Ovih dana Vlada se hvali dobrim brojkama što se tiče broja nezaposlenih. Kako li im je to uspjelo? Evo kako nam to tumači jedan savjetnik Zavoda za zapošljavanje s razumljivom željom da ostane anoniman: "Ja sam prije zbog nejavljanja imao, objektivno, tri brisanja mjesečno. Otkad je uveden novi sistem ja u prosjeku unesem četiri zahtjeva za brisanje dnevno. Dnevno". Upozorava da među obrisanima ima puno onih koji gube pravo na socijalnu pomoć. Na tragu njegove tvrdnje o umjetnom kresanju broja nezaposlenih u Hrvatskoj, zašli smo u 45 statističkih biltena HZZ-a i otkrili na koji se način Vlada, bez da je drastično povećala zapošljavanje, uspjela pohvaliti značajnim smanjenjem broja nezaposlenih. Kakvi majstori!
Novinari često, kaže nam sugovornik iz jedne slavonske poslovnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, smanjenje nezaposlenosti u zadnjim mjesecima pripisuju više različitih faktora - novoj metodologiji prijavljivanja na Zavod, odlasku na rad u Europsku uniju i turizmu. Ali ono što mahom izostavljaju jest napomena da je najvažniji od tih faktora upravo ovaj prvi, statistički.
Do ove godine princip prijavljivanja na Zavod je bio da moraš doći u nadležni ured jednom mjesečno, što je tehnički značilo da si mogao doći 1. veljače, a sljedeći puta 31. ožujka. I sve bi bilo u redu. Nakon donošenja izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima u vrijeme nezaposlenosti, stranka više nije morala dolaziti osobno na Zavod nego se javiti svom savjetniku osobno, telefonom ili e-mailom jednom u 28 dana. Ostavljena joj je i mogućnost da se javi i nekoliko dana ranije, dakle, ne radi se samo o jednom od tih 28 dana. Pravila su takva da ako se osoba javi 26. dan, od tog dana počinje teći novi rok od četiri tjedna, o čemu zaposlenici HZZ-a uredno izvještavaju nezaposlene, ali često bez uspjeha.
"Kada imaš mjesec dana, jednostavno ti je upamtiti - javit ćeš se nekad između 1. i 31. u mjesecu. Ali sad, ako se prijaviš 14. 11., sljedeći ti je rok 12. 12., koji ni po čemu nije poseban, ni okrugao, ni previše brojčano povezan s ovim prošlim datumom. Ako si ne napraviš alarm na mobitelu ili podsjetnik na frižider, ti ćeš to zaboraviti. I ljudi to doista zaboravljaju", kaže naš sugovornik s HZZ-a, koji je - da i sam ne bi gledao svoje kolege s druge strane šaltera ili savjetničkog stola - htio ostati anoniman.
"Problem nastaje zato što ljudima taj novi princip rada, s obzirom da su, kako se kaže, "oduvijek" radili po starome, nije jasan. Otkad je uveden novi sustav broj nezaposlenih se počeo dramatično smanjivati. Dramatično. To se pokušalo objasniti turističkom sezonom, ali i lani je bila turistička sezona pa te brojke nisu toliko padale", kaže nam sugovornik s HZZ-a, koji se, kaže, iz dna duše trsi da nezaposlenima objasni ovu zamku, upisuje im na profesionalni plan da je to 28 dana, a ne jednom mjesečno, podvlači..., ali veliki broj njih se svejedno ne javi.
Dramatičan rast brisanja iz evidencije
"Ja sam prije zbog nejavljanja imao, objektivno, tri brisanja mjesečno. Otkad je uveden novi sistem ja u prosjeku unesem četiri zahtjeva za brisanje dnevno. Dnevno", podcrtava on. Nezaposlenima, dakako, ostaje pravo na žalbu, ali ona se odbija u 99 posto slučajeva. "I onda nestanu iz statistike na šest mjeseci", pojašnjava nam, dodajući da je broj nezaposlenih je na taj način umjetno skinut te da postoji ogromna razlika između 2014. te prethodnih, 2011. ili 2012. godine.
"Ne radi se o 20 do 30 posto nego 200 do 300 posto, barem u uredu u kojem ja radim. Tko je smislio taj način rada - a ja ne znam da li je to bilo ciljano - svaka mu čast", komentira. Na nacionalnoj razini situacija je nešto drugačija, ali i dalje dramatična.
Kretanje broja obrisanih s liste nezaposlenih od 2011. godine do rujna 2014. U travnju se vide prvi rezultati uvođenja aplikacije koju savjetnici počinju ispunjavati u ožujku.
