Neozbiljno se, u najmanju ruku, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta postavilo prema najvažnijem projektu iz svojeg resora – cjelovitoj kurikularnoj reformi. Dokazuje to i posljednji potez ministra Predraga Šustera koji je jučer odlučio imenovati povjerenstvo „čije će zadaće uključivati analizu i provedbu ciljeva Strategije u dijelu ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja – ključnih za cjelovitu kurikularnu reformu“, kako se navodi u priopćenju ministarstva objavljenom na njihovoj web stranici.

Istovremeno, posebno stručno povjerenstvo pri uredu premijera osnovano je još 2014. godine, i to kao krovno tijelo koje nadzire ne samo provedbu kurikularne reforme već i ukupne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Predsjednika Posebnog povjerenstva profesora Nevena Budaka ulovili smo trenutak prije nego što će medijima poslati priopćenje kojim reagira na osnivanje novog povjerenstva.

„Oni zapravo preuzimaju naše ingerencije u području tercijarnog obrazovanja“, rekao nam je Budak koji u svojem priopćenju navodi kako je imenovanjem novog povjerenstva resorno ministarstvo pokazalo kako ne drži do strategije koju je izglasao Hrvatski sabor te do kraja svojeg potpuno neuspješnog mandata nastavlja provoditi samovolju i kršiti procedure nanoseći ogromnu štetu jedinoj strukturnoj reformi koja se u ovoj državi provodi, a za čije pokretanje ministarstvo u ovom sazivu ne snosi nikakve zasluge.

Neven Budak
"Nadamo se da će efekt ovih nepromišljenih i samovoljnih poteza biti jednak učinku dosadašnjeg rada Ministarstva, a to je – ništa" (FOTO: Lupiga.Com)

Upitan kako komentira novoimenovane voditelje novoosnovanog povjerenstva Budak je za Lupigu samo kratko rekao: „Komentirao bih samo to da mi je čudno da se netko u ovakvim okolnostima odlučio prihvatiti tog posla“.

Zašto se prihvatio tog posla pitali smo i docenta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Matka Glunčića, koji je imenovan za jednog od voditelja cjelovite kurikularne reforme.

„Ideja je da do jeseni dođemo do nekakvog eksperimentalnog programa i da se napravi neki financijski plan da možemo aplicirati na te EU fondove jer jednostavno gubimo vrijeme“, kaže Glunčić pa odgovara i na pitanje koje je Budak postavio u svojem otvorenom pismu – tko će dorađivati dokumente i odlučivati o unošenju eventualnih izmjena temeljem primjedbi iz još uvijek otvorene javne rasprave.

„Željeli bismo pozvati ljude koji su do sada radili u stručnim radnim skupinama da i dalje nastave raditi jer su oni najkompetentniji, najviše su toga napisali. Eventualno će se neke radne skupine proširivati ako se zaključi da nema dovoljno stručnjaka - jer za neke predmete ima jako puno primjedbi. Došlo je otprilike 3.000 dopisa, a to je nekih 35.000 komentara. Neki predmeti će se, prema tim komentarima, morati jako puno mijenjati i tu bi se možda malo proširivale te stručne radne skupine da se to bolje napravi“, kaže Glunčić, ali ne otkriva o kojim se predmetima radi već se zadržava na svojem terenu – STEM području za koje kaže da je metodološki previše normirano i umjesto da smanjuje, povećava gradivo koje učenici moraju svladati, a ne slaže se ni sa sustavom izbornosti za predmete poput fizike, kemije ili biologije.

Njegova kolegica, rektorica Zadarskog sveučilišta Dijana Vican, novoimenovana voditeljica zadužena za društvene predmete unutar reforme, na naš upit nije se javila. Vican je, poznato je, pozitivno ocijenila obrazovni program udruge GROZD, što ponešto govori o tome za kakvu obrazovnu politiku navija. Prema listi njezinih znanstvenih radova vidljiva je i povezanost s dekanom zagrebačkog Filozofskog fakulteta Vlatkom Previšićem koji je 2000. godine bio voditelj njezinog doktorata i u čijoj je knjizi “Hrvatski nacionalni kurikulum” 2007. godine objavila jedno poglavlje.

