Sljedeće subote, 13. rujna u 11 sati u sklopu Urban Festivala13 Natrag na trg! Zagrebački trgovi ne pamte žene bit će organizirana dvosatna šetnja užim centrom grada tijekom koje će se obići rijetki i uglavnom skriveni spomenici koji nose imena znamenitih žena. U pozivu se posebno naglašava kako se svi ti spomenici nalaze uglavnom daleko od reprezentativnog prostora trga. Takva praksa zanemarivanja znamenitih žena iz dalje i bliže prošlosti samo je dio već uobičajene prakse koje se sjetimo s vremena na vrijeme; uočimo neki spomenik, ulicu ili negdje osvane vijest o nekoj godišnjici. Poseban tretman kolektivne amnezije prolaze narodne heroine.

U mjestu Divoselo pored Gospića, 6. rujna 1923. godine (da, godišnjica) rođena je Nada Dimić. Povjesničari/ke pretpostavljaju da je za daljnje događaje u Nadinom životu bio presudan odlazak u srednju školu u Zemun gdje se usavršila za daktilografkinju i stenografkinju, što ju je na koncu učinilo nezamjenjivom u partijskoj organizaciji u Sisku. Godine 1938. postala je članica Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a dvije godine nakon i članica Komunističke partije Jugoslavije.

Povodom okruglog stola 'Nada Dimić u kulturi sjećanja' organiziranog 2012. godine u Jasenovcu na 70. godišnjicu smrti, Sandra Prlenda iz Centra za ženske studije interpretirala je Nadu Dimić kroz rodnu perspektivu i u kontekstu društvenih prilika za život žena u tom vremenu te naglasila činjenicu da su lijevi pokreti nudili rodnu ravnopravnost. S lijevim idejama Nada Dimić svakako je najviše u doticaj došla u srednjoj školi u Zemunu kada su škole često bila mjesta ideoloških rasprava. Prvom sisačkom partizanskom odredu pridružila se kao borkinja i tako ju povijest bilježi kao prvu partizanku Hrvatske.

Nada Dimić u svom je kratkom životu i sudjelovanjem u ratu doživjela najtraumatičnija iskustva: nekoliko zatvora, ilegalka u gradovima, pa sve do logora gdje je mučena i na koncu ubijena. Tijekom boravka u zatvoru u Zagrebu na mjestu današnjeg velebnog Westina, mučenjem se pokušalo doći do različitih informacija od kojih nije otkrila niti jednu, pa čak ni svoje vlastito ime. U ustaški logor Stara Gradiška odvedena je 1942. godine gdje je i ubijena 17. ožujka u dobi od samo 19 godina. Za narodnog heroja (heroinu, op.a.) proglašena je 7. srpnja 1951. godine.

Kao i neke druge borkinje i narodne heroine, u godinama koje su uslijedile dobila je određen prostor i kulturu sjećanja pa su ime Nade Dimić nosile ulice, škole i tvornice. Danas, njezino ime i dalje nosi Ekonomska škola u Zemunu te još ulice u Zemunu, Zrenjaninu, Subotici, Smederevu i Poreču.

Nakon Drugog svjetskog rata ime je nosila i zagrebačka tvornica trikotaže i pozamanterije Nada Dimić u Branimirovoj ulici. Sudbina tvornice dijeli sličnost s mnogim drugima, a sve po provjerenom receptu devastacije tekstilne industrije. Arhitektonski gledano, tvornica Nade Dimić predstavlja biser industrijske baštine koji je sagrađen je 1910. godine prema projektu arhitektonskog studija Hönigsberg i Deutsch, za potrebe tvrtke Edmund Moster i Drug. Vjerojatno danas nije toliko poznato da je tvornica prva u svijetu proizvodila grafitne mehaničke olovke prema patentu Slavoljuba Penkale. Neke promjene u nadogradnji tvornica je doživjela 1919. godine. Teško je zamisliti da je tvornica nekad zapošljavala 1700 ljudi, od čega su 95 posto bile radnice, a nađete li se danas u Branimirovoj ispred tvornice, to zaista zvuči kao urbana legenda. Nažalost, ne i jedina.
(Foto: Facebook - Abandoned Croatia) (Foto: Facebook - Abandoned Croatia)

Tužna sudbina tvornice i njezinih radnica i radnika dalje ide prema receptu u 1993. godinu kada je oblik organiziranja društvenog poduzeća promijenjen u dioničko društvo Endi-international. Stečajni postupak počeo je 2000. godine, a tvornica je napuštena. Tražilice na tvornica Nada Dimić danas nude naslove "Umjesto Nade Dimić u Zagrebu niče još jedan shopping centar" ili "Zgrada Nade Dimić postat će poslovno-stambena zona", a 2010. godine "napuštenu Kerumovu tvornicu" zahvatio je i požar.

I tako je danas prema provjerenoj recepturi uništena tvornica Nada Dimić, a narodna heroina Nada Dimić prema istovjetnoj recepturi prepuštena zaboravu i ponekom sjećanju na okruglim obljetnicama. Danas bi slavila 91. rođendan.

libela