Mikropoduzeća te mala i srednja (MMS) poduzeća u privatnom vlasništvu čine osnovicu svakoga tržišnog gospodarstva. U Hrvatskoj je tako od ukupno nešto manje od 149.000 poduzeća u privatnom vlasništvu registriranih u 2022. bilo 133.000 mikropoduzeća s najviše 10 zaposlenika, 13.000 malih poduzeća koji zapošljavaju do 50 zaposlenika, a srednjih je poduzeća bilo ukupno 2.007.
Sektor mikro, malih i srednjih poduzeća ukupno je u 2022. zapošljavao gotovo 683.000 zaposlenih, što ga čini najvećim poslodavcem u Hrvatskoj.
Za razliku od javnih poduzeća koja često imaju prihode zajamčene javnim ovlastima, koja drže monopolski položaj na tržištu ili za čije gubitke u poslovanju izravno ili neizravno jamči država, poduzeća u privatnome vlasništvu posluju u tržišnim i često vrlo izazovnim uvjetima bez ikakvih jamstava od strane države. Stoga je rast cijena energenata izazvan ruskom invazijom Ukrajine i posljedična inflacijom, koja je svijet pogodila punom snagom tijekom 2022., izrazito teško pogodila upravo poduzeća u privatnome vlasništvu, koja su se trebala prilagoditi na novonastale uvjete poslovanje koji nisu bili pod njihovom kontrolom.
Privatni korporativni sektor u Hrvatskoj prošlu godinu je uspio preživjeti, povećavajući i broj zaposlenih i izvoz i investicijsku aktivnost, no njegovi zaključni poslovni rezultati su daleko od impresivnih. Zahvaljujući inflaciji, prihodi privatnih poduzetnika svih veličina (uključujući i velika poduzeća) su se povećali za 25 posto u odnosu na 2021. godinu, no rast rashoda je bio još veći i iznosio je 26 posto
U strukturi rashoda, opet zahvaljujući inflacijskim pritiscima, zamjetan je rast rashoda za sirovine i materijale i rast troškova prodane robe od 31 posto, te rast financijskih rashoda od 31 posto uslijed povećavanja troškova financiranja. Zamjetan je i ogroman rast troškova za energiju od čak 48 posto i rast rashoda za zaposlenike od 10 posto koji je također rezultat inflacijskih pritisaka.
Uz tako veliki rast svih kategorija rashoda poslovanja privatnih poduzetnika, već spomenuti rast ostvarenih prihoda u 2022. godini bio je dovoljan samo da se na razini ukupnog privatnog korporativnog sektora tek blago poveća razina profitabilnosti ostvarena u 2021. godini Ukupno ostvarena neto dobit nakon oporezivanja svih privatnih poduzeća, neovisno o njihovoj veličini je tako u 2022. porasla za svega 2,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, ako poslovanje privatnih poduzeća u 2022. godini analiziramo nešto dublje, odnosno ako usporedimo poslovne rezultate poduzeća po njihovoj veličini, i više je nego jasno da je za blagi porast ukupne profitabilnost korporativnog sektora zaslužno ukupno 349 velikih poduzeća u privatnom vlasništvu koji su povećali svoju neto dobit za 490 milijuna eura.
S druge strane, ukupna neto dobit mikro, malih i srednjih poduzeća u 2022. je iznosila 3,6 milijardi eura, što je smanjenje od 7,3 posto u odnosu na 2021. godinu. Iako su se ukupni prihodi mikro, malih i srednjih poduzeća povećali za 27 posto, rast rashoda uslijed inflacijskih pritisaka bio je veći te je za rezultat imao pad profitabilnosti ovog sektora. Ukupni rashodi su se tako povećali za 28 posto, a u strukturi rashoda se opet izdvaja silovit rast troškova za energiju od 54 posto, rast troškova prodane robe od 35 posto, rast troškova sirovina i materijala od 29 posto i rast rashoda za zaposlene od 9,1 posto.