(Izvor: Mjesečni statistički bilteni HZZ-a)
Tu treba napomenuti da HZZ nije samo postrožio politiku brisanja iz nezaposlenosti, nego je izmijenio nazive statističkih parametara. Tako uvođenjem inovacija u javljanju na Zavod, logično, nestaje razlog brisanja pod nazivom "Nejavljanje Zavodu u dva uzastopna mjeseca bez obavijesti o opravdanim razlozima", koja je uz "Odjavu" s HZZ-a zajednički činila 11 posto "pite" koja prikazuje razloge izlazaka iz evidencije. Ti su ljudi preliveni u skupinu "Ne traži aktivno posao", koja je postojala i ranije u sklopu skupine ljudi koji se ne pridržavaju zakonskih odredbi.
U tom prvom mjesecu u kojemu će se koristiti nova metoda brisanja nezaposlenih (travanj 2014.), Zavod će zabilježiti porast njihovog broja za 34 posto, a već sljedeći mjesec broj izbrisanih je 55,5 posto veći nego istoga mjeseca prošle godine!
Sve manji udio nezaposlenih dolazi do naknade
Zanimalo nas je koliko ljudi koji primaju naknadu za nezaposlene bude izbrisano na ovaj način, budući da je zadnjih godina postotak primatelja pomoći postupno, ali zamjetno pao. Štoviše, pretragom ukupno 45 mjesečnih statističkih biltena HZZ-a da se primijetiti da je u odnosu na zadnju godinu HDZ-ove vladavine postotak osoba sa pravom na naknadu "zaronio": u ožujku 2011. godine pravo na naknadu ostvarivalo je 26,6 posto nezaposlenih, a istoga mjeseca ove godine bilo ih je samo 18,4 %, da bi u lipnju taj postotak pa na svoje povijesno dno od samo 16,10 nezaposlenih.
Kretanje udjela nezaposlenih koji ostvaruju pravo na naknadu. (Izvor: Mjesečni statistički bilteni HZZ-a)
"Kod nas nitko od njih nije izbrisan zbog neprijavljivanja na HZZ", kaže naš sugovornik, ali ubrzo objašnjava da to nipošto ne treba zahvaliti zakonodavnim mehanizmima.
Nezakonita asistencija s HZZ-a
"Mi imamo interni dogovor da ljudima koji je primaju, javimo telefonom da im istječe rok i da nam pošalju mail. To je zapravo mimo zakona i ovisi isključivo o našoj volji, ne znam kako je u drugim zavodima. Osim toga, dajemo im dodatni rok od sedam dana, što isto ne piše nigdje u zakonu i to radimo po internom dogovoru", kaže on.
No, postoji i skupina ljudi koja nije obuhvaćena ovom nigdje propisanom dobrodušnošću službenika HZZ-a, a gubi puno ukoliko ih se izbriše iz evidencije. Naime, visokoobrazovani, ističe Slavonac, imaju taj nekakav osjećaj za ove rokove, koriste se tehnologijom, rade podsjetnike, javljaju se i češće, mailom i slično. Zato su među obrisanima zbog nejavljanja najčešće osobe slabijeg obrazovanja.
Gubitak prava na socijalnu naknadu
"Ono što je najstrašnije u ovoj priči je što među obrisanima ima jako puno ljudi koji primaju socijalnu pomoć, a zaboravljaju se javiti. Uvjet za dobivanje naknade je prijavljivanje na HZZ. Ako izgubiš status ovdje, gubiš naknadu na šest mjeseci i tek nakon toga se možeš ponovno prijaviti", upozorava naš sugovornik. Žalbe, kako je istakao ranije, često se ne rješavaju pozitivno, pa nije vjerojatno da se ta stvar dâ srediti kasnije legalnim putem. Zasad nismo uspjeli doći do podatka o broju osoba koje su na ovaj način izgubile pravo na socijalnu pomoć.
No, ni to nije sve. Osim što statistički odlično radi za Vladu, ovaj novi sustav je na neki način dotukao poveznicu između Zavoda za zapošljavanje i stvarnog posredovanja u zapošljavanju, učinivši službenike zavoda - statističarima i birokratima.
Od savjetnika napravili ispunjavače formulara
"Nama savjetnicima je to donijelo jako puno novog posla. Prije su se nezaposleni javljali tetama na infopultu, a sada se javljaju direktno savjetnicima. Od kada se krenulo s ispunjavanjem te aplikacije za javljanje svakih 28 dana, od osam sati radnog vremena tri sata svakoga dana radim taj užasno zaglupljujuć, birokratski posao javljanja i unošenja u aplikaciju. Radiš kao telefonist! Hrpa ih je koji zovu na telefon i zato smo odredili da nas zovu u vrijeme kad ne primamo stranke, no ni toga se svi ne pridržavaju. Nisu nam čak ni ustupljene adekvatne slušalice da ne bi morali pridržavati telefon jednom rukom, a tipkati drugom", kaže nam on. Zbog ovih izmjena nije bilo naročitog zapošljavanja po HZZ-ima, kako bi se savjetnici bavili posredovanjem manje nego ispunjavanjem obrazaca. Nekolicina ih novih ljudi preko mjere za stručno osposobljavanje stažira u Zavodu i ponekad rade unos podataka koji stižu na e-mail, ali ne zaprimaju pozive.
