Ove je godine navodno “rusko uplitanje” prepoznato u 15 zemalja, u kojima je političare i medije zahvatila masovna histerija zbog “produžene ruke Kremlja koja se uplela u njihove unutarnje poslove i izborne procese”. Situacija je vrlo zabrinjavajuća, jer govorimo o globalnoj pandemiji do sada rijetko viđene duševne bolesti.
Ravnatelj američke Nacionalne obavještajne službe, Daniel Coats, optužio je 22. prosinca Rusiju i druge zemlje, uključujući Kinu i Iran, za provedbu “aktivnog utjecaja” uoči srednjoročnih izbora održanih u studenom ove godine, kako bi “promovirale svoje strateške interese”. Međutim, nakon iznesenih optužbi je Daniel Coats priznao kako američka agencija nije pronašla dokaze o izravnom uplitanju u američke izbore.
Ako se potvrde nalazi iz izvješća, tim se zemljama automatski mogu izreći nove sankcije. Dok je Moskva i dalje pod mikroskopom Washingtona zbog navodnog uplitanja u politički život Sjedinjenih Država, ni zemlje nisu oklijevale vrištati do neba kako su i same vidjele “ruski trag”. Ruski list Kommersant sastavio je popis od 15 zemalja u koje tvrde da se Kremlj navodno uplitao u njihove unutarnje poslove.
Tijekom cijele godine u Sjedinjenim Državama traje istraga o “ruskom uplitanju” na predsjedničkim izborima 2016. i navodnom dogovaranju izborne kampanje Donalda Trumpa s Kremljom. Rezultati istrage, koju je vodio specijalni tužitelj Robert Mueller, još nisu objavljeni, niti postoje jaki i nepobitni dokazi koji ukazuju na uplitanje ruske vlade, što ipak nije bila prepreka za uvođenje sankcija protiv Rusije zbog tih navodnih “uplitanja”. Američki političari su uvjereni da su ruske vlasti koristile društvene mreže i računalne tehnologije kako bi na predsjedničkim izborima osigurale pobjedu republikanskog kandidata.
Istražni usred je otkrio je da nekoliko bivših bliskih suradnika američkog predsjednika prekršilo zakon, kao što je bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Trumpa Michael Flynn, koji je lagao FBI-u, ili bivši šef kampanje republikanskog kandidata Paul Manafort .
Trump je u nekoliko navrata ponovio “kako nije bilo dogovora s Rusijom” tijekom kampanje 2016. i predložio da se Ministarstvo pravosuđa usredotoči na “korupciju demokrata”. Sa svoje strane, Rusija je odbacila američke optužbe o navodnom uplitanju u predsjedničke izbore i nazvala ih apsurdnima, podsjetivši da do danas nitko od istražitelja nije predočio nikakve dokaze koji bi potkrijepili ovakve tvrdnje.
Osim istrage o izborima 2016. godine, američke su vlasti tijekom ove godine upozorile na moguću namjeru Moskve da na neki način pokuša utjecati na srednjoročne izbore održane u studenom. Ruske vlasti su ponovile da nisu planirale učiniti ništa slično, ali u histeričnom Washingtonu nikoga nisu uspjele uvjeriti.
Početkom prosinca je čelnik Pentagona James Mattis izjavio kako se predsjednik Vladimir Putin “ponovno pokušao umiješati u američke izbore i da se kontinuirani napori Rusije u tom smislu i dalje provode”.
U srpnju ove godine su američke vlasti uhitile rusku državljanku Mariju Butinu, optuženu za špijunažu, koja se ovog mjeseca izjasnila krivom za urotu u inozemstvu i nagodit će se s američkim pravosuđem. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao da je Butina prihvatila nagodbu u zamjenu za prijevremeno puštanje na slobodu, kako bi se što prije vratila u Rusiju. Njezin povratak se očekuje već u veljači 2019.
Prema riječima Lavrova, Marija Butina je u vrlo teškim uvjetima i mjesecima je bila podvrgnuta metodama koje se smatraju mučenjem, kao što je prisilno prekidanje sna i hodanje noću, držanje u samici i druge stvari. Lavrov vjeruje da je cilja ovih “uvjeta” bio slomiti njenu volju i da prizna da je kriva za nešto što nije učinila.
Velika Britanija je poseban slučaj, prije svega po opsegu i raznim smjerovima histeričnih aktivnosti, a kako još nije utvrđen uzrok ove pojave, preporučuje se ne posjećivati otok do daljnjega.
Britanska vlada optužuje ruske obavještajne službe za trovanje nervnim agensom bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije, što se navodno dogodilo 4. ožujka u engleskom gradu Salisburyu, gdje je Sergej Skripal živio.
Moskva je zanijekala svoje sudjelovanje u napadu, pod pretpostavkom da ge je uopće bilo, jer do danas nemamo nikakvih dokaza da se on dogodio, osim fotografija parka u Salisburyu i izjava britanskih dužnosnika. No, Rusija nije mogla izbjeći diplomatski skandal i protjerivanje ruskih diplomata, kako iz Ujedinjenog Kraljevstva, tako i iz nekoliko europskih zemalja koje su se solidarizirale s Londonom.
Rusi Aleksandar Petrov i Ruslan Boširov, koje su britanske vlasti optužili za provedbu napada, izjavili su u ekskluzivnom intervjuu s direktoricom RT grupe, Margaritom Simonian, da su posjetili Salisbury kao turisti i željeli su vidjeti poznati katedralu s tornjem visokim 123 metra. Međutim, intervju je postavio više pitanja nego što je dao odgovora.
