NAPOMENA: Na SBPeriskopov Javni poziv posjetiteljima SBPeriskopa: Iznesite svoje mišljenje o stanju Slavonskog Broda i opišite svoju viziju njegove budućnosti! javio se prof. dr. sci. Niko Majdandžić, osnivač i glavni projektant  tvrtke Ignis Projekt d.o.o. Opširnije o njemu možete pogledati OVDJE.

____________________________

Uvod

Na početku bih  se izvinio zbog duljine prijedloga- nemoguće je prijedlog obajasniti kratko. Ujedno time pružam šansu nestrpljivima, mogu već na početku odustati od čitanja. Svaka primjedba i činjenice koje govore protiv mogućnosti realizacije prijedloga bi mi dobrodošle – iskreno osjećam potrebu vratiti nešto gradu koji mi je tako puno pružio ( došao sam kao  inženjer  prvog stupnja a sredina mi je omogućila da vanredno diplomiram sa nagradom dekana , magistriram 2 mjeseca prije roka s nagradom Sveučilišta , doktoriram i baveći se i realizirajući rezultate istraživanja potrebnih proizvodnji budem izabran u člana Akademije Tehničkih Znanosti  Hrvatske-HATZ, akademije znanosti u New Yorku i po izboru eksperata u Cambridge  izabran među 10.000 vodećih informatičkih znanstvenika današnjice –malo samoreklame možda  privuče na daljnje čitanje ).

Dobro će mi doći svaka kritika – naročito ako mi se dokaže promašenost prijedloga , znači sanjao sam nemoguće. Ali molim samo bez kritika slijedećeg sadržaja jer sam ih već djelomično dokazao neopravdanim   :

  • Nisam više mlad niti imam toliko energije da bi prijedlog realizirao (jedan lik iz Selimovićeg romana kaže : Još sam mlad da bi imao ideje ali sam star da bi ih realizirao) . Točno.

  • Pitanje ako imam ideju zašto ju nisam realizirao ili bar upoznao javnost s prijedlogom: ideju o uvođenju kolegija iz oblasti informatike i digitalizacije prezentirao sam u štampi , na TV, realizirao pojedine segmente na našem SF, te na fakultetima u Osijeku i Tuzli ali u osmišljavanju programa našeg Veleučilišta ( kao što sam pisao na jednom portalu prijedlog je i ako je bio prihvaćen od struke u Hrvatskoj odbijen na prolazu u hodniku ) kao i ideje za Sveučilišta u Slavonskom Brodu kada nije uzeto za  potrebno to uključiti već se planirali smjerovi čiji su kadrovi bili potrebni u prošlom stoljeću. Prijedlog za otvaranje tvrtke za proizvodnju , instaliranje , održavanje i procesno upravljanje sustavom navodnjavanja ( procjena 3000 EUR po ha za opremu , od 2000. godine izgubljeno 5 milijardi Kn  zbog suše, postoje kapaciteti ili prazni prostori s nekoliko potrebnih spacijaliziranih strojeva i prema licenci može krenuti proizvodnja : elektronskih regulatora, pumpi, ventila, razvodnika, filtera, cjevovoda i upravljačkog sustava i ostale opreme ) prezentiran i u organizaciji udruge intelektualaca „Matija Mesić“ poslani pozivi s pripremljenim procjenama efikasnosti prijedloga svim županima i gradonačelnicima u Slavoniji i Baranji – samo je jedan pokazao interes i volju odvojiti vrijeme za  poslušati prijedlog ! Ostali nisu našli za potrebno niti odgovoriti.

  • Čime si dajem za pravo braniti mogućnost realizacije prijedloga i što mi daje za pravo očekivati da netko povjeruje u mogućnost realizacije . Navesti ću neke činjenice odnosno primjere koji pokazuju da je moguće i djelomično i ostvareno  :



  1. U tvrtki Informatika i računski centar –IRC radio je ing. Kristek ( poznat kao Jogi –nažalost mlad preminuo ). Specijalizirao se za izradu postprocesora ( programi koji napisani program za rad CNC stroja prilagođava konkretnoj upravljačkoj jedinici stroja) . Među ostalim poslovima radio je kao uslugu izradu takovog programa za jednu Njemačku tvrtku za primjer 2.000 DEM ( cijene su ipak tajna ) . Nakon nekoliko godina dolazi jedna Francuska tvrtka i prodaje stroj koji radi sa tim programom. Objašnjavajući cijenu – a prisutan je bio i Kristek tumače u cilju pojašnjenja cijene od primjer 20.000 DEM kako je to razvoj desetak inženjera u dvije godine na što se cijena promijenila nakon što je Kristek rekao: To dobro znam jer sam to ja napravio. Toliko o tomu kako nam prodaju skupo jeftina rješenja i kako su stranci pametniji od nas.