U Novom Zagrebu ove godine je otvorena nova poslovnica HZZ-a (FOTO: Lupiga.Com)
Da se radi o doista utemeljenom prigovoru, govori opis svakodnevice savjetnika Zavoda prije uvođenja te aplikacije. Oni su, naime, ranije pratili natječaje za poslove koje poslodavci šalju HZZ-u, a savjetnici bi nezaposlene obavještavali o pojavi novih radnih mjesta, sukladno njihovim kvalifikacijama. To su dužni činiti i sada, ali, tek kad obave unos podataka.
"Jedva se krpam i ostajem raditi neplaćene prekovremene da bi napravio taj dio koji ima smisla. Dakle, ne odrađujem taj dio posredovanja, gdje bi trebali pomoći ljudima s adekvatnim kvalifikacijama da se jave na poslove, nego unosim podatke koje mi nezaposleni govore, podnosim zahtjeve za brisanje i rješavam papirologiju", kaže naš sugovornik.
Nezaposleni dijele krivicu
Najviše ga frustrira što nezaposleni ne razumiju koliko je to pravilo od 28 dana ozbiljno, dok je samo prijavljivanje birou, kako biste traženjem posla opravdali ostajanje u evidenciji - potpuno jednostavno.
"Mi ne provjeravamo koliko su te prijave za posao točne, jer jednostavno nemamo vremena. Tako da se može i lagati da ste tražili posao u nekom obrtu, da čekate odgovor ili da su vas odbili", savjetuje savjetnik.
Po njegovom mišljenju, ovakav način vođenja evidencije je proizveo i neke pozitivne efekte. Najbolji od njih je već razglašen u medijima i to od strane Vlade: po starom sistemu je bilo nužno dolaziti u nadležnu podružnicu HZZ-a, što je ljude koji žive u selima koštalo i osamdesetak kuna za autobusnu kartu. Osim toga, nezaposleni se sugrađani sada češće čuju sa savjetnicima i postoji mogućnost da im je to, koliko god da imalo skromne rezultate, ipak pomagalo, jer nezaposlenost često znači i gubljenje kontakata sa svijetom rada. Prema istraživanju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), ljudi kada izgube posao, vrlo često izgube i svoje osnovne socijalne krugove.
Oslanjanje na HZZ nije dovoljno za pronalazak posla
"Svi znamo da na poslu i oko posla provodimo veći dio svog radnog dana i nekako i svoj socijalni status, bez obzira na to je li on materijalan ili nematerijalan realiziramo te veze sa svojim kolegama, zaposlenicima i krugovima koji se oko njih stvaraju. Dakle, jedna od prvih posljedica gubitka posla je i gubitak društvene mreže - on se ne događa isti čas, ali se ostvaruje vrlo brzo. I onda tu primjećujemo i određene psihološke posljedice. Ljudi se povlače sve više u sebe, gube podršku poznanika i prijatelja, a time što im se smanjuju veze sa ljudima koji su u svijetu rada i njihove informacije, o tome koji se poslovi traže, što se događa na tržištu rada, se smanjuju. I tu postoje onda samo ti formalni putevi traženja posla kao Zavoda za zapošljavanje i preko oglasa, a svi znamo da to u našem društvu nije dovoljno", kaže nam o tom fenomenu Jasmina Papa iz UNDP-a, voditeljica programa za socijalnu inkluziju.
Tamno naličje svijetlih statistika
No, kada govorimo o statistikama nezaposlenih koje ove jeseni govore da ih je oko 37 tisuća manje nego lani, zasigurno se u obzir moramo uzeti u obzir bar još dva podatka. Prvi kaže da je u prvih devet mjeseci ove godine iz evidencije izbrisano čak 18,5 tisuća ljudi više nego lani, od čega se veći dio tek treba vratiti u statistiku krajem godine. Nadalje, ako ćemo si čestitati na ovoj godini i zapošljavanju, onda ne smijemo ignorirati činjenicu da je u prvih devet mjeseci 2013. godine, naime, HZZ je zbog zaposlenja napustilo ukupno 178.366 osoba, a ove godine, a ove niti četiri tisuće ljudi više! Ukupno je do kraja rujna, naime, 182,3 tisuće nezaposlenih ove godine pronašlo posao.
Broj osoba koje napuštaju evidenciju HZZ-a zbog pronalaska posla. Izvor: Mjesečni statistički bilteni HZZ-a
No, najjeziviji podatak od svih je da je Hrvatska ove godine u rujnu, kojim se Vlada naveliko hvali kao mjesecom koji označava pozitivne trendove u zapošljavanju, imala samo 1.364.599 zaposlenih ljudi. Lani u to vrijeme bilo ih je 27 tisuća više. No, o tome više u sljedećem članku o statistikama
lupiga