Nakon toga su Bellingcat i The Insider priopćili je da je Petrov u stvari Aleksandar Miškin, navodno liječnik povezan sa Središnjom obavještajnom službom Rusije (GRU), dok je pravo ime Boširova Anatolij Čepiga, agent Središnjeg obavještajnog odjela Rusije. Ova informacija nije potvrđena od strane ruske vlade, koja tvrdi da su dvojica muškaraca civili i ne rade ni za ruske službe, ni vladu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je ova istraga, koju su proveli britanski mediji, a ne službe sigurnosti, nastavak kampanje skretanja pozornosti s onoga što se doista dogodilo u Salisburyu.
“Ova novost o Petrovu i Boširovu je objavljena odmah nakon što je Theresa May govorila o oružju za masovno uništenje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kada je ponovno iznijela optužbe protiv Rusije”, napisala je glasnogovornica ruskog ministarstva Marija Zaharova na Facebooku.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 20. prosinca tvrdio da je trovanje Skripala, slučaj koji je nazvao “politiziranim rusofobnim pristupom”, “izmišljen kako bi se spriječio razvoj Rusije kao mogućeg konkurenta”.
Nizozemska je u travnju deportirala četvoricu ruskih građana optuženih za planiranje kibernetičkih napada na sjedište Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW).
U listopadu je ministar obrane Ank Bijleveld izjavio da su nizozemske vlasti osujetile pokušaj hakiranja WiFi mreže Organizacije za zabranu kemijskog oružja, organiziranog od strane Središnjeg obavještajnog odjela ruskih oružanih snaga (GRU), te da su deportirani pripadnici ruske vojne obavještajne službe.
Ruski građani su uhvaćeni s opremom za špijunažu u hotelu u blizini sjedišta OPCW-a u Haagu i prema nizozemskim obavještajnim službama su planirali otići u laboratorij u Spiezu, u Švicarskoj, gdje je tada OPCW bio angažiran da odrediti vrstu tvari s kojom su Skripali navodno otrovani u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je optužbe i skrenulo pozornost na činjenicu da je nizozemska vlada čekala gotovo šest mjeseci da objavi informacije o protjerivanju četvorice Rusa i da ih je objavila nekoliko dana prije sjednice na kojoj je OPCW trebao donijeti odluku o financiranju mehanizma za određivanje krivaca za uporabu kemijskog oružja.
Moskva, koja je bila protiv ove inicijative, rekla je da je priča o “hakiranju” bila nužna onima koji su govorili u prilog ovog prijedloga i predstavlja “drugu fazu u formiranju političke klime potrebne za promicanje ove ilegalne inicijative”.
Sa svoje strane, Švicarske vlasti su pokrenule istragu zbog sumnje da su pripadnici ruske obavještajne službe pod diplomatskim imunitetom pokušali dobiti tajne podatke od kemijskog laboratorija iz Spieza, koji je sudjelovao u proučavanju dokaza o slučaju Skripal, kao iz Svjetske antidopinške agencije u Lausanni.
U tisku su se pojavile informacije koje ukazuju da je svaki četvrti ruski diplomat u Švicarskoj “špijun”. Ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis je izjavio kako njegova zemlja neće tolerirati špijunažu, a Ministarstvo vanjskih poslova je čak pozvalo ruskog veleposlanika u Bernu, Sergeja Garmonina, tražeći da se “špijunske aktivnosti na švicarskom teritoriju odmah prekinu”. Rusko veleposlanstvo je odbacilo ove neutemeljene optužbe, ističući da se sve temelje isključivo na pretpostavkama, opet bez ijednog dokaza.
Švicarska je čak pooštrila postupak akreditacije za ruske diplomate, a napetost između dviju zemalja su smanjene tek nakon posjete načelnika švicarske obavještajne službe Jean-Philippea Gaudina Moskvi početkom studenog.
Početkom siječnja je bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Herbert McMaster izjavio da SAD vide “znakove” uplitanja ruske vlade u predsjedničku kampanju u Meksiku.
Zboru optužbi su se pridružili utjecajni američki senatori Marco Rubio i Robert Menéndez, koji su tvrdili da Moskva pokušava utjecati na ishod glasovanja i podržava Andrésa Manuela Lópeza Obradora, kandidata ljevice koji je na kraju dobio izbore.
Ovim kritikama su se pridružili politički konkurenti Lópeza Obradora, koji su htjeli pobijediti na izborima. Iako je direktor društvenih komunikacija i glasnogovornik predsjedništva Meksika, Eduardo Sanchez Hernandez, izjavio da “nema dokaza o ruskom uplitanju u izborni proces Meksika”, histerija je trajala tijekom kampanje i neposredno nakon izborne pobjede Obradora.
Tadašnji predsjednički kandidat se našalio s optužbama o navodnoj ruskoj podršci njegovoj izbornoj kampanji i sarkastično izjavio da više nije Andrés Manuela, nego “Andrés Manuelovich”, te kako čeka da mu ruska podmornica donese zlato izravno iz Moskve.
Krajem studenog je njemački list Der Spiegel, pozivajući se na izvor u sigurnosnim službama, objavio da su hakeri grupe “Snake”, poznati i pod imenom “Turla” i “Uroburos”, povezani s ruskom obavještajnom službom, izvršili kibernetičke napade na parlamentarce, nekoliko veleposlanstava i Bundeswehr. Prema pisanju lista, posljednji napad se dogodio 14. studenog.