  2. Osnivanjem Strojarskog fakulteta pružila se mogućnost da prvi put imamo vlastiti znanstveni projekt – uvijek smo bili sretno uključeni u neke teme projekata koje su vodili znanstavenici sa FSB Zagreb. Pripremio sam ( naravno sa suradnicima ) prijedlog znanstvenog projekta Računalom integrirana proizvodnja (CIM) sa našim znanstvenicima, suradnicima iz ĐĐ , Instituta ĐĐ i nekih kolega sa drugih fakulteta. Mjesecima me znanstvena elita ZGB koja ocjenjuje projekte uvjeravala da nismo zreli za taj projekt: dobili smo ga , dobili opremu, kasnije i prvi NC stroj , nove projekte, među prvima u Hrvatskoj 3D printer za adaptivnu proizvodnju ( pojednostavljeno : sve je na istom stroju i crtež i tehnologija i materijal i dio koji izlazi ), mogućnost magistarskih i doktorskih radova , otvorenost suradnje sa svjetskim institucijama te na kraju solidnu ocjenu rezultata projekta.

  3. U početku razvoja ERP sustava a naročito kasnije za planiranje i terminiranje čak i vodeći znastvenici u Hrvatskoj su to procjenjivali kao ludost. Smatarajući nemoguće konkurirati vodećim , bogatim i kadrovski brojno ekipiranim svjetskim softverskim tvrtkama.


U odgovor prilažem mišljenje radnog tima za izbor ERP sustava za Aluminijum  Mostar napisano i pojašnjeno na jednom  međunarodnom savjetovanju ( Dr.Ante Rezić, Boris Čihorić: Integrated Information System of „Aluminij“  d.d. Mostar, 2nd International Conference „Bussiness System Mangement –UPS 2011“ : ... In the market , there were a lot of software offers , like „ready made“solutions ( BAAN, SAP, SCALA, PIS-plus ... ) and also possibilities of apllication development according Aluminijs requirements. That most favourable and the most complete solutions was offered from software firm „ININ“ – Slavonski Brod. U njemu je riješen i problem terminiranja u koji nitko nije vjerovao u Hrvatskoj a kasnije razvijen i prilagođen za Končar mjerne transformatore i Instrumentariju Zagreb.

Dosadašnji pokušaji za rješenje zaposlenosti i općenito pokretanja trendova poboljšanja života žitelja  u Slavonskom Brodu dobro se mogu pokazati sa tri od deset navedenih načina  ( za nas u Brodu posebno karakterističi načini pisani su velikim slovima u navedenom tekstu ) vođenja procesa za  razvoj ili rješenje problema ( Eva Sveznal) :

  • Ping-pong : svaki problem prebacivati amo-tamo – dok ne nestane ili se uredi sam od sebe

  • Helikopter : lebdjeti nad svime , svremena na vrijeme se prizemljiti, dignuti ogromnu prašinu ( sitnim ostvarenim rezultatima ) i potom natrag u oblake

  • KROKODIL: ČUČATI DO VRATA U DREKU – I UPRKOS TOME NAVELIKO OTVARATI USTA

  • Tratinčica : Donošenje planova i odluka po sustavu , Bi-Ne bi , Bi- Ne bi

  • GLJIVA : SVE DRŽATI U MRAKU . AKO SE TU I TAMO POKAŽE KAKVA GLAVA – ODMAH ODREZATI

  • Iznenađenje : najprije odlučiti a zatim biti zapanjen posljedicama

  • Partizanski : pogrešno informirati sve najbliže suradnike – da vlastiti ciljevi ne postanu prepoznatljivi

  • Herod: intenzivno tražiti najprimjerenijeg nasljednika – i zatim ga smjesta otpustiti

  • ROBINZON : ČEKATI P  E  T  A  K  !


 

Prijedlog formiranje Centra za proizvodnu informatiku

Toliko smo radikalno izmijenili svoju okolinu da

se   moramo   sami izmijeniti kako bi u njoj,

takvoj novoj, opstali…. (Norbert Wiener)

Procjenjujući veliki značaj utjecaja informacijskih i komunikacijskih tehnologija ( ITC)  na ostvarenje ciljeva stvaranje konkurentnog gospodarstva zemalja EU, zemlje EU su već u Lisabonskoj strategiji u 2000. godini najavili projekte razvoja i primjene ITC. Do danas su definirani sljedeći projekti razvoja ICT u zemljama EU u cilju stvaranja informacijskog društva EU:  program e-2005, program i-2010. i program digitalna agenda za Europu do 2020.  pokrenut  u cilju izlaza iz gospodarske krize zemalja EU.

