Novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izazvala je svojim intervjuom za za BHT1 salvu reakcija, kako to obično biva kada se u političkom vrhu nađe netko (relativno) svjež. No, jedna od njih ukazuje na problem koji se tiče nezadovoljstva koje je predsjednica izjavila zbog korištenja pojma "građani i građanke" u javnoj komunikaciji. "Sa žaljenjem moramo konstatirati da takvim stavom dodatno doprinosite trivijalizaciji te nerazumijevanju pojma i uloge građana u suvremenim demokratskim društvima", navodi se u otvorenom pismu naslovljenom: Pojam građanin ne isključuje seljane, nego podanike!
Naime, Grabar Kitarović isprovocirala je organizacije civilnog društva okupljene u GOOD inicijativu zagovaraju kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole.
"Pravno-političko značenje pojma 'građanin' ne odnosi se na obilježja mjesta u kojem neka osoba živi (grad, selo, predgrađe...), nego na politički subjekt - nositelja prava i odgovornosti od kojeg se u demokratskim društvima očekuje da je informiran i aktivan te spreman doprinositi pozitivnim promjenama i društvenom razvoju", poučavaju Emina Bužinkić i Martina Horvat, potpisnice pisma.
"Točno je da u hrvatskom društvu građani nemaju dovoljno znanja o tome kako funkcionira demokratski politički sustav, koja su njihova prava i kako ih zaštititi, a posebno zabrinjava što recentna istraživanja pokazuju da ni kod mladih nije dovoljno razvijena demokratska politička kultura. Ovakva situacija ne čudi s obzirom da hrvatska država ne osigurava kvalitetan odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo. To nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme, no svakako je prvi korak od društva pasivnih podanika prema društvu aktivnih građana. Mlade treba obrazovati i odgajati da postanu aktivni subjekti koji poznaju i razumiju društveno-političke procese, kritički ih promišljaju i doprinose uključivosti i rješavanju društvenih problema", navode one u pismu.
Konzervativnost i zatvorenost mladih
Naime, pripremaju li hrvatske škole adekvatno naše mlade generacije za politički život? Građanski se odgoj od školske godine 2014./2015. provodi po modelu međupredmetne provedbe te kao izborni program u onim osnovnim školama koje su se javile na javni poziv. Točnije, provodi se kao dio sata razrednika u osnovnim i srednjim školama, prema donesenom Nastavnom planu i programu zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole. Istraživanja među mladima, pak, pokazala su da su školarci i adolescenti iznose zabrinjavajuće stavove. Primjerice, više je mladih pobornika zabrane pobačaja nego onih koji su za njega, a isto tako većina smatra da bi predsjednik države trebao biti vjernik.
Sociološka istraživanja kao što je ono o ponašanju mladih profesorice Vlaste Ilišin s Fakultete političkih znanosti te rad Instituta za društvena istraživanja i Zaklade “Friedrich Ebert” pokazuju da su izrazito konzervativni, što profesor Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti tumači u izjavi Slobodnoj Dalmaciji njihovim stasanjem nakon rata, lošom socijalnom obiteljskom situacijom, ali indoktrinacijom putem vjeronauka, koji premda jest izborni predmet, nema adekvatnu zamjenu u školi.
(FOTO: Wikipedia)
Vedrana Spajić Vrkaš sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, primjerice, navodi da trenutni sustav i dalje počiva na autoritarnom modelu odgoja, u kome se, kaže Spajiš Vrkaš, "ljubav prema domovini shvaća kao državotvorno domoljublje", i u kome je, primjerice, kritičnost jedna od najslabije plasiranih karakteristika odgoja.
Ministar Vedran Mornar kao razlog što građanski odgoj još uvijek nije uveden kao samostalan predmet navodi preopterećenost djece školskom satnicom, nepripremljenost nastavnika, udžbenika i slično. No, upitno je i kakve će rezultate dati kada se uvede u škole, a to bi se trebalo dogoditi na jesen.
"Od Vas kao odgovorne buduće Predsjednice Republike Hrvatske očekujemo da ćete se založiti da svi oni koji čine hrvatsku političku zajednicu ne budu podanici, nego informirani, odgovorni i aktivni građani. Stoga Vas pozivamo da podržite stručnjake i organizacije koje se zalažu za kvalitetno građansko obrazovanje", zaključuju predstavnice GOOD inicijative.
lupiga