U ožujku je ovoj skupini pripisana odgovornost za pokušaje hakiranja mreža savezne vlade i krađe podataka iz Ministarstva vanjskih poslova. U lipnju je predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka Njemačke, Hans-Georg Maassen, izjavio je “kako smatra da su ruski hakeri odgovorni za napade na brojne njemačke energetske tvrtke i istaknuo da bi hakiranje moglo biti kontrolirano iz Rusije”.
Moskva je u više navrata poricala da se na bilo koji način pokušala umiješati u infrastrukturu drugih zemalja, a glasnogovornik predsjednika Putina, Dmitrij Peskov, izjavio je za Reuters “kako u Kremlju ni ne znaju o čemu je govorio Maassen”.
U svibnju je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa svojim njemačkim kolegom Heikom Maasom izjavio da do tada ništa nije čuo o hakerima skupine “Snake” i požalio što je Berlin bez objašnjenja otkazao planirane bilateralne konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti.
Čudno, ali prema izjavama Lavrova njemačke vlasti uopće nisu tražile pojašnjenje i nisu se službeno obratile Moskvi zbog kibernetičkih napada na njihove računalne mreže.
U Salzburgu je 30. studenog uhićen umirovljeni pukovnik austrijske vojske, osumnjičen da je gotovo 30 godina radio za rusku obavještajnu službu. Kancelar Sebastian Kurz je izjavio kako je takva špijunaža “neprihvatljiva” i da je slučaj pod istragom tužiteljstva. Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl je morala otkazati posjet Rusiji, zakazan za prosinac.
Ruski ministar vanjskih poslova izjavio da Austrija “koristi diplomaciju mikrofonije, umjesto tradicionalne, koja je u skladu sa svim standardima pristojnosti i mogla je izravno zatražiti pojašnjenja”.
“Optužuju nas u javnosti, tražeći javna objašnjenja o pitanjima o kojima ne znamo ništa”, dodao je Sergej Lavrov.
U telefonskom razgovoru s gospođom Kneissl, Lavrov je naglasio kako je nedopustivo iznositi neutemeljene javne optužbe, a rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo austrijskog veleposlanika Johannesa Aignera da “skrene pozornost na metode koje treba primijeniti ako ima pitanja za Rusku Federaciju”.
Krajem studenog Slovačka je protjerala vojnog atašea ruske ambasade, kojeg je optužila za špijunažu. Premijer zemlje Peter Pellegrini je rekao da je diplomat “proglašen persona non grata, jer je bio uključen u obavještajne aktivnosti protiv Slovačke i NATO pakta”. Rusija je odgovorila protjerivanjem slovačkog diplomata, kojem je dala 48 sati da napusti zemlju.
Strah da će “produžena ruka Kremlja” dosegnuti švedske glasače i da će se Rusija uplitati u izborni proces ne samo da je obuzeo američke političare. U lipnju je švedski premijer Stefan Lofven Rusiju nazvao “najvećom prijetnjom” za rujanske parlamentarne izbore.
Švedska policija je navodno otkrila zlonamjerne aktivnosti koje su uključivale korištenje lažnih računa i dezinformacija na društvenim mrežama, samo kako bi se polariziralo javno mišljenje, kao i DDoS napade i pokušaje hakiranja političkih stranaka i ključnih usluga koje imaju veze s izborima, a napadi su provedeni s IP adresa iz Rusije i Sjeverne Koreje. Međutim, posebna švedska policija SAPO je istaknula da ove aktivnosti nisu utjecale na rezultate izbora.
Nije bilo izravnih optužbi protiv ruske vlade, a ruski ministar vanjskih poslova je tvrdnje o mogućem miješanju Moskve u švedske izbore opisao kao “smiješne”.
Pobjeda koalicije desnog centra i euro- skeptičnog Pokreta 5 zvijezda (M5S) na općim izborima u Italiji u ožujku ove godine su podigli sumnju da bi iza pobjede mogla stajati Rusija. Zastupnici Demokratske stranke Michele Anzaldi i Carmelo Miceli tražili su sazivanje posebne komisije za istragu o navodnom uplitanju Kremlja u izbore.
Anzaldi i Miceli su tvrdili da je takozvana “ruska tvornica trolova” širila lažne vijesti kako bi diskreditirala članove Demokratske stranke, olakšavajući pobjedu Pokreta 5 zvijezda i Sjeverne lige, koji su za održavanje dobrih odnosa i jakih gospodarskih veza s Rusijom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je još u siječnju, mjesecima prije izbora, komentirao da su za Rusiju “odnosi s Italijom kao državom mnogo vredniji, te da će ruska vlada smatrati miješanje u izbore besmislicama, jer bez obzira na rezultat glasovanja u Italiji postoji opći nacionalni i politički konsenzus o razvoju odnosa s Rusijom, što je pozitivno”.
“Ne mogu se sjetiti da smo intervenirali u izbor bilo koga, uključujući Italiju”, rekao je Putin rekao ruskim novinarima.
U Makedoniji je 30. rujna održan referendum o ulasku zemlje u Europsku uniju i NATO pakt pod uvjetima dogovorenim s Grčkom. Sporazum s Atenom podrazumijeva i promjenu službenog naziva zemlje, a referendum se fokusirao upravo na utvrđivanje treba li Makedoniju preimenovati u Republiku Sjevernu Makedoniju, čime bi se okončao dugotrajni spor dviju zemalja koji traje od raspada Jugoslavije.
Grčka je inzistirala na službenoj promjeni naziva bivše jugoslavenske republike Makedonije i da se, po mogućnosti, ne koristi riječ “Makedonija” za naziv zemlje, jer je to grčka sjeverna regija.
