Cjelovita kurikularna reforma školstva više ne stanuje u Hrvatskoj i to je najmanje već pola godine javna činjenica. Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i HDZ-ov tehnički ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar uglas ne govore istinu tvrdnjom da se nastavlja najvažniji reformski projekt u najvažnijem segmentu društva, što su ga Ekspertna skupina Borisa Jokića i oko 500 izvrsnih stručnjaka priveli pokusnoj fazi praktične provjere u školama. Jokićev projekt više nije imao šanse čim se državnog kormila domogla političko-svjetonazorska kasta koja je sudbinu škole i znanja svjesno stavila u razbarušene ruke anonimnom riječkom antievolucionistu ("Bog je dizajnirao Svemir") Šustaru. Impregniranom Bozanić-Markić-Ilčićevom opsesijom konzervativno-revolucionarnog "preporoda" RH, s izravnom potporom HDZ-ove prve praktične katolkinje s Pantovčaka.
Dva su indikativna događaja, glede i u svezi, obilježila početak i kraj tjedna na izmaku. "Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović održala je odvojene sastanke s predstavnicima Stručnih radnih skupina Cjelovite kurikularne reforme i s predstavnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na čelu s predsjednikom akademikom Zvonkom Kustićem, na temu Cjelovite kurikularne reforme", objavljeno je na službenoj web stranici Ureda predsjednice. Samo dva dana kasnije "HRT neslužbeno doznaje" da će, umjesto Borisa Jokića, "voditelji Cjelovite kurikularne reforme biti prof. dr. sc. Dijana Vican sa Sveučilišta u Zadru i docent Matko Glunčić sa zagrebačkog PMF-a". Više nema dvojbe, i formalno je startala "kolindarna reforma" Cjelovite kurikularne reforme školstva.
S konspirativnim razlogom. Baš usred mrtve sezone kiselih krastavaca. Kada je tehničkoj vlasti, do dolaska nove nakon izvanrednih izbora 11. rujna, dopušteno tek plaćati dospjele račune, provjetravati prostorije i zalijevati fikuse, a građani na ljetnoj omari brinu sasvim desete, godišnjeodmorske brige. Vrag će znati tko će najesen umjesto Šustara šefovati na četvrtom katu neuglednog staklenjaka na Sveticama i kakvi će se novi stanari muvati po uredima na objema stranama Markovog trga, pa aktualno školsko kolindanje neće imati većeg učinka od onog kad besposlen pop i kozliće krsti. Ništa Grabar-Kitarović i Šustar neće na brzaka ušićariti u nedoba. Niti je moguće tek tako prebrisati ogroman obavljeni posao što ga je podržala gotovo sva prosvjetna i ina javnost zdravog razuma.
Jesu li sveučilišni nastavnici Vican i Glunčić znali na što će se navući i tko ih, za čije babe zdravlje, tjera da se neuspjehom teško sramote među kolegama i u javnosti? Odmah je svakom moglo biti jasno da ne može biti ništa ozbiljnog od "nastavljanja" Cjelovite kurikularne reforme školstva s "presloženim" igračima čim je u medijima ugledao fotku na kojoj se predsjednica RH dala ovjekovječiti u stavu pooo-zor s Akademijinim izaslanstvom u kojem je bio i Vladimir Paar. Taj je fizičar - stručnjak za deterministički kaos te genome čimpanze i čovjeka - bio važan akter svih školskih reformi od one legendarnog Stipe Šuvara iz druge polovice 1970-ih godina do HDZ-ovog reformskog začinjavca Dragana Primorca s tzv. HNOS-om (Hrvatski nacionalni obrazovni standard). Nesklon Darwinovoj teoriji evolucije, akademik Paar se svojedobno očitovao u intervjuu Tportalu: "Bog je stvorio prirodne zakone, a sve što se odvija u svijetu u skladu je s njima".
Čuje li se to još frenetičan Šustarov pljesak s busije teorije o Bogu kao "dizajneru Svemira"? Akademik Paar je ciklično najžešći kritičar školskog sustava u čijem je prethodnom "reformiranju" osobno sudjelovao. Toliko je reforma školstva - zlatom plaćenih, pa odreda propalih - prevalio preko leđa da ih valjda ni sam ne bi znao poredati kronološki. Neuspješan, desetak godina star HNOS i sijaset svojih uvijek jako "originalnih" ideja nudio je i kurikularnim stratezima, ali ga Boris Jokić valjda s razlogom nije želio ni blizu svojoj Ekspertnoj skupini. "Pretjerana liberalizacija u obrazovanju, zanemarivanje temeljnih znanja i sastav skupina koje rade na kurikularnoj reformi glavne su tri zamjerke reformi", ocijenila je još lani novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek. HNOS "među ostalim podrazumijeva jačanje odgojne uloge škole, odnosno uvođenje humanističkih, duhovnih, domoljubnih i moralnih vrijednosti u sadržaje svih predmeta".
