Drugi mandat predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je započeo u veljači ove godine, odvija se u vrijeme nikad veće društvene polarizacije. Huligani pod crnim kapuljačama jesenas su silom onemogućili nastup srpskih kulturno-umjetničkih društava u Splitu. U listopadu je u Hrvatskom saboru u organizaciji ekstremno desnih stranaka DOMiNO i Hrvatski suverenisti održan negacionistički skup o ustaškom logoru Jasenovac. Prije toga, ratni veterani su ljetos onemogućili održavanje umjetničkog festivala u Benkovcu. Uoči srpanjskog Tompsonovog koncerta centrom Zagreba odjekivali su ustaški pokliči.
U četiri grada – Zagrebu, Puli, Rijeci i Zadru – krajem studenog održani su skupovi “Ujedinjeni protiv fašizma” kao odgovor na rastuću ustašizaciju društva i desničarsko nasilje. Organizacije i građani pokazali su da žele živjeti u društvu u kojem su svi jednaki, društvu bez straha i ugnjetavanja. Predsjednika Zorana Milanovića u toj rastućoj napetosti i polarizaciji nismo vidjeli.
Milanovićeve reakcije i osude navedenih događaja bile su mlake, nedorečene ili zakašnjele. Trebalo mu je točno 13 dana da konačno reagira na ustaški pozdrav “Za dom spremni” koji se prije i za vrijeme Tompsonovog koncerta učestalo koristio u Zagrebu. Kazao je da je policija trebala odmah reagirati na izvikivanje ustaškog pozdrava i pjevanje ustaških pjesama, ocijenivši da se to ne bi smjelo tolerirati. “Sam koncert nije sporan, a nije bio ni banalan jer je bio ogroman. No događale su se stvari koje se nisu smjele događati u centru Zagreba, u Bogovićevoj ulici”, rekao je Milanović novinarima u Čazmi.
O splitskim huliganima je pak kazao da “ima među njima vucibatina mojih godina, to treba locirati, izručiti i presuditi, HDZ-ovci znaju kako se to radi. Da im ne padne na pamet da to više rade, ne treba im davati previše publiciteta, za time žude”, aludirajući na činjenicu da su među nasilnicima bila i dvojica starijih, koji su evidentno upravljali ostalim bukačima. Još je dodao da je to “jadno, mizerno, to treba kazniti. Napali su ljude koji se nemaju čime braniti usred Splita. Odredili smo dva dana ili dan koji se odnose na žrtvu Vukovara i digniteta, to je to, ostatak godine se živi normalno”.
O negacionističkom skupu o Jasenovcu održanom u Saboru kazao je tek da “ima osjećaj gađenja prema onima koji pričaju da je tamo ubijeno sedamsto tisuća ljudi i prema onima koji pričaju da se tamo umiralo od studeni i od starosti”, propustivši jasno formulirati od čega se točno u Jasenovcu umiralo, tko je to umiranje organizirao i provodio i u ime kojih ideja.
Zar nije trebao biti dio kolone u inicijativi “Ujedinjeni protiv fašizma”? Nije morao biti na čelu, ali kao građanin mogao je reći da se slaže s tim da antifašizam treba podržati. Od njega bi se to moglo očekivati jer je bio socijaldemokratski kandidat za predsjednika – kaže Jaroslav Pecnik
Predsjednik Antifašističke lige RH Zoran Pusić u intervjuu Novostima iz kolovoza kazao je da ga Milanović nije iznenadio. “Njegove reakcije često su primjer nedosljednosti. On će iz jednog džepa izvući dedu ustašu, a iz drugog baku koja je pomagala partizane. Jednom se suprotstavi nacionalizmu, drugi put odlikuje ratne zločince. Kao predsjednik Republike trebao bi biti glas protiv novog vala ustašizacije, ali njegove izjave i njegova šutnja ne ostavljaju previše nade da bi se on zaista tome suprotstavio”, kazao je tada Pusić.
Bolji dio Milanovićevog drugog mandata je njegov višekratni poziv na priznanje Palestine. Na to će se ipak još pričekati jer je u rujnu u Saboru odbijen prijedlog oporbenog Možemo! da Sabor obveže Vladu da pripremi odluku o priznavanju države Palestine i da suspendira sve postojeće dozvole za izvoz oružja Izraelu koje se koristi na području Gaze. Pa, koji je onda dosadašnji saldo Milanovićevog drugog mandata? Shvaća li on drugi mandat kao priliku za češća putovanja? Ovog tjedna je u službenom posjetu Slovačkoj, u rujnu je boravio u Sjedinjenim Državama, gdje je bio i na Općoj skupštini UN-a.