Za promjenu imena i ulazak u EU i NATO je glasalo 91,46% birača, ali zbog niske izlaznosti, samo 36,91% ukupno upisanih u biračke spiskove Makedonije, dakle, manje od minimalne utvrđene granice od 50%, Državno izborno povjerenstvo je rezultate referenduma proglasilo nevažećima. Pravno gledano, referendum je bio samo savjetodavni i njegov neuspjeh nije spriječio makedonski parlament da inicijativu podrži s dvije trećine glasova zastupnika i da se potpiše sporazum s Grčkom i provedu potrebne izmjene ustava. Očekuje se da će preostale formalnosti biti dovršene početkom 2019. godine.
Zbog mogućeg ulaska Makedonije u NATO, sumnja se da je Rusija pokušala utjecati na javno mnijenje u obje zemlje i tako izbjeći približavanje Makedonije NATO paktu i ponovno zemlju vezati za Rusiju.
U ljeto je Grčka protjerala dva ruska diplomata i zabranila ulazak još dvojici ruskih građana. Grčka vlada je optužila ruske diplomate za uplitanje u unutarnje poslove i nezakonite radnje protiv nacionalne sigurnosti zemlje, posebice za neuspjele pokušaje dobivanja i širenja informacija, kao i podmićivanje lokalnih dužnosnika.
Moskva je reagirala simetričnim mjerama. Iz ministarstva vanjskih poslova Rusije su istaknuli da se ruska vlada nikada nije miješala u politiku Grčke i da se ova “antiruske odluka podudara s početkom summita NATO pakta”, na kojem su SAD pokušavale pronaći način da osiguraju mjesto za novog člana u savezu.
U studenom se norveško ministarstvo obrane pridružilo Finskoj, koja je zbog kvarova GPS sustava zabilježenih tijekom vojnih vježbi Trident Juncture ukazala na Rusiju. Vježbe su se održale u Norveškoj između 25. listopada i 7. studenog, a mediji su ih opisali kao najveću vježbu NATO pakta od Hladnog rata.
Norveška je osudila “subverzivne aktivnosti ruskih snaga na poluotoku Kola i za prekide signala navigacijskog sustava, dok je Finska rekla da poremećaji sustava GPS potječu s teritorija Rusije.
Ministarstva vanjskih poslova obiju skandinavskih zemalja su rješavala to pitanje s ruskim veleposlanstvima. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je opisao te izjave kao neosnovane i izrazio žaljenje što postoji tendencija da se Moskvu optužuje “za sve smrtne i druge grijehe”.
Konačno, “ruski trag” je otkriven i u masovnim prosvjedima “Žutih prsluka” koji se potresaju Francusku i pretvaraju se u pobunu protiv politike predsjednika Emmanuela Macrona.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian je izjavio da francusko Glavno tajništvo za obranu i nacionalnu sigurnost istražuje moguće sudjelovanje Rusije u tim demonstracijama.
Francuski stručnjaci istražuju, između ostalog, račune na društvenim mrežama iz kojih su se širile informacije koje su poticale mobilizaciju građana i izazvale društveno nezadovoljstvo.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Peskov je kazao kako Rusija masovne prosvjede smatra “isključivo unutarnjom aferom Francuske” i ponovio je kako se ruska vlada ne upliće u unutarnje poslove drugih zemalja i poštuje suverenitet Francuske, zemlje s kojom nastoji razviti bliske bilateralne odnose.
I za kraj saznajemo da su ruske snage protuzračne obrane iz baze u arhipelagu Nova Zemlja projektilom preko Arktika oborile saonice Djeda Mraza koji se vraćao iz svog redovitog godišnjeg obilaska svijeta i dijeljenja darova dobroj dječici.
Olupinu saonica je u vodama Arktika je pronašao “norveški ribar”. On je rekao da su sam Djed Mraz i većina njegovih sobova mrtvi, a navodno je živ još samo sob poznat kao Rudolph, kojega je bilo lako brzo prepoznati zahvaljujući njegovom crvenom nosu.
Unatoč činjenici da je Rusija službeno je demantirala bilo kakvu umiješanost u incident, što redovito radi, američke tajne službe su potvrdile da je smrtonosni projektil lansiran iz jednog od vojnih objekata na sjeveru Rusije u arhipelagu Nova Zemlja
Neki ruski političari su pozdravili obaranje saonica, jer su i sami kao djeca bili žrtve izmišljenog djeda popularnog na Zapadu.
“Djed Mraz je simbol dekadentne zapadne ideologije i konzumerizma. Tko je ubio tog debelog i korumpiranog čovjeka, taj je istinski domoljub i heroj”, rekao je lider ruske desničarske stranke “Zlatni medvjed”.
Washington je u međuvremenu obećao da će primjereno odgovoriti na ovu nezapamćenu tragediju, a predsjednik i Kongres najavljuju moguće uvođenje sveobuhvatnih i apsolutnih ekonomskih sankcija protiv Moskve.
“Vladimir Putin je uništio nade i snove djece širom svijeta. On će odgovarati za to”, izjavili su američki dužnosnici.
Kao i navedenih 15 slučajeva, Rusija “opovrgava bilo kakvu vezu s ovim incidentom, ali su vijest s oduševljenjem dočekali mnogi ruski nacionalisti”.