S prvog prosvjeda podrške Ekspertnom timu Borisa Jokića, foto: M.K.
Srećom, pa se nakaradna HDZ&"domoljubi"&Mostova vlast sramotno raspala u ciglih ni pola godine, pa je nadati se da "reformatori" budućnosti naše djece - lika, djela i zamisli Vladimira Paara, Predraga Šustara, Zlatka Hasanbegovića, Željke Markić, Ladislava Ilčića, Kolinde Grabar-Kitarović, viđenijih biskupa i sl. - neće biti ni blizu kad se škola uistinu bude reformirala na znanstvenim i stručnim osnovama, a ne "domoljubno"-klerikalnoj dogmatici iz predindustrijskog doba. Mlade treba odgajati i obrazovati za stručno kompetentne/konkurentne osobe u suvremenom sekularnom društvu pune demokracije, samosvjesne, sposobne kritički promišljati zbilju, tolerantne i nezatucane političko-svjetonazorski. Takva se škola gradi javno, a ne subverzivnim prepadom isključivosti i jednoumlja, gradi se širokom potporom stručnjaka, roditelja i školaraca, a ne oktroiranom voljom trenutne političko-klijentelističke sile.
Dosad se protiv Jokićevih kurikularnih surogata nije čulo ni glasa iz Crkve, iz HAZU-a, s Pantovčaka ili iz intelektualnih i medijskih stožera tzv. konzervativno-revolucionarne desnice. Neće se ni čuti dok ih nova metla u Banskim dvorima ne počne mesti, a to bi se moglo dogoditi već ove jeseni, ako se na Markov trg vrati proširena SDP-ova koalicija. O Jokićevim surogatima zasad postoji konsenzus formalno-tehničke i prave vlasti, one iz sjene. U CV-u Dijane Vican (Imotski, 1959.) piše da je obnašala dužnost državne tajnice u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za ministrovanja HDZ-ovih Dragana Primorca i Radovana Fuchsa te da je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala pedagogiju, završila poslijediplomski iz andragogije i doktorirala iz odgojnih znanosti.
Matko Glunčić, profesor s PMF-ovog Odsjeka za fiziku, bio je "nezadovoljni" član Jokićeve ekipe (Stručna radna skupina za gimnazijski kurikulum, Stručna radna skupina za predmetni kurikulum iz fizike), a sada je opet čovjek od povjerenja "kolindarnih reformatora" - s Vican će voditi posebno povjerenstvo za kurikulum. To što se sada javno posipa pepelom kako je tražio od Jokića da Cjelovita kurikularna reforma više i temeljitije zahvati sadržaje tzv. STEM (science, technology, engineering, mathematics) područja nije uvjerljiv razlog za novu podobnost. Zašto nije prosvjedno odstupio iz Jokićeve skupine, nego eto ga sada kao nekakvog alter ega u nekakvom reformskom povjerenstvu?
Naravno da od svega toga neće biti ništa, ali će makar kratkotrajno srca biti na mjestu svima na nesložnoj političkoj desnici, koji nisu mogli smisliti ni Jokića ni bivšeg premijera Zorana Milanovića, jer mu je pustio slobodu načiniti od škole nešto barem približno slično modernom europskom učilištu. Čija bi se fizionomija izbrusila javnom raspravom i pokusnom provjerom kurikularne koncepcije. Bit će srce na mjestu i akademicima što su se fotkali s prvom hrvatskom predsjednicom te osobito onima što su - da ne povjeruješ - prošle jeseni pohitali čak s Onog Svijeta ne bi li potpisati zahtjev akademika Vladimira Paara da se Jokićevu Cjelovitu kurikularnu reformu zamijeni (njegovom) koncepcijom HNOS-a.
Uopće nije čudno što su Paarovu, a ne HAZU-ovu, inicijativu smjesta potpisali seniori poput Ivana Aralice, Nikše Stančića, Ante Bežena, Mislava Ježića, Sibile Jelaske, Gorana Družića, Ante Stamaća… Bilo bi jako čudno - da nisu. Ali da su je iz Kraljevstva nebeskog došli potpisati Nikola Kallay i Slaven Barišić, eeee, tu je već morao intervenirati isti onaj moćan stožer koji je godinama pokojnu babu Anđu dovodio glasati za HDZ. No, dobro, vrag u nuždi i muhe ždere, pa… Inače, dugogodišnji reformski kompići Paar i Bežen ostavili su duboku brazdu u školstvu ove sredine o čijoj će (ne)plodnosti, ako bude sreće i volje, pisati doktorati. I novi će reformatori imati vjerodostojnu pouku o tome kako su promjene u obrazovnom sustavu ne samo iznimno unosan posao nego i što/kako (ne) treba raditi.
h-alter