Politički analitičar i bivši saborski zastupnik Jaroslav Pecnik kaže da je predsjednik preambiciozan da bi se povukao u zapećak i “otvorio svoju odvjetničku kancelariju ili se bavio humanitarnim radom”. Smatra da Milanović računa na političku budućnost i ono što će odsad činiti neće biti u korist općeg dobra, već će sve podvrgnuti svojim interesima.
– Sve što će raditi i što radi ulaže u budućnost, za ono što će biti poslije mandata, a mislim da sebe više vidi negdje na međunarodnoj sceni i tu se želi dokazati. U svakom slučaju, na tom polju želi biti bolji od Andreja Plenkovića. Uostalom, bio je i premijer i predsjednik – ističe Pecnik za Novosti.
Podsjeća da Milanović nije reagirao na cijeli niz stvari.
– Zar nije on trebao biti dio kolone u inicijativi “Ujedinjeni protiv fašizma”? Nije morao biti na čelu, ali kao građanin Milanović je mogao reći da se slaže s tim da antifašizam treba podržati i biti u koloni. Od njega bi se to moglo očekivati jer je bio socijaldemokratski kandidat za predsjednika, a bio je i na čelu socijaldemokratske stranke. Danas je tipični nacionalist i populist – kaže Pecnik.
Naš sugovornik smatra da je trebao reagirati i u povodu 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Jer kada se predlaže treći entitet, to zahtijeva promjenu cijele paradigme Bosne i Hercegovine.
– Milanović inzistira na tome da Hrvati u BiH trebaju imati treći entitet, ali ne postavlja pitanje što su to Hrvati, na čelu s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, dosad napravili da bi se uopće mogli zalagati za treći entitet, koji onda vodi do Tuđmanovog koncepta Herceg-Bosne koji se u političkom smislu nikad neće ostvariti, ali je u svakom drugom pogledu to dio Hrvatske: svi imaju putovnice RH, građani su EU-a, primaju pomoć iz Hrvatske, Milanović dijeli odlikovanja ratnim zločincima iz HVO-a – navodi Pecnik.
Smatra da je predsjednik Republike trebao reagirati i na okrugli stol o Jasenovcu održan u Saboru, a koji je bio civilizacijska sramota. Trebao je reagirati i na slučaj Vilija Beroša, bivšeg ministra zdravstva i optuženika Uskoka koji je nedavno zaposlen u KBC-u Sestre milosrdnice, “i to žestoko i oštro, i opet, čak i kao građanin jer se čovjek koji je pokrao silni novac i otvoreno surađivao s kriminalcima vraća u bolnicu koju je pokrao”.
Na udaru ekstremnih desničara u posljednje su vrijeme posebno Srbi u Hrvatskoj. Pecnik smatra da Milanovićev odnos prema ovoj manjini treba staviti u kontekst njegovog odnosa s Miloradom Pupovcem, saborskim zastupnikom i predsjednikom SDSS-a.
– Kroz taj se odnos zrcali Milanovićev odnos prema Srbima, što nikad neće javno priznati, ali to je to. On ima više respekta prema Aleksandru Vučiću i toj ekipi nego prema Pupovcu, kojeg umjesto da podrži i ojača kao onog tko je distanciran prema svemu što se događa u Srbiji i zbog toga trpi velike kritike, svojim ponašanjem i ignoriranjem slabi – govori Pecnik.
Nije dovoljno jednom nešto reći, treba kontinuirano ponavljati izrečeno. Posebno prema mladim ljudima treba imati tu edukativnu funkciju kao predsjednik Republike. Obrana Ustava i liberalne demokracije, to je ono što Milanović ne radi u ovom mandatu – ističe Berto Šalaj
Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti rekao nam je da mu se čini da je “Milanović u potpunosti izgubio interes za hrvatsku politiku nakon predsjedničkih izbora”.