Sprovod Djeda Mraza će se održati 28. prosinca, na Sjevernom polu. Među ostalima, od svjetskih čelnika su rekli da će doći Donald Trump, britanska premijerka Theresa May i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Kina, Iran, Venezuela, Kuba, Indija, Sirija i drugi koji su uvijek pružali podršku Rusiji, do sada nisu dali potporu Moskvi, što znači da će ovog puta Vladimir Putin konačno biti izoliran od strane međunarodne zajednice.
logično
Ravnatelj američke Nacionalne obavještajne službe, Daniel Coats, optužio je 22. prosinca Rusiju i druge zemlje, uključujući Kinu i Iran, za provedbu “aktivnog utjecaja” uoči srednjoročnih izbora održanih u studenom ove godine, kako bi “promovirale svoje strateške interese”. Međutim, nakon iznesenih optužbi je Daniel Coats priznao kako američka agencija nije pronašla dokaze o izravnom uplitanju u američke izbore.
Ako se potvrde nalazi iz izvješća, tim se zemljama automatski mogu izreći nove sankcije. Dok je Moskva i dalje pod mikroskopom Washingtona zbog navodnog uplitanja u politički život Sjedinjenih Država, ni zemlje nisu oklijevale vrištati do neba kako su i same vidjele “ruski trag”. Ruski list Kommersant sastavio je popis od 15 zemalja u koje tvrde da se Kremlj navodno uplitao u njihove unutarnje poslove.
SAD
Tijekom cijele godine u Sjedinjenim Državama traje istraga o “ruskom uplitanju” na predsjedničkim izborima 2016. i navodnom dogovaranju izborne kampanje Donalda Trumpa s Kremljom. Rezultati istrage, koju je vodio specijalni tužitelj Robert Mueller, još nisu objavljeni, niti postoje jaki i nepobitni dokazi koji ukazuju na uplitanje ruske vlade, što ipak nije bila prepreka za uvođenje sankcija protiv Rusije zbog tih navodnih “uplitanja”. Američki političari su uvjereni da su ruske vlasti koristile društvene mreže i računalne tehnologije kako bi na predsjedničkim izborima osigurale pobjedu republikanskog kandidata.
Istražni usred je otkrio je da nekoliko bivših bliskih suradnika američkog predsjednika prekršilo zakon, kao što je bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Trumpa Michael Flynn, koji je lagao FBI-u, ili bivši šef kampanje republikanskog kandidata Paul Manafort .
Trump je u nekoliko navrata ponovio “kako nije bilo dogovora s Rusijom” tijekom kampanje 2016. i predložio da se Ministarstvo pravosuđa usredotoči na “korupciju demokrata”. Sa svoje strane, Rusija je odbacila američke optužbe o navodnom uplitanju u predsjedničke izbore i nazvala ih apsurdnima, podsjetivši da do danas nitko od istražitelja nije predočio nikakve dokaze koji bi potkrijepili ovakve tvrdnje.
Osim istrage o izborima 2016. godine, američke su vlasti tijekom ove godine upozorile na moguću namjeru Moskve da na neki način pokuša utjecati na srednjoročne izbore održane u studenom. Ruske vlasti su ponovile da nisu planirale učiniti ništa slično, ali u histeričnom Washingtonu nikoga nisu uspjele uvjeriti.
Početkom prosinca je čelnik Pentagona James Mattis izjavio kako se predsjednik Vladimir Putin “ponovno pokušao umiješati u američke izbore i da se kontinuirani napori Rusije u tom smislu i dalje provode”.
U srpnju ove godine su američke vlasti uhitile rusku državljanku Mariju Butinu, optuženu za špijunažu, koja se ovog mjeseca izjasnila krivom za urotu u inozemstvu i nagodit će se s američkim pravosuđem. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je rekao da je Butina prihvatila nagodbu u zamjenu za prijevremeno puštanje na slobodu, kako bi se što prije vratila u Rusiju. Njezin povratak se očekuje već u veljači 2019.
Prema riječima Lavrova, Marija Butina je u vrlo teškim uvjetima i mjesecima je bila podvrgnuta metodama koje se smatraju mučenjem, kao što je prisilno prekidanje sna i hodanje noću, držanje u samici i druge stvari. Lavrov vjeruje da je cilja ovih “uvjeta” bio slomiti njenu volju i da prizna da je kriva za nešto što nije učinila.
Ujedinjeno Kraljevstvo
Velika Britanija je poseban slučaj, prije svega po opsegu i raznim smjerovima histeričnih aktivnosti, a kako još nije utvrđen uzrok ove pojave, preporučuje se ne posjećivati otok do daljnjega.
Britanska vlada optužuje ruske obavještajne službe za trovanje nervnim agensom bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije, što se navodno dogodilo 4. ožujka u engleskom gradu Salisburyu, gdje je Sergej Skripal živio.
Moskva je zanijekala svoje sudjelovanje u napadu, pod pretpostavkom da ge je uopće bilo, jer do danas nemamo nikakvih dokaza da se on dogodio, osim fotografija parka u Salisburyu i izjava britanskih dužnosnika. No, Rusija nije mogla izbjeći diplomatski skandal i protjerivanje ruskih diplomata, kako iz Ujedinjenog Kraljevstva, tako i iz nekoliko europskih zemalja koje su se solidarizirale s Londonom.
Rusi Aleksandar Petrov i Ruslan Boširov, koje su britanske vlasti optužili za provedbu napada, izjavili su u ekskluzivnom intervjuu s direktoricom RT grupe, Margaritom Simonian, da su posjetili Salisbury kao turisti i željeli su vidjeti poznati katedralu s tornjem visokim 123 metra. Međutim, intervju je postavio više pitanja nego što je dao odgovora.
