Kina povećava svoju ulogu kao kreditor u krajnjoj nuždi nekim zemljama u financijskim teškoćama, predstavljajući alternativu Međunarodnom monetarnom fondu.
Kineski dužnosnici su prošlog vikenda izjavili kako traže proširenje swap ugovora u nacionalnim valutama u iznosu od 24 milijarde dolara s Ruskom središnjom bankom, a sve kako bi se ta zemlja mogla nositi s najgorom devalvacijom rublje od 1998. godine, piše Bloomberg.
Osim toga, Kina je osigurala 2,3 milijarde dolara Argentini prošlog listopada, a prošlog je mjeseca swap ugovorom osigurala 4 milijarde dolara i Venezueli.
"Davanjem kredita narodima kojima je zatvoren pristup inozemnim tržištima kapitala predsjednik Xi Jinping podupire utjecaj Kine u globalnom gospodarstvu i izravno utječe na status Međunarodnog monetarnog fonda", piše dalje Blooomberg.
Za razliku od Međunarodnog monetarnog fonda koji često zahtjevne rigorozne ekonomske reforme i mjere štednje u zamjenu za kredite, analitičari kažu da je Kina više usmjerena na osiguravanje vlastitih interesa u zemljama bogatim energentima.
Što se tiče Rusije, nakon što je stiglo priopćenje iz Pekinga rublja je u ponedjeljak skočila za 4,9 posto, odnosno na 55,8 za jedan dolar, da bi kasnije i dalje nastavila jačati i jedan dolar se sada prodaje za 52,1 rublju, što je u odnosu na sredinu prosinca, kada se za jedan dolar u jednom trenutku moralo izdvojiti čak 80 rubalja, neočekivani obrat u situaciji u kojoj su mnogi prognozirali financijski slom Ruske Federacije.
Za razliku od Ukrajine, gdje je prozapadna vlada dobila 17 milijardi dolara od MMF-a, Rusija, Argentina i Venezuela, koje zapadni mediji naizvaju zemljama „koje su često u sukobu sa SAD-om, nemaju pristup stranim tržištima kapitala. Međutim, sa saveznikom kao što je Kina, koja drži 3,89 trilijuna dolara u deviznim rezervama, našli su se u situaciji da se mogu zaduživati čak i povoljnije od zemalja koje sklapaju ogovore s MMF-om ili Svjetskom bankom.
Ne treba posebno napominjati da Peking davanje kredita nikada ne uvjetuje ni promjenama u unutarnjem ustroju suverenih zemalja, dok MMF po pravilu reforme, osim drastičnih mjera štednje i reformi koje zemlje zajmoprimce na kraju dovode u dužničko ropstvo, uvjetuje „reformama“ koje su vjerna preslika ultimativnih zahtijeva u području „ljudskih prava“, „političkog pluralizma“, „demokratskih sloboda“ i svega onoga što inače dolazi iz kuhinje State Departmenta.
Ovakvom praksom Peking izravno potkopava u napore Washingtona koji je kroz „međunarodne institucije“ (koje inače nadzire od samog osnutka) desetljećima upravljao globalnim gospodarstvom i financijama i osiguravao svjetsku hegemoniju.
Argentina
Kineski krediti su pomogli i Argentini da povećaju svoje devizne rezerve u 13 mjeseci na visokih 30,9 milijardi USD, što je poticaj za zemlju koja nema pristupa međunarodnim tržištima kapitala, jer je po mišljenju bankara s Wall Streeta „nepouzdana zbog odnosa prema inozemnim obvezama još iz 2001. godine“.
Argentina je prošlog mjeseca dobila yuana u vrijednosti od milijardu dolara u sklopu trogodišnjeg ugovora o zamjeni valuta s Kinom, a 11. prosnica je u Argentinu prebačeno još 2,3 milijarde dolara.
21 milijarda dolara za Venezeulu
U Venezueli je predsjednik Nicolas Maduro prošlog mjeseca dobio četiri milijarde dolara od Kine kako bi ojačala svoje rezerve, koje su u 11 godina pale na najnižu razinu. Venezuela sada ima oko 21 milijardu dolara u svojim blagajnama, što je jednako iznosu duga kojeg mora podmiriti u slijedeće dvije godine.
Venezuela je također na udaru zbog niskih cijena nafte, što je njen najveći izvozni proizvod i svi su prognozirali kako postoji 89 posto vjerojatnosti da Venecuela neće moći podmiriti dugove u slijedećih pet godina i da se kreće prema kreditnom bankrotu. Nakon ove intervencije Kine, ili kako to zapadna financijska „elita“ voli nazvati „izravnim zadiranjem Kine u ovlasti međunarodnih institucija“, Venezuela može biti sigurna kako Peking neće dozvoliti njen bankrot, dok će Kina sebi osigurati nesmatan pristup venezuelanskoj nafti.
