Najlošije zamolbe za posao stižu od kandidata koju su niz godina bili na jednom radnome mjestu pa nisu imali potrebu pisati zamolbe i životopise, a to je često razlog zašto ne dobiju posao.
Njihovo pismeno predstavljanje mnogo je lošije od onog ostalih kandidata. Govori to Martina Jurković, direktorica Jurković savjetovanja, savjetodavne tvrtke u području upravljanja ljudskim resursima, te dodaje da je razina znanja u pisanju molbi sve viša jer sve češće mijenjamo poslove pa se moramo često i prijavljivati. No razlike znaju biti velike.
"Visokoobrazovani kadrovi koji govore i dva strana jezika imaju pripremljene zamolbe i životopise na materinskom jeziku i na dva strana, a povremeno nam još uvijek netko poštom pošalje ručno napisan životopis i molbu“, navodi ona.
Smatra da je velika pogreška ako se molba uopće ne pošalje, a traži se u natječaju.
"Mnogi je vole ignorirati jer su lijeni. Zapitajte se koju poruku tako šaljete. Druga je najveća pogreška da se napiše preduga zamolba pa je nitko nema volje pročitati. Želite li da vas se zbog toga eliminira? Apsolutni pobjednik među pogreškama u zamolbi je kada ostane naziv tvrtke na čiji ste se natječaj prethodno javili“, objasnila je Martina Jurković.
Bez suvišnih podataka
Navodi da bi dobra molba za posao trebala imati oblik poslovnog pisma sa svim sastavnim dijelovima, kao što su zaglavlje, predmet, oslovljavanje, kratak sadržaj i potpis. U molbi je važno navesti na koji natječaj i za koju poziciju se javljamo te gdje smo vidjeli natječaj. Važno je i ukratko opisati zašto se javljamo i zašto smatramo da bismo mogli konkurirati za otvorenu poziciju.
"Ako pišemo otvorenu zamolbu, važno je raspitati se komu šaljemo zamolbu, a bilo bi dobro osloviti tu osobu. Ljudi vole pristup koji pokazuje da ste se raspitali tko u toj tvrtki provodi selekciju“, pojasnila je. U zamolbi je važno istaknuti najvažnija znanja, iskustva ili vještine potrebe za to radno mjesto. Mnogi često pretrpavaju zamolbe suvišnim podacima i ponavljanju u njima sve iz životopisa. To bi trebalo izbjeći jer može imati suprotan učinak - nitko ne želi pročitati takvu molbu.
"Kandidati trebaju znati da su osobe koje provode selekciju zatrpane molbama i da im trebaju olakšati posao tako da budu kratki i jasni. Ako netko piše preduge i zamorne molbe, to se može protumačiti da osoba nema dobru moć prosuđivanja, što je također eliminirajući čimbenik u selekciji“, rekla je Martina Jurković.
Primjećuje da se katkad ne posvećuje dovoljno vremena pisanju pa se nerijetko događa da su molbe manjkave i pune pravopisnih pogrešaka. Takva molba će uz lošu pismenost pokazati površnost kandidata.
"Primijetila sam da neki kandidati iz velike želje da se razlikuju od drugih pišu i neprimjerene stvari“, govori ona. Molba mora biti formalna i kratka, sve više je previše.
"Oslovljavanje, predmet, za što apliciramo, zašto apliciramo, naše najveće prednosti, naše osobine važne za poziciju, pobrojiti priloge zamolbi, pozdrav i potpis. Ništa više i ništa manje“, nabrojila je najvažnije i najkraće savjete za dobru molbu.
Govoreći o svjetskim trendovima, navodi da uz klasičnu pismenu molbu međunarodne tvrtke zahtijevaju videoklip, a naročito kada za radna mjesta konkuriraju kandidati iz drugih zemalja.
"Budući da se samo 30 posto informacija dobiva iz verbalne komunikacije, jasno je da iz videozapisa možemo izvući dodatne podatke o kandidatu. Sve su važnije i društvene mreže poput LinkedIna te otvaranje profila na njima. Tako dajemo do znanja da nas zanimanju nove mogućnosti zaposlenja“, navela je ona.
Stvoriti kontakte
Informacije su danas brže i dostupnije pa u Hrvatskoj nema kaskanja za svjetskim trendovima.
"Bez obzira na tehniku i načine prijavljivanja za radno mjesto, ljudski rad i neposredna komunikacija predstavljaju temelj u selekciji. Nijedan zapis, molba, videokonferencija, skype ili slično ne može dati toliko podataka kao razgovor s kandidatom. Tehnika nam može pomoći, ali i dalje u tvrtkama rade ljudi i važno je da mogu surađivati“, kaže Martina Jurković.
Ipak, ako se ne napiše dobra molba, intervju se neće ni dogoditi jer se upravo prva selekcija provodi na osnovi zaprimljenih zamolbi.
"Stoga uložite vrijeme u pisanje molbi i konkurirajte za radna mjesta za koja imate izglede, umjesto da na veliko šaljete molbu na svaku poziciju koja se objavi. Time nećete puno postići. Važnije je uložiti vrijeme u stvaranje kontakata na tržištu kako biste se izdvojili iz mase kandidata i kako bi vas netko prepoznao kad mu se javite“, poručila je Martina Jurković.
Izvor: business