Početak posljednjega jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora u ovom sazivu prije parlamentarnih izbora 2024. pokazuje da će se u razdoblju do izbora sve češće sučeljavati sam predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković, čvrsto uvjeren u treću izbornu pobjedu zaredom, i sve odrješitija, ali razjedinjena oporba, kojoj će lajtmotiv biti korupcija vladajućih. Ima li mjesta iznenađenju?
S energetike se dvoboj vlasti i oporbe seli na kupoprodaju nekretnina. Naime ni luksuzni stanovi u Zagrebu više nisu ono što su nekad bili. Zato im i pada cijena. Čovjek tako 2021. kupi dvoetažni peterosobni stan od 142 kvadratna metra, uključujući lođu, tri terase i spremište, s tri parkirna mjesta, na odličnoj lokaciji tik do središta grada te na raskrižju glavnih prometnica, u zgradi sagrađenoj relativno nedavno, i to od pouzdanog vlasnika, a već ga mora renovirati. Primjerice, oštećeni parket i vanjsku stolariju. U konačnici, stan je kupljen za cca 1600 eura po kvadratnom metru ili četrdesetak tisuća eura manje no što ga je kupio prethodni vlasnik 2017. Tko kaže da cijene nekretnina u Zagrebu neprestance rastu? Neke i padaju. Što luksuzniji stan, to veći pad. Stoga treba imati puno razumijevanja za osobu koja se nađe u takvoj situaciji. Poput člana Uprave HEP-a Tomislava Šambića, za kojega u široj javnosti nitko nije čuo dok se nije doznalo da je svoj sadašnji stan kupio od Pavla Vujnovca, vlasnika Enna grupe i Prvoga plinarskog društva te kupca HEP-ova plina, u jednom trenutku, po veoma povoljnoj cijeni. Šambić odbacuje bilo kakav sukob interesa, kako mu to prigovara hrvatska oporba te ide tako daleko, barem prema tvrdnjama Mostova saborskog zastupnika Zvonimira Troskota, da pravim hrvatskim premijerom smatra Pavla Vujnovca, a ne Andreja Plenkovića. Vlada za cent?
Ili 'mecena političke korupcije', kako je to sročila sukoordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić, kandidatkinja za premijerku. Ovakva retorika i – kombinatorika obilježit će sljedeće mjesece, u kojima će se i vladajući HDZ i oporbene političke stranke pripremati i sukobljavati uoči parlamentarnih izbora 2024. Potvrdio je to više nego buran početak posljednjega jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora u ovom sazivu, odnosno aktualno prijepodne 18. saborske sjednice održano 19. rujna, rekordnog trajanja te broja isključenja i povreda Poslovnika. Na tvrdnje poput onih Troskota i Benčić, premijer Plenković odgovara da bi ih tužio, ali da ih, kao zastupnike u Hrvatskom saboru, štiti imunitet. Ako se po (saborskom) jutru (politički) dan poznaje, hrvatsku političku jesen i zimu čeka niz verbalnih obračuna, u čemu će prednjačiti čelni ljudi vodećih političkih stranaka, što na vlasti, što u oporbi. Kako se i Benčić s vlastitim stambenim pitanjem našla u prozivkama HDZ-ovih političara, najžešći politički obračun mogao bi se odvijati na relaciji prvog čovjeka Vlade i HDZ-a te njegove izazivačice iz stranke Možemo!. Ne treba sumnjati u to da će se premijer, HDZ, način upravljanja Vladom te javnim poduzećima i ustanovama naći i u oštrim kritikama Mosta, a ta stranka prednjači u neuvijenim optužbama na račun stanja u hrvatskom energetskom sustavu, osobito u Hrvatskoj elektroprivredi kao nacionalnom proizvođaču i distributeru električne i toplinske energije te prirodnog plina. Most istodobno cilja na Vujnovca, povezujući ga s političkim interesima HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Afera 'plin za cent', u kojoj je HEP za, najblaže rečeno, diskontne iznose prodavao viškove plina, a Prvo plinarsko društvo ih najvećim dijelom kupovalo, još nema ni politički ni ini epilog. I predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić i ministar gospodarstva i održivog razvoja te član Skupštine HEP-a Davor Filipović i dalje obnašaju svoje dužnosti. Premijer Plenković svojim kritičarima zbog ove afere uzvraća da su protekle dvije godine svi hrvatski građani, kao i institucije i poduzetnici isključivo profitirali Vladinom odlukom o energentima po cijenama ispod tržišnih. Osobito neki poduzetnici, uzvraćaju u oporbi, a ona će se tako s različitih pozicija u ideološkom spektru, od stranke Možemo! i SDP-a slijeva do Mosta zdesna, s HDZ-om uoči izbora dominantno konfrontirati po pitanju – korupcije. U oporbi već vide poslijeizborno koaliranje HDZ-a i Domovinskog pokreta, čiji predsjednik sustavno podupire poslovne aktivnosti Vujnovca. No sama oporba, bez obzira na to što se međusobno ne razlikuje u prozivanju HDZ-a i Vlade kada je riječ o zbivanjima u hrvatskom energetskom sektoru, od INA-e do HEP-a, ne uspijeva pronaći zajednički modalitet izlaska na izbore. Na taj se način sve više kristaliziraju neformalna 'plinska' koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta, i to u kontekstu rada tri najveće hrvatske tvrtke po ukupnim prihodima u 2022. (INA, Prvo plinarsko društvo i HEP), i protuhadezeovska oporba, stavovima manje-više konzistentna, ali izbornim nastupom i dalje posve rasplinuta. Može li razdvojena oporba ugroziti HDZ?