Pad profitabilnosti mikro, malih i srednjih poduzeća se događa usporedno s rastom aktivnosti tog sektora koji je odraz povoljnih ekonomskih okolnosti u našoj zemlji. Posebice je impresivan rast prihoda od izvoza, koji je u 2022. iznosio 45 posto pa su njegovi ukupni izvozni prihodi dosegnuli 22,6 milijardi eura. Dijelom je za taj rast opet zaslužna inflacija, no kako se ubrzani rast izvoza ovog sektora bilježi od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, može se zaključiti da i mali i srednji poduzetnici sve uspješnije nalaze prilike za uspješan plasman svojih proizvoda i usluga na jedinstvenom europskom tržištu.
Veseli i daljnji nastavak rasta broja zaposlenih u ovom sektoru, koji je samo u 2022. stvorio 6,5 tisuća novih radnih mjesta uz ostvareni rast broj zaposlenih od 4,5 posto. Inflaciji usprkos, nastavlja se i rast investicijske aktivnosti malog i srednjeg poduzetništva, pri čemu treba primijetiti da su u 2022., troškovi malih i srednjih poduzetnika za energiju po prvi puta premašili iznos investicijskih ulaganja. Visoki troškovi nabavka energije, koji su se u odnosu na 2020. udvostručili, zasigurno su onemogućili i intenzivniju investicijsku aktivnost te umanjili profitabilnost.
Nisu, međutim, svi segmenti malog i srednjeg poduzetništva poslovali jednako uspješno. Najveći rast izvoza, najveći rast rashoda za energiju i najveći pad dobiti ostvarila su mikro poduzeća koja zapošljavaju ukupno 235 tisuća zaposlenih. Njihov izvoz se povećao za 75 posto, no zbog visokog rasta rashoda poslovanja i troškova energije, njihova dobit se u 2022. godini gotovo pa prepolovila u odnosu na godinu dana ranije. Mala poduzeća su pak ostvarila povećanje neto dobiti od 30 posto uz najveći ostvareni rast investicija i najveće povećanje zaposlenosti.
Iz navedenih rezultata je očito da su, barem što se inflacijske spirale tiče, za sada najveći danak platila najmanja (odnosno mikro) poduzeća koja su i inače najranjivija, odnosno najpodložnija bilo kakvim negativnim ekonomskim okolnostima koje se odvijaju na tržištu. Svojevrsnu enigma predstavljaju srednja poduzeća, u kojima se dobit također smanjila za 6,7 posto, koja bilježe najmanji rast izvoza i stopu rasta investicija od svega 12 posto koja sugerira da se njihova stvarna investicijska aktivnost smanjila jer je rast samih cijena investijskih dobara prošle godine značajno premašio stopu rasta investicija koju je ostvarila ta grupa poduzetnika.
Može se zaključiti da su s obzirom na okolnosti, poslovni rezultati mikro, malih i srednjih poduzetnika u prošloj godine bili, s obzirom na okolnosti, zadovoljavajući. Inflacija je definitivno uzela svoj danak poslovanju ovog sektora u vidu umanjene profitabilnosti i to posebice kod mikro poduzetnika koji zapošljavaju do 10 zaposlenika te u nekoj mjeri i kod srednjih poduzetnika. No inflacija za sada nije usporila niti zapošljavanje, niti nove investicije niti rast izvoza. Gledajući ovako globalno na razini ukupnog sektora, povećanja cijena njihovih proizvoda i usluga bilo je poprilično opravdana snažnim povećanjem troškova poslovanja koje je zabilježio taj sektor.
Veliko je pitanje, međutim, da li će se pozitivni trendovi u vidu povećanja izvoza i investicija moći zadržati i u 2023. godini. Naime, europska ekonomija usporava, zbog čega bi se mogla usporiti i izvozna aktivnost malog i srednjeg poduzetništva. Istovremeno, inflacija u Hrvatskoj je i dalje značajno viša nego u većini drugih europskih zemalja. Jednim dijelom za to je zaslužan snažan priljev sredstava iz europskih fondova koji potiču osobnu i investicijsku potrošnju u zemlji. No drugim dijelom snažna inflacija koju Hrvatska trenutno bilježi može biti posljedica i snažnog rasta plaća koji je tijekom proljeća ove godine konačno nadmašio rast inflacije te uskih grla u ponudi radne snage. Oba navedena procesa mogla bi produljiti hrvatske inflacijske neprilike, a onda i uzeti nove danke u poslovanju mikro, malih i srednjih poduzetnika.
