Ne zna Milanović kada će u Jasenovac, samo s Karamarkom sigurno neće. Valjda onda kada procijeni da je to profitabilno. Jedina sreća je što su Milanovića drugarice i drugovi za vođu izabrali sada, a ne 1941. godine, jer u tom slučaju ne bi bilo ni ustanka, ni borbe protiv fašizma, ni Sutjeske. I svi bismo zajedno živjeli u Jasenovcu, samo je pitanje s koje strane žice
Z aboravite na drugi mandat, gospođo predsjednice Republike Hrvatske, danas ste počinili političko samoubojstvo pljunuvši na hrvatske grobove svojim ljigavim, sluganskim istupom, poručio je glumac Božidar Alić predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović nakon njezine nedvosmislene osude ustaštva i NDH, koju je prvi put nazvala takozvanom, i jasne poruke kako je »antifašizam u temeljima hrvatskog Ustava«.
Ne bi bio vrijedan spomena ovaj istup »pučkog tribuna«, kako se potpisao Alić, da u pamćenju još uvijek nije živa njegova skandalozna izjava izravno u program HTV-a iz izbornog stožera HDZ-a gdje se slavila pobjeda njihove predsjedničke kandidatkinje: »Bogu hvala da je pobijedila gospođa Grabar-Kitarović protiv ove udbaške, srbofilske i četničke struje. Živjeli«.
Ne, ne bi bila vrijedna spomena još jedna predstava ostrašćenog Alića, koji se nije ustručavao na Facebooku objaviti snimku svog maloljetnog sina kako izgovara »Za dom spremni«, da on nije i trbuhozborac svih onih koji su ovih dana oduševljeno pljeskali filmu Jakova Sedlara »Jasenovac – istina« iako je on falsifikat i potpuna laž. Vratio se tako predsjednici Alić poput bumeranga uzvanika s njezine inauguracije i prošlogodišnjeg inkognito posjeta Jasenovcu. Bespridržajno.
Trebao je valjda u Zagreb stići izaslanik State Departmenta za pitanje holokausta pa da nakon toga predsjednica i premijer u isti glas osude neoustaštvo i sveprisutno veličanje NDH zbog kojeg će većina sljednika žrtava bojkotirati ovogodišnju državnu komemoraciju u Jasenovcu. Tamo gdje noga Tomislava Karamarka nikada nije kročila, pa ne bi trebala prisilno, zbog dužnosti koju obnaša, ni sada. Baš kao ni ona ministra Hasanbegovića, ne zbog straha od nove Alićeve kletve, već zbog bliskosti sa Sedlarom čiji je film ocijenio kao »vrlo koristan, jer ističe važnost istine i otvara brojne tabu teme«.
Međunarodna blamaža koju je Hrvatska pretrpjela zbog Jasenovca već je sada golema, no nije to mora koja mori samo desne. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović jučer je, nemajući valjda ništa pametnije na tu temu reći, dao svoj obol poslovnoj revalorizaciji povijesti i nekadašnjeg konclogora.
– Kad ste mene vidjeli s trorogom partizanskom kapom? Nisam nikad otišao na Sutjesku –, pohvalio se Milanović, ustvrdivši da je štetno kada nekog poput Hasanbegovića snime s ustaškom kapom. Po Milanoviću nikada nećemo uspjeti reći što je bilo ispravno između 1941. i 1945. u Hrvatskoj, »jer sve koji o tome govore uvjetuje puno toga, od obiteljskih do zavičajnih okolnosti«.
– Ne možemo misliti isto, ali možemo se dogovoriti što današnjoj Hrvatskoj radi reputacijsku i poslovnu štetu, a što ne, zaključuje program svoje »Business Jasenovac School« predsjednik SDP-a.
Ne zna Milanović kada će u Jasenovac, samo s Karamarkom sigurno neće. Valjda onda kada procijeni da je to profitabilno. Jedina sreća je što su Milanovića drugarice i drugovi za vođu izabrali sada, a ne 1941. godine, jer u tom slučaju ne bi bilo ni ustanka, ni borbe protiv fašizma, ni Sutjeske.
I svi bismo zajedno živjeli u Jasenovcu, samo je pitanje s koje strane žice.
novilist