Matko Glunčić
"Birat ćemo ljude na osnovu stručnosti i operativnosti kako bi s poslom uspjeli završiti do jeseni – i novih izbora" (SCREENSHOT: HRT)

Provjerom pristiglih komentara na javnu raspravu vidljivo je kako je većinu prijedloga od svojih kolega skupio i na raspravu predao akademik Vladimir Paar. Barem kada je o kurikulu za gimnazijsko i osnovnoškolsko obrazovanje riječ.

Glunčića smo pitali i o legitimnosti ovako, ad hoc osnovanog povjerenstva i koliko se ono u svojim ovlastima „tuče“ s već postojećim Posebnim povjerenstvom.

„Ovo se povjerenstvo ne vezuje na Strategiju, ali ako pogledate samu strategiju oni su od početka pogriješili jer su za ekspertnu skupinu i stručna tijela objavili javni poziv umjesto javnog natječaja kod kojega se imate pravo žaliti i vidjeti uvjete po kojima su izabrani članovi. Ovo sada više nije toliko sporno jer jednostavno ministar ima ovlasti osnivati povjerenstva, a ideja je, budući se radi o nacionalnom pitanju, o budućnosti naše djece, da nemamo vremena čekati. Budemo li čekali izbore, pa sastavljanje vlade i ako će se oko toga ponovo voditi pregovori izgubit ćemo i cijelu sljedeću godinu“, rezonira Glunčić iako je nejasno kako se reforma obrazovanja ne vezuje uz Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije čiji je sastavni dio. Problematično je i to što se hitnost u provedbi reforme osvijestila upravo pri kraju mandata tehničkog ministra.

„Sve to događa se nakon što ministarstvo mjesecima nije gotovo ništa radilo, dajući vrlo slabu potporu procesu reforme. I s te je strane upitna legitimnost imenovanja, čak i bez izbora izvršenog javnim pozivom, ovakvog povjerenstva od strane ministra u ostavci. Nadamo se da će efekt ovih nepromišljenih i samovoljnih poteza biti jednak učinku dosadašnjeg rada Ministarstva, a to je – ništa“, zaključuje profesor Neven Budak u svojem obraćanju javnosti ocjenjujući ovakav postupak ministarstva kao namjeru da „pruži mogućnost određenim marginalnim skupinama, svjetonazorskim i interesnim, da ponište dugotrajni, savjesni i entuzijastični rad stotina učitelja, stručnjaka i znanstvenika“.

Docent Matko Glunčić nada se pak kako ni njemu ni kolegici Vican nitko neće osporavati stručnost, a što se tiče izbora stručnjaka koji bi trebali nadopuniti postojeće stručne skupine, birat će ih, kaže, na osnovu stručnosti i operativnosti kako bi s poslom uspjeli završiti do jeseni – i novih izbora.

„Ne mogu predvidjeti što će činiti buduća vlast, možda će tražiti neka proširenja, ali nadam se da neće baciti sve u koš i reći idemo iz početka, jer vrijeme curi, a vidjeli ste koliko tu točaka ima za napraviti. Nadam se da će se to nastaviti dalje raditi“, kaže Glunčić pa bi se dalo zaključiti kako tehnički ministar ide prema cilju da zaključi raspravu i u dokumente unese sve primjedbe u skladu sa svjetonazorom koji je promovirala ova garnitura na vlasti. Kad dođe sljedeća, dokumenti će biti završeni i njihovo eventualno ponovno mijenjanje bit će po svemu sudeći kritizirano kao ideološko i vraćanje postupka na početak.

lupiga