Pojednostavljeno : EU želi brzi komunikacijski protok projekata, crteže, uputa, standarda , narudžbi , planova i stanja proizvodnje , šarže i ateste ugrađenog materijala i isporuke na digitalni način ( bez papira ). Tko u tome ne bude pratio procese potrebnom brzinom zaostajat će i plaćati relativno skupo  korištenje tuđih rješenja i probleme u dobivanju poslova ( u industriji tračničkih vozila usvojen je standard IRIS koji zahtjeva praćenje sljedivosti –ugradnju materijala po šaržama i atestima što zahtijeva velike organizacijske a naročito nove  informatičke procese ).

Brzi tehnološki razvoj ( nestanak nekih zanimanja i potreba novih rutina i znanja, pojava novih tehnologija i visoko automatizirane proizvodnje , brzo povećanje mogućnosti računalne opreme i integracije procesa u smislu kraćeg protoka kroz proizvodnju i pripremu ) kao i povećanje zahtjeva za sigurnost u radu opreme i postojenje te u cilju toga certificiranje pripreme i proizvodnje i uvođenje modela planiranja i terminiranja , zahtijeva od proizvodnih i tvrtki za obavljanje usluga brzo ( tko sporo ide naprijed ustvari zaostaje ) prilagođavanje novim tehnološkim zahtjevima poslovanja ( Radili smo ERP sustav za dvije naše tvrtke koje proizvode limenke za hranu. U prvoj 350 radnika , stara oprema , prosječni škart 10% , 5 kontrolora u proizvodnji i proizvodnja od 450 limenki / h. U drugoj 50 radnika , visokoautomatizirana proizvodna linija s ugrađenim senzorima za kontrolu i robotima za pakiranje i proizvode 12500 kom / h. A nestalo je 5 zanimanja potrebnih u prvoj tvrtki. Kako da prva tvrtka bude konkurentna ? )

Prateći rastući utjecaj ITC na razvoj gospodarstva i cjelokupnog društva, koji od potpore postaje temelj organiziranja i funkcioniranja procesa u društvu i poslovanja u gospodarstvu  ,i zemlje EU definirale su svoje programe razvoja ITC u cilju stvaranja zajedničkog informacijskog društva .U sadržaju tih programa definirani su i daljnji zadaci na razvoju ERP sustava kao temeljne infrastrukture za funkcioniranje proizvodnih i poduzeća za obavljanje usluga, u kojima značajno mjesto zauzimaju inovacije u integraciji različitih ITC proizvoda i ERP sustava, čime se smanjuju vremena pripreme i ciklus proizvodnje te povećava kvaliteta proizvoda i usluga ( za jedan složeni proizvod u ĐĐ po licenci uz naše dorade trebali smo 16 mjeseci rada u konstrukcijskom birou do definiranja potrebnih podataka u sastavnici- danas integracijom PDM ( CAD) i ERP mogli bi isto dobiti za tjedan dana ).  .  Pored rješenja koja , uglavnom za svoje proizvode , nude vodeći svjetski proizvođači ERP sustava ( SAP, Peoplesoft, Oracle, Lawson,  Microsoft…) postoje i inovativni doprinosi hrvatskih informatičara ( sa značajnim i dominantnim sudjelovanjem Brođana )  na integraciji PDM-ERP, CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i Excel-ERP ostvareni u poduzećima Hrvatske , Bosne i Hercegovine i Austrije.  Na taj je način pored znanstvenog doprinosa razvoju ITC ostvarena je i i praktična pomoć u pripremi poduzeća koja nemaju ERP sustave navedenih tvrtki, za konkurentan nastup na tržištu EU.