Nakon toga su Bellingcat i The Insider priopćili je da je Petrov u stvari Aleksandar Miškin, navodno liječnik povezan sa Središnjom obavještajnom službom Rusije (GRU), dok je pravo ime Boširova Anatolij Čepiga, agent Središnjeg obavještajnog odjela Rusije. Ova informacija nije potvrđena od strane ruske vlade, koja tvrdi da su dvojica muškaraca civili i ne rade ni za ruske službe, ni vladu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je ova istraga, koju su proveli britanski mediji, a ne službe sigurnosti, nastavak kampanje skretanja pozornosti s onoga što se doista dogodilo u Salisburyu.
“Ova novost o Petrovu i Boširovu je objavljena odmah nakon što je Theresa May govorila o oružju za masovno uništenje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kada je ponovno iznijela optužbe protiv Rusije”, napisala je glasnogovornica ruskog ministarstva Marija Zaharova na Facebooku.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 20. prosinca tvrdio da je trovanje Skripala, slučaj koji je nazvao “politiziranim rusofobnim pristupom”, “izmišljen kako bi se spriječio razvoj Rusije kao mogućeg konkurenta”.
Nizozemska
Nizozemska je u travnju deportirala četvoricu ruskih građana optuženih za planiranje kibernetičkih napada na sjedište Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW).
U listopadu je ministar obrane Ank Bijleveld izjavio da su nizozemske vlasti osujetile pokušaj hakiranja WiFi mreže Organizacije za zabranu kemijskog oružja, organiziranog od strane Središnjeg obavještajnog odjela ruskih oružanih snaga (GRU), te da su deportirani pripadnici ruske vojne obavještajne službe.
Ruski građani su uhvaćeni s opremom za špijunažu u hotelu u blizini sjedišta OPCW-a u Haagu i prema nizozemskim obavještajnim službama su planirali otići u laboratorij u Spiezu, u Švicarskoj, gdje je tada OPCW bio angažiran da odrediti vrstu tvari s kojom su Skripali navodno otrovani u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je optužbe i skrenulo pozornost na činjenicu da je nizozemska vlada čekala gotovo šest mjeseci da objavi informacije o protjerivanju četvorice Rusa i da ih je objavila nekoliko dana prije sjednice na kojoj je OPCW trebao donijeti odluku o financiranju mehanizma za određivanje krivaca za uporabu kemijskog oružja.
Moskva, koja je bila protiv ove inicijative, rekla je da je priča o “hakiranju” bila nužna onima koji su govorili u prilog ovog prijedloga i predstavlja “drugu fazu u formiranju političke klime potrebne za promicanje ove ilegalne inicijative”.
Švicarska
Sa svoje strane, Švicarske vlasti su pokrenule istragu zbog sumnje da su pripadnici ruske obavještajne službe pod diplomatskim imunitetom pokušali dobiti tajne podatke od kemijskog laboratorija iz Spieza, koji je sudjelovao u proučavanju dokaza o slučaju Skripal, kao iz Svjetske antidopinške agencije u Lausanni.
U tisku su se pojavile informacije koje ukazuju da je svaki četvrti ruski diplomat u Švicarskoj “špijun”. Ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis je izjavio kako njegova zemlja neće tolerirati špijunažu, a Ministarstvo vanjskih poslova je čak pozvalo ruskog veleposlanika u Bernu, Sergeja Garmonina, tražeći da se “špijunske aktivnosti na švicarskom teritoriju odmah prekinu”. Rusko veleposlanstvo je odbacilo ove neutemeljene optužbe, ističući da se sve temelje isključivo na pretpostavkama, opet bez ijednog dokaza.
Švicarska je čak pooštrila postupak akreditacije za ruske diplomate, a napetost između dviju zemalja su smanjene tek nakon posjete načelnika švicarske obavještajne službe Jean-Philippea Gaudina Moskvi početkom studenog.
Meksiko
Početkom siječnja je bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Herbert McMaster izjavio da SAD vide “znakove” uplitanja ruske vlade u predsjedničku kampanju u Meksiku.
Zboru optužbi su se pridružili utjecajni američki senatori Marco Rubio i Robert Menéndez, koji su tvrdili da Moskva pokušava utjecati na ishod glasovanja i podržava Andrésa Manuela Lópeza Obradora, kandidata ljevice koji je na kraju dobio izbore.
Ovim kritikama su se pridružili politički konkurenti Lópeza Obradora, koji su htjeli pobijediti na izborima. Iako je direktor društvenih komunikacija i glasnogovornik predsjedništva Meksika, Eduardo Sanchez Hernandez, izjavio da “nema dokaza o ruskom uplitanju u izborni proces Meksika”, histerija je trajala tijekom kampanje i neposredno nakon izborne pobjede Obradora.
Tadašnji predsjednički kandidat se našalio s optužbama o navodnoj ruskoj podršci njegovoj izbornoj kampanji i sarkastično izjavio da više nije Andrés Manuela, nego “Andrés Manuelovich”, te kako čeka da mu ruska podmornica donese zlato izravno iz Moskve.
Njemačka
Krajem studenog je njemački list Der Spiegel, pozivajući se na izvor u sigurnosnim službama, objavio da su hakeri grupe “Snake”, poznati i pod imenom “Turla” i “Uroburos”, povezani s ruskom obavještajnom službom, izvršili kibernetičke napade na parlamentarce, nekoliko veleposlanstava i Bundeswehr. Prema pisanju lista, posljednji napad se dogodio 14. studenog.
U ožujku je ovoj skupini pripisana odgovornost za pokušaje hakiranja mreža savezne vlade i krađe podataka iz Ministarstva vanjskih poslova. U lipnju je predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka Njemačke, Hans-Georg Maassen, izjavio je “kako smatra da su ruski hakeri odgovorni za napade na brojne njemačke energetske tvrtke i istaknuo da bi hakiranje moglo biti kontrolirano iz Rusije”.