"Ne mislim da će to biti široka politika Kine koja će podržavati bilo koju zemlju koja pita za pomoć. Nekoliko zemalja su trenutno u krizi i Kina im je ponudila pomoć. Time kupuje dobru volju i širi utjecaj, te potiče uporabu yuana“, smirujući ovaj fenomen u proteklih nekoliko mjeseci je izjavio Steffen Reichold, ekonomist Stone Harbor Investment Partnersa u New Yorku.
Međutim, Narodna banka Kine je potpisala swap ugovore s 28 drugih središnjih banaka diljem svijeta, uključujući i one u Velikoj Britaniji i Australiji, što od yuana čini ozbiljnu alternativu dolaru u globalnoj trgovini i financijama.
Promicanjem korištenja svoje valute Kina djeluje u vlastitom interesu, kao što potkopava i dominaciju SAD-a globalnom gospodarstvu.
Nakon velikog plinskog ugovora između Rusije i Kine, koji je kasnije udvostručen, izvoz nafte iz Rusije u Kinu je premašio povijesne rekorde. S druge strane, amortizacija rublje je utjecala kineski izvoz u Rusiju i potakla dvije zemlje u provedbi zajedničkih projekata.
„Kina je Venezueli od 2007. godine ukupno dala 47 milijardi dolara kredita , što je čini najvećim kreditorom Venezuele, koja drži najveće svjetske rezerve nafte, a kredite otplaćuje sirovinama koje isporučuje Kini“, piše konsultantska agencija Eurasia Group.
U srpnju je Xi Jinping potpisao ugovore o trgovini i ulaganjima 7,5 milijardi dolara u Argentinsko gospodarstvo, što je zacementiralo kineske veze s trećim najvećim svjetskim proizvođačem soje.
"Kina igra sve važniju ulogu i spremna se uključiti bilo gdje. Nema sumnje da je ovo „financijsko poslovanje“ u stvari širenje geostarteškog utjecaja Kine", kaže Michael Ganske, koji nadgleda ulaganja kompanije Rogge Global Partners Plc. u iznosu od tek 8 milijardi dolara u tržišta u nastajanju.
voxbblog
Kineski dužnosnici su prošlog vikenda izjavili kako traže proširenje swap ugovora u nacionalnim valutama u iznosu od 24 milijarde dolara s Ruskom središnjom bankom, a sve kako bi se ta zemlja mogla nositi s najgorom devalvacijom rublje od 1998. godine, piše Bloomberg.
Osim toga, Kina je osigurala 2,3 milijarde dolara Argentini prošlog listopada, a prošlog je mjeseca swap ugovorom osigurala 4 milijarde dolara i Venezueli.
"Davanjem kredita narodima kojima je zatvoren pristup inozemnim tržištima kapitala predsjednik Xi Jinping podupire utjecaj Kine u globalnom gospodarstvu i izravno utječe na status Međunarodnog monetarnog fonda", piše dalje Blooomberg.
Za razliku od Međunarodnog monetarnog fonda koji često zahtjevne rigorozne ekonomske reforme i mjere štednje u zamjenu za kredite, analitičari kažu da je Kina više usmjerena na osiguravanje vlastitih interesa u zemljama bogatim energentima.
Što se tiče Rusije, nakon što je stiglo priopćenje iz Pekinga rublja je u ponedjeljak skočila za 4,9 posto, odnosno na 55,8 za jedan dolar, da bi kasnije i dalje nastavila jačati i jedan dolar se sada prodaje za 52,1 rublju, što je u odnosu na sredinu prosinca, kada se za jedan dolar u jednom trenutku moralo izdvojiti čak 80 rubalja, neočekivani obrat u situaciji u kojoj su mnogi prognozirali financijski slom Ruske Federacije.
Za razliku od Ukrajine, gdje je prozapadna vlada dobila 17 milijardi dolara od MMF-a, Rusija, Argentina i Venezuela, koje zapadni mediji naizvaju zemljama „koje su često u sukobu sa SAD-om, nemaju pristup stranim tržištima kapitala. Međutim, sa saveznikom kao što je Kina, koja drži 3,89 trilijuna dolara u deviznim rezervama, našli su se u situaciji da se mogu zaduživati čak i povoljnije od zemalja koje sklapaju ogovore s MMF-om ili Svjetskom bankom.