U uspješnom plasiranju  proizvoda i usluga  na međunarodnom tržištu kao jedinom mjerilu naše konkurentnosti, postaje sve složenije za naša poduzeća dobiti i zadovoljiti zahtjeve tržišta za proizvodima i uslugama  po traženim tehničkim uvjetima, kvaliteti, roku i cijeni. Razlozi za to su brojni :

  • Nismo više zemlja sa jeftinom radnom snagom

  • Porezni nameti državne administracije kalkulirani u satu rada su među najvećima u EU

  • Poduzeća nemaju kapitala za značajnije ulaganje u automatizaciju i robotizaciju te na proizvodima s visokim stupnjem automatizacije (automobilska industrija, procesna industrija sa visokom automatizacijom procesa, tračnička industrija i proizvodnja avio komponenti, limenke za hranu itd.) teško mogu konkurirati visokoautomatiziranim proizvodnjama

  • Znanstvene i obrazovne institucije namaju motiva ni poticaja, a ponekad niti interesa i znanja za sudjelovanje u istraživačkim projektima za racionalizaciju pripremnih i proizvodnih procesa u našim poduzećima


U ovim uvjetima šanse naših poduzeća između ostalih su :

  • Za postojeće proizvode koji su uspješno od ranije prisutni na međunarodnom tržištu raditi kontinuirano na poboljšanju projekta, organizacije i tehnologije u cilju zadovoljavanja rastućih zahtjeva postojećih kupaca i osvajanju novih tržišta (brodogradnja, proizvodnja energetskih postrojenja i spalionica smeća, proizvodnja opreme za zaštitu okoliša, proizvodnja električne opreme: trafostanica, transformatora, prekidača i rastavljača, proizvodnja stupova za dalekovode, lokomotiva, tramvaja i vagona itd.).

  • Pratiti i uključivati se u prototipske razvoje, dokazom svoje organiziranosti i spremnosti na razvoj i učenje u proizvode s novim zahtjevima standarda i kvalitete (dijelovi u automobilskoj industriji, specijalni alati, dijelovi tračničkih vozila :lokomotiva, metroa, vagona, tramvaja, dijelova u proizvodnji aviona i helikoptera itd.).


Postoji trenutno značajan  nedostatak programa za obrazovanja informatičara za potrebe informatizacije i digitalizacije procesa pripreme i proizvodnje  kod nas kao i u zemljama EU, te sa druge strane veliki porast potreba naročito za zanimanja budućnosti temeljena na očekivanoj digitalizaciji  društva i gospodarstva. To ne sadrže u svojim programima  u dovoljnoj mjeri niti FER Zagreb,  FOI  Varaždin  niti ETF  u Osijeku kao ni Split niti Rijeka. Manje je za prijedlog sadržaja i programa  važan organizacijski oblik : da li je to Centar izvrsnosti , Centar kompetencije, novi fakultet, novi  studij na našem Strojarskom fakultetu ili našem  Veleučilištu .

Sadržaj poslova i zadataka u tom novom Centru bio bi ( navedeno kao prvo razmišljanje- naravno potrebna temeljita i detaljna razrada  )  :

  • Obrazovanje diplomiranih informatičara sa osnovnim sadržajem informatičkih predmeta uz osnovne tehničke ( matematika, modeliranje i optimiranje, statistika, tehnologija, materijali) i društvene ( jezici ) bili bi –primjer: programiranje u izabranim jezicima, baze podataka, programiranje web i mobilnih aplikacija , ERP sustavi, Integracija ERP-PDM, 3D printeri-aditivna proizvodnja , integracija ERP-CAM, automatska izrada tehnoloških postupaka, Integracija planiranja i terminiranja i ERP, digitalizacija pripreme i proizvodnje, WMS sustavi upravljanja skladištem, zaštita podataka i sigurnost sustava , projektiranje i razvoj ERP .

  • Laboratorij digitalnog poduzeća ( poduzeće bez papira) u kojem bi se u praktičnom radu studenti obučavali na primjeni gotovih IT rješenja na modernoj opremi ( 3D printeri, CNC i obradni centri, roboti, proizvodne linije )  te zajedno sa profesorima i asistentima sudjelovali u zadacima razvoja novih programskih sustava . Pored nabavke potrebne nove opreme varijantu rješenja može predstavljati i oprema koja se planira nabaviti iz sredstva EU za projekt CEKOM za napredno inženjerstvo Nova Gradiška (  oprema za brzu izradu prototipova i reverzibilno inženjerstvo, visokobrzinska obrada metala, automatizacija i robotika).

  • „Otvoreni“ laboratorij za mobilne aplikacije za mlade ( osnovnoškolce i srednjoškolce) koji bi pod stručnim nadzorom mogli proći određenu obuku u kodiranju te pokušati realizirati svoje ideje u izradi igrica kao i WEB i mobilnih aplikacija ( revolucija mobilnog komuniciranja utječe na život na način koji nije viđen od industrijske revolucije) . Mobilno komuniciranje u paketu sa internetom, pruža bezbroj poduzetničkih mogućnosti i mijenja gotovo svaki segment života . U ovom laboratoriju mladi poduzetnici početnici bi imali besplatno korištenje opreme i prostora dok se ne osamostale ( ako uspiju realizirati svoju ideju ) sa vlastitom tvrtkom.