Moskva je u više navrata poricala da se na bilo koji način pokušala umiješati u infrastrukturu drugih zemalja, a glasnogovornik predsjednika Putina, Dmitrij Peskov, izjavio je za Reuters “kako u Kremlju ni ne znaju o čemu je govorio Maassen”.
U svibnju je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa svojim njemačkim kolegom Heikom Maasom izjavio da do tada ništa nije čuo o hakerima skupine “Snake” i požalio što je Berlin bez objašnjenja otkazao planirane bilateralne konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti.
Čudno, ali prema izjavama Lavrova njemačke vlasti uopće nisu tražile pojašnjenje i nisu se službeno obratile Moskvi zbog kibernetičkih napada na njihove računalne mreže.
Austrija
U Salzburgu je 30. studenog uhićen umirovljeni pukovnik austrijske vojske, osumnjičen da je gotovo 30 godina radio za rusku obavještajnu službu. Kancelar Sebastian Kurz je izjavio kako je takva špijunaža “neprihvatljiva” i da je slučaj pod istragom tužiteljstva. Austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl je morala otkazati posjet Rusiji, zakazan za prosinac.
Ruski ministar vanjskih poslova izjavio da Austrija “koristi diplomaciju mikrofonije, umjesto tradicionalne, koja je u skladu sa svim standardima pristojnosti i mogla je izravno zatražiti pojašnjenja”.
“Optužuju nas u javnosti, tražeći javna objašnjenja o pitanjima o kojima ne znamo ništa”, dodao je Sergej Lavrov.
U telefonskom razgovoru s gospođom Kneissl, Lavrov je naglasio kako je nedopustivo iznositi neutemeljene javne optužbe, a rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo austrijskog veleposlanika Johannesa Aignera da “skrene pozornost na metode koje treba primijeniti ako ima pitanja za Rusku Federaciju”.
Slovačka
Krajem studenog Slovačka je protjerala vojnog atašea ruske ambasade, kojeg je optužila za špijunažu. Premijer zemlje Peter Pellegrini je rekao da je diplomat “proglašen persona non grata, jer je bio uključen u obavještajne aktivnosti protiv Slovačke i NATO pakta”. Rusija je odgovorila protjerivanjem slovačkog diplomata, kojem je dala 48 sati da napusti zemlju.
Švedska
Strah da će “produžena ruka Kremlja” dosegnuti švedske glasače i da će se Rusija uplitati u izborni proces ne samo da je obuzeo američke političare. U lipnju je švedski premijer Stefan Lofven Rusiju nazvao “najvećom prijetnjom” za rujanske parlamentarne izbore.
Švedska policija je navodno otkrila zlonamjerne aktivnosti koje su uključivale korištenje lažnih računa i dezinformacija na društvenim mrežama, samo kako bi se polariziralo javno mišljenje, kao i DDoS napade i pokušaje hakiranja političkih stranaka i ključnih usluga koje imaju veze s izborima, a napadi su provedeni s IP adresa iz Rusije i Sjeverne Koreje. Međutim, posebna švedska policija SAPO je istaknula da ove aktivnosti nisu utjecale na rezultate izbora.
Nije bilo izravnih optužbi protiv ruske vlade, a ruski ministar vanjskih poslova je tvrdnje o mogućem miješanju Moskve u švedske izbore opisao kao “smiješne”.
Italija
Pobjeda koalicije desnog centra i euro- skeptičnog Pokreta 5 zvijezda (M5S) na općim izborima u Italiji u ožujku ove godine su podigli sumnju da bi iza pobjede mogla stajati Rusija. Zastupnici Demokratske stranke Michele Anzaldi i Carmelo Miceli tražili su sazivanje posebne komisije za istragu o navodnom uplitanju Kremlja u izbore.
Anzaldi i Miceli su tvrdili da je takozvana “ruska tvornica trolova” širila lažne vijesti kako bi diskreditirala članove Demokratske stranke, olakšavajući pobjedu Pokreta 5 zvijezda i Sjeverne lige, koji su za održavanje dobrih odnosa i jakih gospodarskih veza s Rusijom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je još u siječnju, mjesecima prije izbora, komentirao da su za Rusiju “odnosi s Italijom kao državom mnogo vredniji, te da će ruska vlada smatrati miješanje u izbore besmislicama, jer bez obzira na rezultat glasovanja u Italiji postoji opći nacionalni i politički konsenzus o razvoju odnosa s Rusijom, što je pozitivno”.
“Ne mogu se sjetiti da smo intervenirali u izbor bilo koga, uključujući Italiju”, rekao je Putin rekao ruskim novinarima.
Grčka i Makedonija
U Makedoniji je 30. rujna održan referendum o ulasku zemlje u Europsku uniju i NATO pakt pod uvjetima dogovorenim s Grčkom. Sporazum s Atenom podrazumijeva i promjenu službenog naziva zemlje, a referendum se fokusirao upravo na utvrđivanje treba li Makedoniju preimenovati u Republiku Sjevernu Makedoniju, čime bi se okončao dugotrajni spor dviju zemalja koji traje od raspada Jugoslavije.
Grčka je inzistirala na službenoj promjeni naziva bivše jugoslavenske republike Makedonije i da se, po mogućnosti, ne koristi riječ “Makedonija” za naziv zemlje, jer je to grčka sjeverna regija.