Premijer Plenković uvjeren je da – ne može. Već je poručio predsjedniku SDP-a Peđi Grbinu da je treći čelni čovjek svoje stranke koji će nakon parlamentarnih izbora dati ostavku zbog poraza, nazivajući ga 'premijerskim kandidatom u ostavci'. Ako je tako, predsjednik Vlade i HDZ-a troši nepotrebno puno vremena i osobito energije za projicirane izborne gubitnike, što se vidjelo i na aktualnom prijepodnevu u Saboru. Ili je korupcija 'ne-tema', koju treba prepustiti pravosuđu, ili je 'super-tema', koja bi uistinu mogla odrediti rezultat sljedećih izbora te je u tom slučaju upravo Vlada mora sprječavati u svim resorima. Jedan od HDZ-ovih koalicijskih mikropartnera, HSLS, tj. njegov predsjednik Dario Hrebak, već je navijestio da bi Barbarić mogao otići, ali ne zbog plinske, nego zbog nekretninske afere, odnosno zbog bespravne gradnje svoje vile na Hvaru. Hoće li slijedom toga sporna građevina biti elegantno rješenje za sporni plin - to u konačnici neće promijeniti ni odnose snaga na političkoj sceni ni njihove argumente. Kako se budu približavali izbori, u javnom će se prostoru sve više nalaziti argumenti i protuargumenti vlasti i oporbe. Prva je kompaktna od prvog dana sadašnjeg saziva Sabora, neovisno o svim aferama i uhićenjima, a druga se od prvog dana svađa i dijeli. Dovoljno se sjetiti nesuđenog kluba zastupnika stranaka Pametno i Fokus te Stranke s imenom i prezimenom, zatim pucanja napola SDP-ova kluba, raspada saborskog kluba i koalicije oko Miroslava Škore, pretrčavanja Silvana Hrelje, odlaska Katarine Peović iz kluba platforme Možemo! te aktualnog loma između Dalije Orešković i Centra. Koliko god novo aktualno prijepodne pokazalo da oporba ima političke i retoričke adute i perjanice, to će malo vrijediti ako SDP, Možemo!, Most te manje političke stranke samostalnim izbornim nastupima i posebice međusobnim odbacivanjem ponove situaciju iz 2007., kada je udružena oporba mogla pobijediti HDZ pod vodstvom Ive Sanadera, ali je HDZ-u kao prvom izboru hrvatskih birača i politički i matematički koristila razjedinjenost oporbe. Na greškama se (ne) uči.
Možemo! je odlučio ne koalirati sa SDP-om, koalicijski ucviljeni SDP neće ni s Centrom, koji ni sam neće sa SDP-om, ljevica neće s Mostom, niti Most hoće s ljevicom, dok Domovinski pokret odreda svi doživljavaju kao 'plinsko krilo' HDZ-a. Budući zastupnici nacionalnih manjina ionako će podržati pobjednika te bi malo tko mogao proglasiti nemogućom poslijeizbornu koaliciju Andreja Plenkovića, Ivana Penave i Milorada Pupovca. Ako je takva koalicija moguća, na koji način natpolovičnu većinu zastupničkih mandata mogu osigurati SDP, Možemo!, Most i Centar, jer već sada odbacuju jedni druge? Jedni to čine izrijekom, drugi pak svojim postupcima. Stoga bi se od svih agregatnih stanja na hrvatskoj političkoj sceni vladajući plin mogao učiniti čvršćim od rasplinute oporbe. U gotovo trideset i četiri godine hrvatskog višestranačja i održavanja demokratskih, kompetitivnih izbora za Hrvatski sabor, HDZ je samo dvaput silazio s vlasti: 2000., nakon što je državom upravljao puno desetljeće, te 2011., nakon osmogodišnje vladavine koju je obilježio Sanaderov šokantan odlazak s premijerskog mjesta zbog kasnije i sudski dokazane korupcije. U oba slučaja HDZ-u se na parlamentarnim izborima suprotstavila koalicija okupljena oko SDP-a, a koji je tada, u odnosu na aktualno stanje, djelovao kao ozbiljna i za izbore pripremljena stranka. Otkako ga je 2007. preuzeo Zoran Milanović, a kasnije Davor Bernardić i Peđa Grbin, SDP je na parlamentarnim izborima ubilježio četiri poraza te samo jednu pobjedu, i to nakon Sanaderove demisije.
Je li Grbin doista 'premijerski kandidat u ostavci', a Benčić želi voditi Vladu, no ne može voditi ni vlastiti obrt, kako tvrde u HDZ-u, ili je Plenković 'mecena korupcije' u 'vladi Pavla Vujnovca', kako ističu u Možemo! i Mostu, pokazat će višemjesečna predizborna sučeljavanja vlasti i oporbe. Sva sreća da plin za građane i dalje ostaje na ovim cijenama. Do izbora.