Ne treba posebno napominjati da Peking davanje kredita nikada ne uvjetuje ni promjenama u unutarnjem ustroju suverenih zemalja, dok MMF po pravilu reforme, osim drastičnih mjera štednje i reformi koje zemlje zajmoprimce na kraju dovode u dužničko ropstvo, uvjetuje „reformama“ koje su vjerna preslika ultimativnih zahtijeva u području „ljudskih prava“, „političkog pluralizma“, „demokratskih sloboda“ i svega onoga što inače dolazi iz kuhinje State Departmenta.
Ovakvom praksom Peking izravno potkopava u napore Washingtona koji je kroz „međunarodne institucije“ (koje inače nadzire od samog osnutka) desetljećima upravljao globalnim gospodarstvom i financijama i osiguravao svjetsku hegemoniju.
Argentina
Kineski krediti su pomogli i Argentini da povećaju svoje devizne rezerve u 13 mjeseci na visokih 30,9 milijardi USD, što je poticaj za zemlju koja nema pristupa međunarodnim tržištima kapitala, jer je po mišljenju bankara s Wall Streeta „nepouzdana zbog odnosa prema inozemnim obvezama još iz 2001. godine“.
Argentina je prošlog mjeseca dobila yuana u vrijednosti od milijardu dolara u sklopu trogodišnjeg ugovora o zamjeni valuta s Kinom, a 11. prosnica je u Argentinu prebačeno još 2,3 milijarde dolara.
21 milijarda dolara za Venezeulu
U Venezueli je predsjednik Nicolas Maduro prošlog mjeseca dobio četiri milijarde dolara od Kine kako bi ojačala svoje rezerve, koje su u 11 godina pale na najnižu razinu. Venezuela sada ima oko 21 milijardu dolara u svojim blagajnama, što je jednako iznosu duga kojeg mora podmiriti u slijedeće dvije godine.
Venezuela je također na udaru zbog niskih cijena nafte, što je njen najveći izvozni proizvod i svi su prognozirali kako postoji 89 posto vjerojatnosti da Venecuela neće moći podmiriti dugove u slijedećih pet godina i da se kreće prema kreditnom bankrotu. Nakon ove intervencije Kine, ili kako to zapadna financijska „elita“ voli nazvati „izravnim zadiranjem Kine u ovlasti međunarodnih institucija“, Venezuela može biti sigurna kako Peking neće dozvoliti njen bankrot, dok će Kina sebi osigurati nesmatan pristup venezuelanskoj nafti.
"Ne mislim da će to biti široka politika Kine koja će podržavati bilo koju zemlju koja pita za pomoć. Nekoliko zemalja su trenutno u krizi i Kina im je ponudila pomoć. Time kupuje dobru volju i širi utjecaj, te potiče uporabu yuana“, smirujući ovaj fenomen u proteklih nekoliko mjeseci je izjavio Steffen Reichold, ekonomist Stone Harbor Investment Partnersa u New Yorku.
Međutim, Narodna banka Kine je potpisala swap ugovore s 28 drugih središnjih banaka diljem svijeta, uključujući i one u Velikoj Britaniji i Australiji, što od yuana čini ozbiljnu alternativu dolaru u globalnoj trgovini i financijama.
Promicanjem korištenja svoje valute Kina djeluje u vlastitom interesu, kao što potkopava i dominaciju SAD-a globalnom gospodarstvu.
Nakon velikog plinskog ugovora između Rusije i Kine, koji je kasnije udvostručen, izvoz nafte iz Rusije u Kinu je premašio povijesne rekorde. S druge strane, amortizacija rublje je utjecala kineski izvoz u Rusiju i potakla dvije zemlje u provedbi zajedničkih projekata.
„Kina je Venezueli od 2007. godine ukupno dala 47 milijardi dolara kredita , što je čini najvećim kreditorom Venezuele, koja drži najveće svjetske rezerve nafte, a kredite otplaćuje sirovinama koje isporučuje Kini“, piše konsultantska agencija Eurasia Group.
U srpnju je Xi Jinping potpisao ugovore o trgovini i ulaganjima 7,5 milijardi dolara u Argentinsko gospodarstvo, što je zacementiralo kineske veze s trećim najvećim svjetskim proizvođačem soje.
"Kina igra sve važniju ulogu i spremna se uključiti bilo gdje. Nema sumnje da je ovo „financijsko poslovanje“ u stvari širenje geostarteškog utjecaja Kine", kaže Michael Ganske, koji nadgleda ulaganja kompanije Rogge Global Partners Plc. u iznosu od tek 8 milijardi dolara u tržišta u nastajanju.
voxbblog