Za promjenu imena i ulazak u EU i NATO je glasalo 91,46% birača, ali zbog niske izlaznosti, samo 36,91% ukupno upisanih u biračke spiskove Makedonije, dakle, manje od minimalne utvrđene granice od 50%, Državno izborno povjerenstvo je rezultate referenduma proglasilo nevažećima. Pravno gledano, referendum je bio samo savjetodavni i njegov neuspjeh nije spriječio makedonski parlament da inicijativu podrži s dvije trećine glasova zastupnika i da se potpiše sporazum s Grčkom i provedu potrebne izmjene ustava. Očekuje se da će preostale formalnosti biti dovršene početkom 2019. godine.
Zbog mogućeg ulaska Makedonije u NATO, sumnja se da je Rusija pokušala utjecati na javno mnijenje u obje zemlje i tako izbjeći približavanje Makedonije NATO paktu i ponovno zemlju vezati za Rusiju.
U ljeto je Grčka protjerala dva ruska diplomata i zabranila ulazak još dvojici ruskih građana. Grčka vlada je optužila ruske diplomate za uplitanje u unutarnje poslove i nezakonite radnje protiv nacionalne sigurnosti zemlje, posebice za neuspjele pokušaje dobivanja i širenja informacija, kao i podmićivanje lokalnih dužnosnika.
Moskva je reagirala simetričnim mjerama. Iz ministarstva vanjskih poslova Rusije su istaknuli da se ruska vlada nikada nije miješala u politiku Grčke i da se ova “antiruske odluka podudara s početkom summita NATO pakta”, na kojem su SAD pokušavale pronaći način da osiguraju mjesto za novog člana u savezu.
Finska i Norveška
U studenom se norveško ministarstvo obrane pridružilo Finskoj, koja je zbog kvarova GPS sustava zabilježenih tijekom vojnih vježbi Trident Juncture ukazala na Rusiju. Vježbe su se održale u Norveškoj između 25. listopada i 7. studenog, a mediji su ih opisali kao najveću vježbu NATO pakta od Hladnog rata.
Norveška je osudila “subverzivne aktivnosti ruskih snaga na poluotoku Kola i za prekide signala navigacijskog sustava, dok je Finska rekla da poremećaji sustava GPS potječu s teritorija Rusije.
Ministarstva vanjskih poslova obiju skandinavskih zemalja su rješavala to pitanje s ruskim veleposlanstvima. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je opisao te izjave kao neosnovane i izrazio žaljenje što postoji tendencija da se Moskvu optužuje “za sve smrtne i druge grijehe”.
Francuska
Konačno, “ruski trag” je otkriven i u masovnim prosvjedima “Žutih prsluka” koji se potresaju Francusku i pretvaraju se u pobunu protiv politike predsjednika Emmanuela Macrona.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian je izjavio da francusko Glavno tajništvo za obranu i nacionalnu sigurnost istražuje moguće sudjelovanje Rusije u tim demonstracijama.
Francuski stručnjaci istražuju, između ostalog, račune na društvenim mrežama iz kojih su se širile informacije koje su poticale mobilizaciju građana i izazvale društveno nezadovoljstvo.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Peskov je kazao kako Rusija masovne prosvjede smatra “isključivo unutarnjom aferom Francuske” i ponovio je kako se ruska vlada ne upliće u unutarnje poslove drugih zemalja i poštuje suverenitet Francuske, zemlje s kojom nastoji razviti bliske bilateralne odnose.
Ekskluzivno: Posljednji zločin “ruskih zlotvora”
I za kraj saznajemo da su ruske snage protuzračne obrane iz baze u arhipelagu Nova Zemlja projektilom preko Arktika oborile saonice Djeda Mraza koji se vraćao iz svog redovitog godišnjeg obilaska svijeta i dijeljenja darova dobroj dječici.
Olupinu saonica je u vodama Arktika je pronašao “norveški ribar”. On je rekao da su sam Djed Mraz i većina njegovih sobova mrtvi, a navodno je živ još samo sob poznat kao Rudolph, kojega je bilo lako brzo prepoznati zahvaljujući njegovom crvenom nosu.
Unatoč činjenici da je Rusija službeno je demantirala bilo kakvu umiješanost u incident, što redovito radi, američke tajne službe su potvrdile da je smrtonosni projektil lansiran iz jednog od vojnih objekata na sjeveru Rusije u arhipelagu Nova Zemlja
Neki ruski političari su pozdravili obaranje saonica, jer su i sami kao djeca bili žrtve izmišljenog djeda popularnog na Zapadu.
“Djed Mraz je simbol dekadentne zapadne ideologije i konzumerizma. Tko je ubio tog debelog i korumpiranog čovjeka, taj je istinski domoljub i heroj”, rekao je lider ruske desničarske stranke “Zlatni medvjed”.
Washington je u međuvremenu obećao da će primjereno odgovoriti na ovu nezapamćenu tragediju, a predsjednik i Kongres najavljuju moguće uvođenje sveobuhvatnih i apsolutnih ekonomskih sankcija protiv Moskve.
“Vladimir Putin je uništio nade i snove djece širom svijeta. On će odgovarati za to”, izjavili su američki dužnosnici.
Kao i navedenih 15 slučajeva, Rusija “opovrgava bilo kakvu vezu s ovim incidentom, ali su vijest s oduševljenjem dočekali mnogi ruski nacionalisti”.
Sprovod Djeda Mraza će se održati 28. prosinca, na Sjevernom polu. Među ostalima, od svjetskih čelnika su rekli da će doći Donald Trump, britanska premijerka Theresa May i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Kina, Iran, Venezuela, Kuba, Indija, Sirija i drugi koji su uvijek pružali podršku Rusiji, do sada nisu dali potporu Moskvi, što znači da će ovog puta Vladimir Putin konačno biti izoliran od strane međunarodne zajednice.
logično
