.

Svoje protivljenje stvaranju nove "povijesti" u aranžmanu trenutačnih vlastodržaca dolaskom u Jasenovac iskazao je i bivši predsjednik RH Ivo Josipović, koji je i sam u predsjedničkom mandatu u više navrata govorio o "ustaškoj guji koja diže glavu", a aktualni događaji, kaže, pokazuju da je bio u pravu. Smatra da je do raskola u komemoriranju žrtava u Jasenovcu došlo zbog "razdvajanja onih koji znaju što se dogodilo u Jasenovcu i znaju tko je bio na pravoj, a tko na krivoj strani, i na one koji tek prigodničarski, s figom u džepu, ističu hrvatski antifašizam". Vratili smo se, kaže, aludirajući na govor mržnje na ekstremnim desničarskim portalima i internetskim forumima, "u malo tehnološki napredniju 1941. godinu".

Žrtvama ustaškoga koncentracijskog logora počast su dali, a ujedno i iskazali neslaganje s vladajućim povijesnim revizionizmom, saborski zastupnici Furio Radin, Radimir Čačić i Mile Horvat te povjesničar Neven Budak.

Za čelnika Antifašističke lige Zorana Pusića prešućivanje i odricanje političkoga konteksta koji je doveo do jasenovačkih žrtava je "besramno". Te su se ideje, kaže, "danas povampirile u Hrvatskoj, a simboli i riječi i pozdravi koji su karakteristični za one koji su počinili ove zločine, danas se šire Hrvatskom", rekao je. Za Pusića su za to odgovorni oni "koji su davali izjave koje se, kada se prevedu sa saborskih govornica u svakodnevni život, pretvaraju u prijetnju i nasilje prema svima koji drukčije misle".

"Strašno mi je zazorna izjava Karamarka kako će se 'moći govoriti u svoja četiri zida, a u javnosti samo službene izjave'. Takve stvari u krajnjoj konzekvenici mogu imati gadne posljedice", kaže Pusić, koji upozorava na to da je nužno reagirati odmah kada se pojavi slučaj poput marša protiv Vijeća za elektroničke medije, a ne kada u Hrvatsku dođe veleposlanik SAD-a zadužen za holokaust. "Zbilja izgleda sramotno, da ste sami sebe doveli u poziciju jedne kolonije koja će dati onakve izjave kakve joj se kaže da treba dati", poručio je Pusić vlasti.

Bio je to, u sunčanom, toplom i mirnom danu, kadiš za žive kojima su neprihvatljive interpretacije da je mučilište i stratište drugih i drugačijih bio radni logor u kojima su zatvorenici izvodili "Malu Floramye" i u kojemu je, prema najnovijim povijesnim falsifikatima apologeta aktualne vlasti, daleko više ljudi stradalo od partizanske nego od ustaške ruke. I bila je to jedna od većih blamaža domoljubne vlasti koja je dovela do toga da prvi put u povijesti predstavnici naroda žrtava ne žele biti u isto vrijeme i na istome mjestu s onima iz redova vlasti koji umanjuju strašne zločine počinjene nad njihovim precima i ne uspijevaju prikriti sklonosti za ustašku paradržavnu tvorevinu, zbog čega Hrvatska danas trpi sve veće kritike međunarodne javnosti. Premda smo vjerovali da smo se te sramote uspjeli riješiti tamo negdje devedesetih.