  • Laboratorij za cjeloživotno obrazovanja u koji bi jednom godišnje na određenu obuku i inoviranje znanja u najnovijim ITC proizvodima dolazili nastavnici informatike iz osnovnih i srednjih škola , profesori i asistenti sa fakulteta i veleučilišta koji predaju IT predmete, stručnjaci ( projektanti, tehnolozi, planeri, operativno proizvodno rukovodstvo, voditelji skladišta, voditelji nabave i osiguranja kvalitete) iz proizvodnih tvrtki . Svi oni nemaju vremena a često niti mogućnosti pratiti brzi razvoj ITC te bi dobili priliku ( i zadatak) upoznati novine u razvoju ITC svake godine .

  • Ugovori o suradnji s informatičkim tvrtkama u Slavonskom Brodu koje bi programirale i komercijalizirale kao softverske proizvode pripremljene projekte inovativnih rješanja u IT procesima testirane u laboratoriju digitalnog poduzeća .


Moguća zapošljavanja:

  • Početna u centru : nastavni kadar, pomoćno osoblje, rukovatelji opremom. Financirani iz sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja.

  • Nakon završetka obrazovanja zapošljavanje u proizvodnim tvrtkama u Hrvatskoj . Postoji trenutna potreba za ovim kadrom uz očekivani porast potreba povećanjem izvoza i suradnje u proizvodnji s inozemnim tvrtkama .

  • Samostalno otvaranje tvrtki i rad od kuće ili u laboratoriju do osamostaljenja. Za potrebe hrvatsko-australskog softverskog proizvoda - cloud9comix ( stripovi na tabletu ) koji nažalost nakon razvoja nije imao sredstava niti znanja za kvalitetni nastup na tržištu, programiranje idejnih rješenja obavljali su programeri u Indiji, Pakistanu i Bosni i Hecegovini koje nikada autori nisu vidjeli.

  • Rad u zemljama okruženja ili zemljama EU .


Naravno, svjestan sam izgubljenog koraka u odnosu na Osijek ( postaje glavni grad Hrvatske softverske industrije , 109 tvrtki sa 420 zaposlenih u županiji, od 2011. porast zaposlenih od 70%) ali s obzirom da smo nekad imali 2 puta više zaposlenih informatičara i obavljali obuku za njih kod nas , šansa postoji ako ispravno i realno definiramo cilj . Pored toga oni su zasad usmjereni na web i mobilnu informatiku a ne potrebe IT rješenja za pripremu i proizvodnju ( ERP sustavi ).

Sadržaj ITC u programima fakulteta i veleučilišta postaje jedno od glavnih mjerila za ocjenu kvalitete obrazovnih ustanova vrednovane po mjerilima EU te su kod ocjenjivanja  dobili licencu a neki od zrazloga su  : Visoku zastupljenost informatičkih tehnologija prilagođenih osnovnim sadržajima kolegija programa visokog učilišta ( Veleučilište Vern : Upravljanje poslovnim komunikacijama, Menadžment održivog razvoja turizma, IT menadžment ; Sveučilište u Dubrovniku : Elektrotehničko-računarski odjel, Odjel za komunikologiju; Visoko učilište algebra : Digitalni marketing , Primjenjeno računarstvo) . Posebno je Fakultet organizacije i informatike ispunjem kolegijima ITC tehnologije. Pretpostavka je uz dobru pripremu pozitivna ocjena i mogućnost dobivanja bespovratne potpore EU fondova.

Ovo su samo navedene neke od ideja i ciljeva za formiranje Centra za proizvodnu informatiku. Ukoliko neka od političkih stranaka, institucija ili gradskih ili županijskih rukovoditelja ili odjela osjeti potrebu spreman sam pojasniti ovaj prijedlog.

Također sam svjestan – Brod je danas po mišljenju Zagreba  neki tehnološki a i kulturološki zaostali grad o kojem se govori na TV samo kada se dogodi ubojstvo , u kojem je predsjednik dolazio otvoriti praonicu vagona a nekad smo pravili ( prvi u bivšoj državi ) lokomotive i bili kooperanti GM-u kao jednom od najvećih svjetskih proizvođača.  Ali tko u crnom ne vidi bjeline ne vidi ni bijelo kad je bez crnine. Vjerujem u postojanje intelektualnih snaga u Brodu koje  mogu promijeniti pokrenuti usidreni Brod.