Krstičevića treba maknuti s aviona

Tko zna je li premijeru ipak sinulo da ministru obrane ne smije dati da još jednom vodi kupovinu aviona za hrvatsku državu. A to je posve nedvojbeno.

Naravno, poslije ovog fijaska s borbenim zrakoplovima, u svakoj bi normalnoj državi nesuvisli kadar tipa Krstičevića odletio s ministarskog položaja pa bi mogućnost da ponovo uprska automatski otpala.

No, kako je ovo Hrvatska, takvim se razvojem stvari ne treba zanositi. Plenkoviću se ne bi lijepo vidjelo da mu u kratkom roku, nakon Martine Dalić, padne još jedan potpredsjednik Vlade, a komotna saborska većina dopušta mu da se oko Krstičevića uporno pravi lud. Mora se, dakle, prihvatiti da Krstičević ostaje. Ali skinite ga, pobogu, barem s aviona jer će opet biti belaja.

Hoće sigurno jer ni drugi pokušaj ne može izvesti kako treba dužnosnik koji je već jednom pokazao svoj groteskni amaterizam, a čije je deficite teško i pobrojiti. Jer, evo, i nakon svega što se dogodilo s Baracima F-16, ostaje nepronično koji je Krstičeviću bio vrag da preko godinu dana ne čuje i ne razabire što mu se poručuje iz SAD-a. Je li cijelu Hrvatsku napravio taocem svojih fantazija jer ne kapira ni diplomatski jezik, a ni pravila biznisa?

Jer je mislio da svojim balkanskim izvrdavanjima može preveslati takve igrače kao što je Lockheed Martin? Jer je njegov engleski kamena s ramena? Jer misli da je nedodirljiv i slobodan raditi što mu padne na pamet? Ili je sve to kod njega ujedinjeno u jednoj bizarnoj kombinaciji na koju bi se samo nepametan iznova kladio.

Pa kakve garancije za svoje buduće plodonosno djelovanje pruža Krstičević koji je do jučer egzaltirano optirao za 30 godina staru robu da bi nekidan, kao da se odjednom probudio iz kome, izjavio kako on »naravno« želi nove avione?

Što se u predstojećem popravnom postupku može očekivati od ministra kome su Amerikanci u toliko navrata doslovno nacrtali da nema ništa od posla s Izraelcima bez proizvođača aviona Lockheed Martina, a on je svejedno zabijao glavu u pijesak i sretnim vijestima obmanjivao hrvatsku javnost?

Tko bi ponovo imao povjerenja u potpredsjednika Vlade koji se kao Lolek i Bolek zgražao jer kompanija Lockheed Martin »želi zaraditi« na vlastitom proizvodu u čiji je razvoj uložila tolike milijarde dolara? Pa tko bi trebao zarađivati na avionima ako ne vlasnik tehnologije, njihov proizvođač?

I na koncu, a ima toga još, pa naš samodopadni ministar čak nije potpisao s Izraelom ni ugovor o naknadi štete Hrvatskoj ako posao s avionima propadne.

Ako je Plenković stvarno mislio da Krstičevića preko novog postupka može očistiti od bruke u prvome, grdno se prevario. Jer ministar obrane – odgovorna osoba za zakonito provođenje javne nabave – već je u ponedjeljak opet velemajstorski zaribao.

Poslije sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost pao je pred novinarima u novu vrućicu najavljujući – kao da je stvar već gotova, a nije ni počela – da avione po novome kupujemo od SAD-a. Tako dati prednost jednom ponuđaču nešto je što se nikad ne radi, ali naš ministar čak ni to ne zna.

Eto kako je naučio lekciju. Krstičević je najbolji primjer da se neke profile ne da rehabilitirati. Ako ga Plenković ne izolira od aviona, ne gine nam još jedna međunarodna blamaža.

 

novilist