– On je, koliko god to ne želi priznati, očekivao da će na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima svojim angažmanom dovesti do poraza Plenkovića i kraha HDZ-ove vlasti. Nakon što to nije uspjelo, skupio je snagu za još jednu kandidaturu. Na izborima je doista dobio povjerenje birača i onda je, da se našalim, odlučio ne miješati se u svoj posao. Iznimka od toga jest situacija s imenovanjem veleposlanika i izborom predsjednika Vrhovnog suda, gdje je odlučio da neće popuštati pa on i Plenković vode tihi rat. Ali to nije aktivna politika, već politika blokade – kaže Šalaj za Novosti.
I on je konstatirao da se Milanović nije naročito oglašavao u povodu brojnih društvenih anomalija u zadnje vrijeme, kao da je izgubio interes govoriti o hrvatskoj politici, interpretirati je, a kamoli pokušati nešto mijenjati.
– Posljednjih nekoliko mjeseci Milanović pokušava tumačiti globalne geopolitičke odnose pa govori o stanju u Ukrajini, zatim o EU-u, a zapravo, što je njegova karakterna crta, govori nam da mi ne znamo, da ne razumijemo što se oko nas događa i što se događa u rusko-ukrajinskom ratu, briselski ćate nemaju pojma što se događa u EU-u. To su neke dijabolične sile koje ne daju Ukrajini da se dogovori s Rusijom. To je jedan stav: “Eto, ja sam najpametniji u toj geopolitici, a vi mene ne želite slušati.” S druge strane, u Hrvatskoj doista imamo naznake određene demokratske regresije, za što je Milanović izgubio interes. Njegov zadnji pravi angažman je bio u slučaju izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, a to je bilo u prvom mandatu – podsjeća Šalaj.
Naš sugovornik ističe da nitko od Milanovića ne traži da se bavi dnevnom politikom, ali se “u Hrvatskoj, nažalost, dogodilo toliko stvari da je sigurno trebao ukazati na te negativne trendove i pozvati da ih se zaustavi”.
– On ima izborni legitimitet i on nije predsjednik za kojeg je glasala samo radikalna ljevica, već jedan šiti dijapazon građana i zato bi njegov glas mogao imati težinu. Nije dovoljno, kako je prije govorio, da “tu ploču treba baciti” (HOS-ovu ploču s ustaškim pozdravom koja je 2020. iz Jasenovca premještena u Novsku). Kad ga se o tome opet pita, on odgovara da je o tome sve rekao. Nije dovoljno jednom nešto reći, treba kontinuirano ponavljati izrečeno. Posebno prema mladim ljudima treba imati tu edukativnu funkciju kao predsjednik Republike. To bi bilo važno. To treba biti obrana Ustava i liberalne demokracije, to je ono što Milanović ne radi u ovom mandatu – ocjenjuje Šalaj.
Pitamo ga što znači kad predsjednik iz Slovačke poručuje da je istomišljenik tamošnjeg premijera Roberta Fica koji je protivnik vojnog pomaganja Kijevu i sankcija Rusiji, kao desničarski političar koji stoji rame uz rame mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
– Objašnjenje se može činiti trivijalno, ali mislim da to proizlazi iz Milanovićevog karaktera. Da je cijela Europa orbanovsko-ficovska, onda bi on bio na strani liberalne demokracije. Da je cijela Europa na strani Rusije, onda bi on bio na strani Ukrajine. I time nam želi pokazati da mi ništa ne razumijemo kad govorimo da Orban i Fico ugrožavaju liberalnu demokraciju i EU. Iako ne možemo reći da Milanović nije obrazovan i načitan, on svoje argumente koristi da bi nam pokazao kako mi ništa ne razumijemo – ističe Šalaj.
Pecnik iz drugog Milanovićevog mandata ne izdvaja ništa pozitivno što bi pružilo nadu da će predsjednik biti “branitelj” svih građana Hrvatske, kao što je najavio u prvom mandatu. Na to je, kaže, jednostavno zaboravio. Milanovićevi stavovi nisu protudemokratski ili protuliberalni, smatra Šalaj, ali povremeno se nađe s desničarskim populistima na istom tragu kako bi nam, iznova napominje, pokazao koliko smo u krivu jer neke stvari ne razumijemo.
– Milanović je zasad stvorio niska očekivanja, ali tko zna, možda nas ubuduće iznenadi – zaključuje Šalaj.
